lovor @KLUB (23)

Pozdrav svima. Da li netko zna kako podstaci brzi rast zive ograde lovor visnja? Po mogucnosti prirodnim putem, ako pak ne, onda koja od nekih gnjojiva?

Lovor, maslina i aloe vera u stubištu, na sigurnom. Čekaju više temperature za iznošenje van, na balkon. Da, znam, treba obrisati prašinu s njih ;)

REKORDNI OSMI WINEOS Osmi međunarodni sajam vina, delicija i ugodnog življenja, WineOS održan je u petak 13. i subotu 14. siječnja 2023. u dvorani Gradski vrt u Osijeku. Bio je to najveći WineOS dosad na kojem se predstavio rekordan broj pr... Više [+]

REKORDNI OSMI WINEOS

Osmi međunarodni sajam vina, delicija i ugodnog življenja, WineOS održan je u petak 13. i subotu 14. siječnja 2023. u dvorani Gradski vrt u Osijeku. Bio je to najveći WineOS dosad na kojem se predstavio rekordan broj proizvođača vina, žestokih pića, slastica, suhomesnatih proizvoda i drugih delicija.

Tijekom dva dana održavanja sajma i tri dana radionica kroz dvoranu je prošlo gotovo 3500 ljudi: izlagača, posjetitelja, poslovnih gostiju i svih drugih vinoljubaca. Oba izložbena dana u dvorani na pozornici kulinarsko umijeće demonstrirali su Saša Vojnović iz restorana hotela Lug, Nebojša Rajković iz restorana Čingi Lingi čarda te poznati gastronomski edukator iz Splita Željko Neven Bremec.

„Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u organizaciji i realizaciji najvećeg siječanjskog javnog događaja u Osijeku; Osječko – baranjskoj županiji, Gradu Osijeku i vinoteci Vinita kao suorganizatorima, turističkim zajednicama Osječko – baranjske županije i Grada Osijeka, Osječkom sajmu kao pokrovitelju te našim partnerima iz Ugostiteljsko – turističke škole.“- rekao je predsjednik Organizacijskog odbora sajma te predsjednik udruge Dekanter Boris Ocić.

„Osam godina nakon održavanja prvog izdanja sajma, WineOS je postao ono što smo željeli – jedan od najvećih vinskih događaja u Hrvatskoj. Osijek je sve više prepoznat kao vinska turistička destinacija, grad hedonizma i dobre hrane te mjesto na koje gosti iz drugih krajeva Hrvatske rado dolaze i sve više se zadržavaju. Svake ćemo godine ponuditi još nešto novo i nećemo spavati na lovorikama. Želimo još više napredovati“- poručio je idejni začetnik i izvršni predsjednik WineOS-a Vinko Ručević.

„Reakcije izlagača i publike, pohvale koje stižu sa svih strana, riječi hvale koje nam upućuju mediji, gosti, uzvanici doista gode. Ipak, najvažnije je što imamo stalne partnere koji su nam od velike pomoći, ali i činjenica da naši izlagači ostvaruju sve bolje poslove upravo zahvaljujući kontaktima ostvarenim na WineOS-u. Želimo nastaviti u tom smjeru te iduće godine svima ponuditi još bolji i atraktivniji WineOS i pružiti priliku izlagačima i poslovnim posjetiteljima da naprave još više posla. A sve to učinit ćemo uz još jedan veliki iskorak koji planiramo za 2024. No, o tomu ćemo više reći za nekoliko mjeseci“, zaključio je izvršni direktor sajma Denis Despot.

Na 1900 četvornih metara dvorane Gradski vrt bilo je smješteno je 97 izlagačkih mjesta na kojima se predstavilo 115 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Kroz dvoranu je prošlo više od 2800 gostiju, uzvanika, poslovnih posjetitelja, te novinara, ukupno s organizatorima i izlagačima gotovo 3500 ljudi. Posjetitelji su u gotovo 3000 čaša kušali više od 500 različitih vina i žestokih pića, popijeno je oko 2500 litara vode, potrošena je tona leda, a sudionici radionica imali su prigodu kušati osamdesetak različitih vina.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Dubravka Petrić, Denis Despot

TRI RECEPTA DALMATINSKE ZIMNICE Najvrjednija djedovina obitelji Šare u malostonskom zaljevu je 300 stabala maslina. Maslinici su ostavština djeda koji je na svoje unuke prenio znanje i ljubav prema moru i prema polju, a njegov recept za tuč... Više [+]

TRI RECEPTA DALMATINSKE ZIMNICE



Najvrjednija djedovina obitelji Šare u malostonskom zaljevu je 300 stabala maslina. Maslinici su ostavština djeda koji je na svoje unuke prenio znanje i ljubav prema moru i prema polju, a njegov recept za tučene masline danas se može kušati u Bota Šare restoranima. Branje maslina važan je ritual svake dalmatinske obitelji. Osim što se pripremi godišnja zaliha maslinovog ulja, pojedinci si svojim prinosom tijekom berbe određuju status i priznanje te posebne povlastice cijele obitelji. Branje maslina je obiteljsko okupljanje, gozba i druženje koje povezuju mlade i stare, rodbinu i prijatelje. Prošlogodišnja berba bila je nešto škrtija nego prijašnjih godina, ali sasvim dovoljna da se pripremi ukusna zimnica.
I lignjolov je aktivnost koja se njeguje u jesenskim i zimskim mjesecima, kad se lignje primiču obali iz dubljeg otvorenog mora. Natjecanja u lignjolovu održavaju se u gotovo svakom dalmatinskom malom mistu. Mnogi tvrde da su peškafondo lignje najukusnije. Naime, lignje ulovljene na peškafondo-varalicu za lignjolov koja se sastoji od olova koje ima oblik ribice te se na kraju nalazi krunica od igala, imaju najbolji okus jer se za razliku od koćarske lignje prilikom peškafondo ulova sačuva kvaliteta mesa. Lignje odlično podnose duboko zamrzavanje stoga ih se može pohraniti u zamrzivač i jesti tijekom cijele zime. Lov na lignje posljednih je godina mnogima odmor od modernih tehnologija i užurbanog života. Lagano povlačenje varalice, koje može potrajati satima, ima blagotvoran učinak na smirivanje duha i tijela. Vještina lova na lignje stječe se godinama, a prenosi se s koljena na koljeno. Najbolje pošte za lov čuvaju se kao najveća tajna.

Treća poslastica je marmelada pripremljena od dunja. Dunje nisu samo ukrasno voće, već mogu poslužiti kao ukusan i zdrav desert. Simbol su ljubavi i sreće, plodnosti, pameti, ljepote i neprolaznosti. Marmelada se izvorno pripremala od dunja te je i sam naziv potekao od portugalske riječi za dunju-marmelo. Dunja iako bliski srodnik jabuke i kruške sirova nije pretjerano privlačna zbog svoje trpkosti dok se prilikom termičke obrade oslobađaju bogati okusi i mirisi ovog izuzetnog voća. Narodna medicina tvrdi da je kod dunje ljekovit i plod i list i sjeme te da ima antibakterijska svojstva i jake zalihe c vitamina i da blagotvorno djeluje na probavni sustav.

TUČENE MASLINE
Sastojci:
-zelene masline 1 kg
-sol 5 dkg
-divlji komorač 5 grančica

Priprema:
Ubrane zelene masline natući (lagano svaku udariti drvenim batom da napukne). Potopiti ih u vodu 21 dan, svaki dan mijenjati vodu. Nakon 21 dan masline zapariti (preliti ih prokuhanom vodom u koju ste predhodno dodali sol i cvjetove divljeg komorača). Nakon hlađenja masline skupa sa začinjenom vodom i cvjetovima spremiti u prethodno sterilizirane staklene posude te dobro zatvoriti. Prilikom konzumiranja najbolje ih je začini maslinovim uljem i domaćim vinskim octom.
PODUŠENE LIGNJE
Sastojci:
-lignje 1kg
-maslinovo ulje 0.5 dcl
-luk 20 dkg
-2 režnja češnjaka
-Riblja juha 3 dcl
-stonska sol po želji
-papar po želji
-lovor 1 list
-vrisak grančica
-plavac mali Pelješki 1.5 dcl
-grožđe 10 dkg
-tučene masline 10 dkg

Priprema:
Luk narezati na ploške te propirjati na ulju. Kada je luk dobio zlatno žutu boju dodati češnjak, zatim posoliti i dodati primorski vrisak, lovor, papar te zaliti crnim vinom i ribljom juhom, dodati prethodno očišćene lignje i kuhati pola sata. Pred kraj dodati grožđe i masline.
MARMELADA OD DUNJA
Sastojci:
-očišćene dunje 1 kg
-sok 1 limuna
-šećer 0.5 kg
-voda 0,5 l

Priprema:
Dunje dobro oprati i narezati na komadiće, staviti kuhati u vodu te dodati šećer i limunov sok. Kad uzavre kuhati još 1 sat na laganoj vatri, zatim propasirati te vratiti kuhati još pola sata. Tegle i poklopce sterilizirati, zatim napuniti marmeladom i dobro zatvoriti.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto by Bota

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu !6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica. U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedn... Više [+]

Na Vino uz žlicu u Ježevu kućicu

!6. Eno gastro projekt 'Vino uz žlicu' održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva kućica.
U idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta, pet sljedova jela pripremio je chef Stefan Prelić, koji zajedno s Ivom Laštro vodi ovaj restoran, čiji je interijer inspiriran istoimenom basnom književnika Branka Ćopića.

Dobrodošlicu je poželio s Tapenadom od maslina, Kroketom od bakalara s bakalar umakom i Tuna tartarom, uz dodatak ekstradjevičanskog maslinovog ulja Oio Vivo, otvarajući apetit uz prosecco Tenuta Sant'Anna, koji na naše tržište plasira wine bar Bornstein.

Sezonski i na žlicu - slijedila je gusta, kremasta Bučina juha s malo đumbira, poškropljena stopostotnim bučinim uljem Agro Noršića iz Odre, koje je predstavio Josip Noršić. Njegova obitelj već je dugo u tom poslu. Imaju 20 hektara zasađenih bučom, a u posljednje četiri godine prerađuju ih u vlastitoj uljari, koju daju na raspolaganje i drugim proizvođačima. Sve proizvode (bučino ulje, koštice, brašno) prodaju na kućnom pragu i u dvadesetak odabranih restorana u Zagrebu i okolici. Da se buča voli s vinom, pokazalo je kombiniranje sa svježim i aromatski razigranim Šoškićevim Sauvignon blancom 2021., koji je predstavio njihov prodajni menadžer Matija Pajvot. Bila je ovo prilika za podsjetiti da plešivička vinarija Šoškić iduće godine slavi 30. obljetnicu, ali ne spava na lovorikama ovogodišnjeg platinastog Decantera za kupažu Haiku 2, nego u svome podrumu priprema još niz iznenađenja.

Izlet na more - u tanjurima I čašama - dogodio se s Raguom od sipe s crnim njokima. To jelo sa žlicom traži jako i robusno vino. Upravo takav bio je Viški grdelin Plavac mali 2018., vino koje je pretpremijerno predstavljeno na ovom eventu, a službena premijera bit će na skorašnjem festivalu Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Ambalažom 'običnog' vina s navojnim čepom i najjednostavnijom bocom htjelo se staviti naglasak na iznenađenje kušača kvalitetom proizvoda u boci, poručio je Tonći Gudelj iz Splita, većinski udjeličar u tvrtki Marinje zemlje koja je vlasnik vinograda na Visu, iznad uvale Ruda.

Ragu od junećeg repa - jelo je na koje je najponosniji chef Stefan Prelić. Meso se kuhalo 18 sati na tihoj vatri da bi postalo gotovo kremasto kao mille feuille krumpir, kojim je upotpunjen okus ovog ragua. Cabernet sauvignon 2018. Damira Bogdanovića izvrsno je pratio ovaj zaista poseban specijalitet.

Vinarija Bogdanović ima sjedište u Vukovaru, ali vinogradi su u obližnjem Iloku, na Radošu, jednom od vrhunskih položaja s kojeg dolazi i chardonnay. Zasad je proizvodnja u malim količinama, ali Bogdanović namjerava proširiti vinograd i više se posvetiti vinu. Fokus mu je u posljednje vrijeme bio usmjeren na Oio Vivo & WINE Shop Bar u Zagrebu, (Vlaška 33), koji je otvorio u suradnji s proizvođačem ekstradjevičanskih maslinovih ulja OIO Vivo a koja je predstavio direktor Velimir Jurić. Maslinik se nalazi na glavnom putu koji spaja Pulu i Vodnjan, i jedan je od najvećih maslinika Južne Istre s više od 15.000 stabala. Ova maslinova ulja prvoklasne kvalitete proizvode se od šest sorti (buža, žižolera, rozinjola, bjelica, gajardo, bon), a samo ove godine osvojila su čak 17 zlatnih medalja širom svijeta.

Nakon svega poslužena je talijanska kava Cagliari, koju je predstavila njihova zastupnica Anamarija Šimović. Inače kava je u raznim varijantama - mljevena, u zrnu i kapsulama - a poslužena je kao klasični espresso. Uživati u njoj može se i u njihovu maloprodajnom dućanu na Peščenici u Zagrebu (Kosorova 19) te u partnerskom ugostiteljskom objektu u Gajevoj ulici.

Kušalo se I destilate Perković iz Bregane ( Viljamovka, Smokovača, liker od višnje Morlačka krv, Medovača i Teranino te razna shots pića u popularnim mix epruvetama). Obitelj Perković spada u elitni krug malih proizvođača, koji svojim rakijama i likerima ukazuju na istinsku prirodu voćnih destilata pa im je dodijeljena titula hrvatskog proizvoda, rezervirana samo za izvozne proizvode.

I na kraju na stolovima Ježeve kućice našle su se količinski prilično zahtjevne Kremšnite od batata uz koje je posluženo vrlo neobično vino raskošne arome i svježine Chresno Cabernet cortis Rose 2020. iz svega pet godina stare vinarije iz Pitomače. Vlasnik Miroslav Slaviček na obroncima Bilogore ima 4 hektara vinograda, ali u njima, prema ekološkim standardima, uzgaja čak 17 sorti. Od toga su četiri hibridne, među kojima i cabernet cortis, križanac cabernet sauvignona i solarisa. Vinariju su nazvali po srednjovjekovnom imenu Male Črešnjevice u kojoj se nalazi vinograd, a u planu je izgradnja kušaonice kako bi se vinoljupcima i turistima što bolje približila njihova vina velikog potencijala.
Eno gastro priču ove večeri, upotpunila je zanimljiva prezentacija brenda The Fabric, iza kojeg se kriju luksuzni i personalizirani jelovnici, vinske karte i ostale grafičke potrepštine za ugostiteljstvo. Svi proizvodi ručno su rađeni, od vrhunskih materijala i grafički dosljedni u kreaciji za što se pobrinuo dizajner Denis Marelić, dok je njegova supruga Zrinka Ljevar Marelić zadužena za marketinške i prodajne aktivnosti.
Pet sljedova jela, isto toliko vina, maslinovo i bučino ulje, kava i puno ozarenih i nasmijanih lica bila su glavna obilježja druženja u maksimirskoj šumi uz stihove iz 'Ježeve kućice': 'Niže se ručak četverosatni, zategnu trbuh k'o bubanj ratni.'
Pripremio: Tomislav Radić
Foto:Marko Čolić

Poštovani, ...imam pitanje: prošlo ljeto smo morali posječi tri ( i malo više zbog izboja ) stabla lovora zato što se susjedu stvarala vlaga na građevinskom objektu. Panjevi koji su ostali su u visokim žardijerama pa je onemogučeno njihovo... Više [+]

Poštovani, ...imam pitanje: prošlo ljeto smo morali posječi tri ( i malo više zbog izboja ) stabla lovora zato što se susjedu stvarala vlaga na građevinskom objektu. Panjevi koji su ostali su u visokim žardijerama pa je onemogučeno njihovo mehaničko vađenje. Kako bi te panjeve mogli umrtviti tj. osušiti da ne stvaraju nove izboje pošto je to s lovorom velika mogučnost? Ne bi htijeli zagaditi zemlju s nekim agresivnim sredstvom jer bi možda u te iste žardijere posadili ružmarin ili neko drvo čiji korijen ne bi išao širom, nego u dubinu. Gorka sol u izbušene rupe u panjevima možda? Šaljem dvije slike nakon sječe i poslije, pokriveno platnom. područje Crikvenice, boravimo tamo samo ljeti. Hvala unaprijed na odgovoru, Silva Vretenar.

Crvena paprika, bilo slatka ili ljuta, neizsotavni je dio spravljanja slavonske kobasice. U Gorskom kotaru za njezinu se izradu koristi papar u zrnu, a u Istri uz taj začin i lovorov list te vino. U okolici Zagreba, točnije Samobora, začin... Više [+]

Crvena paprika, bilo slatka ili ljuta, neizsotavni je dio spravljanja slavonske kobasice. U Gorskom kotaru za njezinu se izradu koristi papar u zrnu, a u Istri uz taj začin i lovorov list te vino. U okolici Zagreba, točnije Samobora, začin koji preuzima glavnu ulogu je češnjak pa su ondje najpoznatije kobasice češnjovke. Više nam je o ovoj tradicionalnoj delikatesi rekao izv. prof. dr. sc. Krešimir Mastanjević s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, s kojim smo uz kobasicu prošetali Hrvatskom.
Čitajte nas sutra, točno u podne!