KLUB - društvena mreža

Suvremena vinarija Matić
 
 U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija.
 Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i
 Denis Bernobić a u Baškotima su Matići.
 Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacija. Milenko je
 zajedno sa svojim ocem Otaviom počeo buteljirati vina godine 1997. Do tada se vino
 prodavalo u litarskim bocama i rinfuzi. Erik Matić je diplomirao na Agronomskom
 fakultetu u Zagrebu prošle godine i sada zajedno sa ocem Milenkom udruženim
 snagama idu u osvajanje vinskog tržišta. Erik je kao stipendist proveo četiri
 mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija a u najdubljem sjećanju mu je ostala
 vinarija Merry Edvards ekološke orjentacije sa najsuvremenijim strojevima za
 obradu. Sada ta iskustva zajedno sa ocem provodi u vlastitoj vinariji. Istra je
 poznata po svojoj crvenici a uzgoj vinove loze daje odlične
 rezultate na dovoljno mineralnim poljima i odličnoj nadmorskoj visini. 
 . Matići imaju svoja glavna polja Markovac (uz druge sorte tu je muškat
 ruža i 75%muškata žutog), Rožino, Njive, Konfin i Vrh na visinama su od 275 do 290
 metara. Vinarija ima pjenušac Apolon (80% glere i 20% malvazije), rose Eros
 (85.ruže i 15% muškata žutog) , svježu malvaziju, Afroditu (malvazija odležana
 godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran, cabernet sauvignon i uskoro na tržištu cuvee
 Dioniz (sastavljen od 5 sorti: merlot, cabernet sauvignon , game, borgonja i teran). Ukupno imaju
 17.5 hektara od kojih je 10 malvazija, 1.5 ha chardonnaya, te po 1 ha ruže,
 muškata žutog, merlota, terana i 0.75 cabernet sauvignona. Modernom mehanizacijom obrađuju
 15 hektara starih nasada i 2.5 ha zasađenih 2021. (samo malvazija) a berbu
 isključivo rade strojem. Matić je predočio prednosti takvog načina berbe.
 Strojem koji visokom frekvencijom usisava bobe,peteljka i zeleno ostaju na trsu pa
 jedan hektar uberu za nešto više od sata i u najkraćem mogućem
 roku od dvadesetak minuta grožđe bude u podrumu na preradi. Bere se rano
 ujutro prije izlaska sunca. Po svemu što se čulo na predstavljanju u Zagrebu u Češkom
 domu na promotivnoj tribini "Vrijeme je ZA..."ovakav način berbe bez brojnih berača je efikasniji, brži i jeftiniji
 Matići su na Vinistri dobili na desetke zlatnih i srebrnih medalja:
 chardonnay je od 2008. četiri godine za redom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino
 u ovoj kategoriji. Već 10 godina malvazija dobija zlato a 2019. i su se
 pripetavali za šampionsko vino sa Marijanom Armanom a dvije godine kasnije sa
 Bernobićem. Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. je na IWC-u
 2021.osvojila srebro sa najvećim brojem bodova te razine a na Decanteru 2022.
 zlato sa velikih 95 bodova. Milenko je završio srednju poljoprivrednu školu u
 Poreču i do kompletnog posvećivanja vinariji radio je u Agrolaguni. 
 
 Od osam vina koja se kušalo nazočni sommelieri posebno su opisali četiri.
 
 Chardonnay 2023.13%alkohola i 5.7 g/L kiselina je slamnato žute boje sa zelenim nijansama,
 kristalno bistro, intezivnog mirisa na bijelo voće (jabuka, vinogradarska breskva).elegantnog tijela sa puno mineralnosti sazrijevanjem će dobitidodatnu kvalitetu. Ovaj chardonnay je na velikoj zimskoj smotri u Gračišću osvojio zlato sa 86 bodova. Sommelier Lugarić gastronomski preporučuje carrpaccio od tune, pečenu škarpinu ili puretinu sa šparogama i pljukancima.
 
 Malvazija Afrodita 2021 13.4 %alkohola i 6.4 g/L kiselina, perjanica je vinske kuće.Matić . Nakon fermentacije 10 do 15 dana vino odležava godinu dana u 500-litarskim bačvama od francuskog hrasta. Vino je zelenkasto žute boje , kristalno bistro intezivnog mirisa po cvjetno- voćnim aromama sa primjesama citrusa i tropskoga voća. Grožđe za ovo vino bere se sa položaja Rožino. Robusno je i kao takvo može biti dobar par uz mesna jela,istarski žgvacet, kozlića, vitello tonnato (hladna,narezana teletina) i biftek od boškarina.
 
 Teran 2019 13% alkohola i 6.4 g/L kiseline je vodeća istarska crna sorta. Vino
 koje sa umjerenom količinom šećera (ovdje je ostatak 1.9) i visokom kiselinom 6.4
 uz reducirani prinos može dati odlično dugotrajno vino. Darko Lugarić se prisjeća i
 onih starih 15-estak godina. Rubinsko crvene boje (zečja krv) s
 ljubičastim tonovima. Na nosu i u ustima osjeti se crno i crveno voće (višnja,
 maline), miris duhana, papar, živi tanini... Elegantnog tijela, suh, pitak , visoke
 kiseline sa svim karakteristikama sorte. U ovom vinu osjeća se utjecaj drva a
 pomalo zbunjuje još uvijek visoka kiselina. Upravo to daje nadu da će ovo vino tek za koju godinu doživjeti vrhunac.
 
 Muškat ruža 2023 11% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino Poreštine. Sortno prepoznatljivo, nježnih mirisa ruže, voće, malina.Ima ostatak šećera od 40 grama i time je postignut puni sklad , odnosno fini balans između šećera i kiseline. Lagane je tanične strukture i niskog alkohola. Ovo vino odlično pristaje uz slastice počevši od pince do kremastih i suhih kolača. Sorta je nastala na pokušalištu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču još u vremenu Austro-Ugarske i dalje se širila u Italiju i u, Južni Tirol. Cvijet je jednospolan a kao oprašivači služe sorte toga kraja teran, hrvatica i borgonja.Zbog toga i osjetljivosti nije za očekivati dobar urod svake godine.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

ŠKRLETOVO

Manifestacija ŠkrletOvO održana je 6. travnja 2024. godine u Hotelu Sport u Ivanić-Gradu. Od 2018. godine, ovo događanje ima za cilj popularizaciju škrleta, jedinstvene sorte s moslavačkih brežuljaka. „Uz kušanje vina različitih proizvođača iz našeg kraja, promičemo Moslavinu kao regiju i Ivanić-Grad, a škrlet kao autohtonu sortu vina ovog kraja sljubljujemo s hranom kako bi dobili lijepu zaokruženu priču“, istaknuo je gradonačelnik Grada Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.
Proizvođači okupljeni u Udrugu škrlet Moslavina već sedam godina promoviraju škrlet i rade na njegovoj popularizaciji. Škrlet je autohtona sorta kontinentalne Hrvatske, a poglavito šire zagrebačke regije. Na tu temu održan je panel koji je vodila prof. dr. Zvjezdana Marković sa Agronomskog fakulteta. Izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu Ana-Marija Jagatić Korenika istaknula je kako je na svjetskoj, pa tako i na hrvatskoj razini izražen pad proizvodnje i potrošnje vina. Prisutan je i velik negativan utjecaj klimatskih promjena koje imaju loš utjecaj na proizvodnju, poglavito u ekološkom vinogradarstvu a nedostaje i radne snage.

Vinski publicist Saša Špiranec naglasio je kako već duže vrijeme ljudi piju manje, no piju bolje i kvalitetnije. Ističe se povećana količina prodaje vina u buteljama. Trendovi se mijenjaju, a nove vinarije stalno se pojavljuju. Vinski turizam sve se više širi, dogodila se eksplozija interesa za vino, pa tako i vinari svojom kvalitetom i marketingom na tržištu sve više rastu. Kultura vina se izgradila, ljudi danas razmišljaju što jedu i što piju, cijene ono što imaju ispred sebe i pokušavaju razumijevati sadržaj čaše.

O tome kako trendovi na modernoj vinskoj sceni mogu utjecati na proizvodnju govori i činjenica da u posljednje vrijeme sve više raste potražnja i proizvodnja rosé i pjenušavih vina. U Hrvatskoj se proizvodi 75% bijelih vina. To dokazuju malvazija i graševina koja su u samom vrhu prihvaćenih autohtonih hrvatskih sorti, a tu je i ulaznica za škrlet.
Elegantna vina danas su cjenjenija, a škrlet odgovara tom trendu. Dodatna promocija uz povećanje proizvodnje moraju biti imperativ za budućnost u cilju njegovog snažnijeg prodora na tržište i popularizacije u javnosti.

O povezivanju vinarstva i turizma, Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada, rekla je "Turisti žele cjelovito iskustvo, strukturirani proces od dolaska do odlaska, uz primjenjivu interpretaciju vinske baštine. U kontekstu održivog turizma poljoprivredu gledamo kao cjelinu. Ulaganja u kušaonice su izrazito financijski zahtjevna, no ona će na kraju duže zadržati gosta koji će biti zainteresiran i za ponovni dolazak. Dobra organizacija, prometna dostupnost i uređenje vinarija velike su prednosti našeg kraja koje cijene i vrednuju današnji turisti.“

Sommelier Tomo Jakopović održao je radionicu o potencijalima škrleta u gastronomiji tijekom koje se uživalo u sljubljivanju različitih stilova škrleta s delikatnim zalogajima iz cijele Hrvatske.

Gipsy jazz band "Oridano" upotpunio je večer u promenadnom kušanju šrkleta 12 vrhunskih vinara. Kušalo se vina; Kezele, Voštinić – Klasnić, Florijanović, OPG Ivan Kosovec, Klet Romić, Glavica, Seletković, Košutić, Lagena Winery, OPG Zoran Jančar, Miklaužić i Mikša.

Organizatori događaja bili su Turistička zajednica Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina, a za koordinaciju projekta bili su zaduženi vinska promotorica Ivana Pranjić i Janko Kezele, predsjednik Udruge Škrlet Moslavina
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: TZ Ivanić- Grad

ŠKRLETOVO 
 
 Manifestacija ŠkrletOvO održana je 6. travnja 2024. godine u Hotelu Sport u Ivanić-Gradu. Od 2018. godine, ovo događanje ima za cilj popularizaciju škrleta, jedinstvene sorte s moslavačkih brežuljaka. „Uz kušanje vina različitih proizvođača iz našeg kraja, promičemo Moslavinu kao regiju i Ivanić-Grad, a škrlet kao autohtonu sortu vina ovog kraja sljubljujemo s hranom kako bi dobili lijepu zaokruženu priču“, istaknuo je gradonačelnik Grada Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.
 Proizvođači okupljeni u Udrugu škrlet Moslavina već sedam godina promoviraju škrlet i rade na njegovoj popularizaciji. Škrlet je autohtona sorta kontinentalne Hrvatske, a poglavito šire zagrebačke regije. Na tu temu održan je panel koji je vodila prof. dr. Zvjezdana Marković sa Agronomskog fakulteta. Izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu Ana-Marija Jagatić Korenika istaknula je kako je na svjetskoj, pa tako i na hrvatskoj razini izražen pad proizvodnje i potrošnje vina. Prisutan je i velik negativan utjecaj klimatskih promjena koje imaju loš utjecaj na proizvodnju, poglavito u ekološkom vinogradarstvu a nedostaje i radne snage.
 
 Vinski publicist Saša Špiranec naglasio je kako već duže vrijeme ljudi piju manje, no piju bolje i kvalitetnije. Ističe se povećana količina prodaje vina u buteljama. Trendovi se mijenjaju, a nove vinarije stalno se pojavljuju. Vinski turizam sve se više širi, dogodila se eksplozija interesa za vino, pa tako i vinari svojom kvalitetom i marketingom na tržištu sve više rastu. Kultura vina se izgradila, ljudi danas razmišljaju što jedu i što piju, cijene ono što imaju ispred sebe i pokušavaju razumijevati sadržaj čaše. 
 
 O tome kako trendovi na modernoj vinskoj sceni mogu utjecati na proizvodnju govori i činjenica da u posljednje vrijeme sve više raste potražnja i proizvodnja rosé i pjenušavih vina. U Hrvatskoj se proizvodi 75% bijelih vina. To dokazuju malvazija i graševina koja su u samom vrhu prihvaćenih autohtonih hrvatskih sorti, a tu je i ulaznica za škrlet. 
 Elegantna vina danas su cjenjenija, a škrlet odgovara tom trendu. Dodatna promocija uz povećanje proizvodnje moraju biti imperativ za budućnost u cilju njegovog snažnijeg prodora na tržište i popularizacije u javnosti. 
 
 O povezivanju vinarstva i turizma, Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada, rekla je "Turisti žele cjelovito iskustvo, strukturirani proces od dolaska do odlaska, uz primjenjivu interpretaciju vinske baštine. U kontekstu održivog turizma poljoprivredu gledamo kao cjelinu. Ulaganja u kušaonice su izrazito financijski zahtjevna, no ona će na kraju duže zadržati gosta koji će biti zainteresiran i za ponovni dolazak. Dobra organizacija, prometna dostupnost i uređenje vinarija velike su prednosti našeg kraja koje cijene i vrednuju današnji turisti.“ 
 
 Sommelier Tomo Jakopović održao je radionicu o potencijalima škrleta u gastronomiji tijekom koje se uživalo u sljubljivanju različitih stilova škrleta s delikatnim zalogajima iz cijele Hrvatske.
 
 Gipsy jazz band "Oridano" upotpunio je večer u promenadnom kušanju šrkleta 12 vrhunskih vinara. Kušalo se vina; Kezele, Voštinić – Klasnić, Florijanović, OPG Ivan Kosovec, Klet Romić, Glavica, Seletković, Košutić, Lagena Winery, OPG Zoran Jančar, Miklaužić i Mikša. 
 
 Organizatori događaja bili su Turistička zajednica Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina, a za koordinaciju projekta bili su zaduženi vinska promotorica Ivana Pranjić i Janko Kezele, predsjednik Udruge Škrlet Moslavina
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: TZ Ivanić- Grad

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Vivodina na vinskoj Spitzi
U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina.
Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari namjeravaju to promijeniti, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim megapopularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane a uz dobru hranu i vina su sve bolja.
Na Vinskoj shpitzi vinoljupcima se predstavilo pet vinarija: Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.
Vinarija Lešćanec smještena na obroncima Plešivice u kojoj se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. U obitelji svi rade zajedno ali ipak, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka, mame Ljiljane koja je glavna i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5ha. Godišnje proizvedu 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera i sivog pinota.
Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi „sretno“ smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Obrađuju 1,5 ha vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinot bijelog, chardonnaya i pinot crnog. Na brijegu iznad vinograda smjestio se moderno opremljeni vinski podrum sa kušaonicom.
Vinarija Darka Vrbaneka, dipl. ing. Agronomije, obiteljsko je gospodarstvo sa dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.
Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji vlasnici već su treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Sve generacije Frlanovih oduvijek su udovoljavale željama svojih gostiju nudeći raznolike specijalitete zdrave, domaće hrane i vrhunsko vino. U gastronomskoj ponudi naglasak je na domaćim i svježim sezonskim namirnicama. Od autohtonih jela nadaleko je poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj 100 godina.
Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultira visokokvalitetnim vinima obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju pravo skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.
Prezentacija vivodinskih vina okupila je vinske novinare i vinske profesionalce. Kušalo se : Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju govorilo se i o brendiranju Vivodine kao vinske regije. složili kako su izložena vina Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Slijedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.
Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa koju vodi direktor Toni Šarić. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.
Pripremio: Tomislav Radić
Snime: Željko Novaković, diWine portal

Vivodina na vinskoj Spitzi
 U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina.
 Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari namjeravaju to promijeniti, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim megapopularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane a uz dobru hranu i vina su sve bolja.
 Na Vinskoj shpitzi vinoljupcima se predstavilo pet vinarija: Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.
 Vinarija Lešćanec smještena na obroncima Plešivice u kojoj se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. U obitelji svi rade zajedno ali ipak, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka, mame Ljiljane koja je glavna i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5ha. Godišnje proizvedu 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera i sivog pinota. 
 Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi „sretno“ smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Obrađuju 1,5 ha vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinot bijelog, chardonnaya i pinot crnog. Na brijegu iznad vinograda smjestio se moderno opremljeni vinski podrum sa kušaonicom.
 Vinarija Darka Vrbaneka, dipl. ing. Agronomije, obiteljsko je gospodarstvo sa dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.
 Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji vlasnici već su treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Sve generacije Frlanovih oduvijek su udovoljavale željama svojih gostiju nudeći raznolike specijalitete zdrave, domaće hrane i vrhunsko vino. U gastronomskoj ponudi naglasak je na domaćim i svježim sezonskim namirnicama. Od autohtonih jela nadaleko je poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj 100 godina.
 Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultira visokokvalitetnim vinima obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju pravo skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.
 Prezentacija vivodinskih vina okupila je vinske novinare i vinske profesionalce. Kušalo se : Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju govorilo se i o brendiranju Vivodine kao vinske regije. složili kako su izložena vina Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Slijedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.
 Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa koju vodi direktor Toni Šarić. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snime: Željko Novaković, diWine portal

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

moderno @KLUB (34)