KLUB - društvena mreža

DALMATINSKE VINSKE IKONE

Prvi put je festival ''Vino Dalmacije'' u Splitu 22. i 23. 10. 2021., dobio i jesensko izdanje, ovaj put pod nazivom ''Dalmatinske vinske ikone.
S obzirom da je proljetno izdanje sajma namijenjeno pripremi turističke sezone, jesensko je bilo namjenjno nadolazećoj sezoni poklona i najvažnijih obiteljskih blagdana kao i brojnim drugim posebnim prilikama koje obilježavaju kraj godine. Vinari Dalmacije pokazali su najbolje iz svojih vinarija. Vina su to koja mogu dozrijevati dugo i čuvati se više godina. Zatim, to su vina koja su na raznim natjecanjima osvojila najviše ocjene.
Dan uoči kušanja, 22. listopada održane su vinske radionice koje su vodili Branimir Vukšić, Manuela Plohl, Kruno Filipović, Monika Prović i Saša Špiranec.
Radionice "Dalmatinski rosé - Dalmacija je hrvatska Provansa"; Branimir Vukšić," Odležana bijela vina Dalmacije kolekcionarske vrijednosti"; Monika Prović, "Male sorte s velikim potencijalom – autohtone sorte s autentičnim pečatom Dalmacije"; Kruno Filipović," Plavac, babić i tribidrag/crljenak – tri lokomotive crnih sorti"; Saša Špiranec i u subotu 23. 10. "Decanterovi laureati – kušanje vina koja su osvojila zlatne i platinaste medalje na poslijednjem DWWA natjecanju"; Manuela Plohl
Drugog dana manifestacije kušalo se najbolja vina 45 vinara koji su iz svih dijelova Dalmacije donjeli po jednu ili najviše dvije etikete. Predstavljanjem samo posebnih vina, vinari su htjeli skrenuti pažnju javnosti i medija na iznimnu koncentraciju kvalitete koja je posljednjih godina u Dalmaciji vidljiva, a zatim na sortnu i stilsku raznolikost, te autentičnost vina. Naime, u Hrvatskoj niti jedna regija nema sortno i stilsko bogatstvo kao Dalmacija, jer broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih regija zajedno. Stoga je manifestacija Dalmatinske vinske ikone bilo uzbudljivo događanje ekskluzivnog karaktera na kojem su posjetitelji mogli na jednom mjestu kušati najvažnija vina Dalmacije i razgovarati s vinarima osobno a ne kao na nekim drugim vinskim sajmovima gdje vina rastaču unajmljeljeni studenti. Među ostalima kušalo se i Tomić Veliki Plavac mali 2011, Hvar Hills Pharos Maximvs 2013., Grgić Pošip 2019.,Gracin Babić 2016.,Zlatan otok Zlatan Plavac Grand Select 2013.,Grabovac Modro jezero Riserva 2016.,Stina Pošip Majstor 2019.,Rizman Nonno 2019.,Toreta Pošip sur lie 2017.,Birin Babić 2016.,Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017.,Ante Sladić Lasina 2018.,Škaulj Carl Gustaf 2016.,Blato 1893 Notturno 2018.,Carić Veli Visko 2018.,Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018.,Boškinac Cuvee 2016.,PZ Nerica Mindel.,Kraljevski vinogradi Crljenak 2016.,Krolo Pošip 2019.,Kuća sretnog čovjeka Pribidrag 2016.,Livaić Babić Templar Aurum 2016.,Markus Babić 2018.,Matela Crljenak kaštelanski Tradicija 2018.,Matošin Babić 2017.,Zadruga Neretvanski branitelj Opus plavac mali 2017.,Prović Naron 2018.,Provin Merlot 2017.,Skaramuča Dingač Elegance 2016.,Vuina Crljenak Štafileo 2016.,Zore Malvasija dubrovačka 2019.,Bora Cuvee 2017. iPrgin Babić 2016.
Predsjednik udruge vinara Dalmacije Leo Gracin rekao je: “Želimo našim suradnicima i kupcima omogućiti da na jednom mjestu nađu svoje favorite i izaberu vina u kojima će uživati ili ta vina ponuditi u svojim restoranima, vinotekama ili distribuciji. Dalmatinski vinari, uz podršku Sveučilišta u Splitu, Ministarstvom poljoprivrede, dalmatinskih županijama i HGK su pripremili ovaj događaj uživanja u dalmatinskim vinima.’’
Pripremio: Tomislav Radić
snimke: Ante Gusić

DALMATINSKE VINSKE IKONE 
 
 Prvi put je festival ''Vino Dalmacije'' u Splitu 22. i 23. 10. 2021., dobio i jesensko izdanje, ovaj put pod nazivom ''Dalmatinske vinske ikone. 
 S obzirom da je proljetno izdanje sajma namijenjeno pripremi turističke sezone, jesensko je bilo namjenjno nadolazećoj sezoni poklona i najvažnijih obiteljskih blagdana kao i brojnim drugim posebnim prilikama koje obilježavaju kraj godine. Vinari Dalmacije pokazali su najbolje iz svojih vinarija. Vina su to koja mogu dozrijevati dugo i čuvati se više godina. Zatim, to su vina koja su na raznim natjecanjima osvojila najviše ocjene.
 Dan uoči kušanja, 22. listopada održane su vinske radionice koje su vodili Branimir Vukšić, Manuela Plohl, Kruno Filipović, Monika Prović i Saša Špiranec. 
 Radionice "Dalmatinski rosé - Dalmacija je hrvatska Provansa"; Branimir Vukšić," Odležana bijela vina Dalmacije kolekcionarske vrijednosti"; Monika Prović, "Male sorte s velikim potencijalom – autohtone sorte s autentičnim pečatom Dalmacije"; Kruno Filipović," Plavac, babić i tribidrag/crljenak – tri lokomotive crnih sorti"; Saša Špiranec i u subotu 23. 10. "Decanterovi laureati – kušanje vina koja su osvojila zlatne i platinaste medalje na poslijednjem DWWA natjecanju"; Manuela Plohl 
 Drugog dana manifestacije kušalo se najbolja vina 45 vinara koji su iz svih dijelova Dalmacije donjeli po jednu ili najviše dvije etikete. Predstavljanjem samo posebnih vina, vinari su htjeli skrenuti pažnju javnosti i medija na iznimnu koncentraciju kvalitete koja je posljednjih godina u Dalmaciji vidljiva, a zatim na sortnu i stilsku raznolikost, te autentičnost vina. Naime, u Hrvatskoj niti jedna regija nema sortno i stilsko bogatstvo kao Dalmacija, jer broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih regija zajedno. Stoga je manifestacija Dalmatinske vinske ikone bilo uzbudljivo događanje ekskluzivnog karaktera na kojem su posjetitelji mogli na jednom mjestu kušati najvažnija vina Dalmacije i razgovarati s vinarima osobno a ne kao na nekim drugim vinskim sajmovima gdje vina rastaču unajmljeljeni studenti. Među ostalima kušalo se i Tomić Veliki Plavac mali 2011, Hvar Hills Pharos Maximvs 2013., Grgić Pošip 2019.,Gracin Babić 2016.,Zlatan otok Zlatan Plavac Grand Select 2013.,Grabovac Modro jezero Riserva 2016.,Stina Pošip Majstor 2019.,Rizman Nonno 2019.,Toreta Pošip sur lie 2017.,Birin Babić 2016.,Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017.,Ante Sladić Lasina 2018.,Škaulj Carl Gustaf 2016.,Blato 1893 Notturno 2018.,Carić Veli Visko 2018.,Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018.,Boškinac Cuvee 2016.,PZ Nerica Mindel.,Kraljevski vinogradi Crljenak 2016.,Krolo Pošip 2019.,Kuća sretnog čovjeka Pribidrag 2016.,Livaić Babić Templar Aurum 2016.,Markus Babić 2018.,Matela Crljenak kaštelanski Tradicija 2018.,Matošin Babić 2017.,Zadruga Neretvanski branitelj Opus plavac mali 2017.,Prović Naron 2018.,Provin Merlot 2017.,Skaramuča Dingač Elegance 2016.,Vuina Crljenak Štafileo 2016.,Zore Malvasija dubrovačka 2019.,Bora Cuvee 2017. iPrgin Babić 2016.
 Predsjednik udruge vinara Dalmacije Leo Gracin rekao je: “Želimo našim suradnicima i kupcima omogućiti da na jednom mjestu nađu svoje favorite i izaberu vina u kojima će uživati ili ta vina ponuditi u svojim restoranima, vinotekama ili distribuciji. Dalmatinski vinari, uz podršku Sveučilišta u Splitu, Ministarstvom poljoprivrede, dalmatinskih županijama i HGK su pripremili ovaj događaj uživanja u dalmatinskim vinima.’’
 Pripremio: Tomislav Radić
 snimke: Ante Gusić

Eva Mandarić
prije 2 godine

Zanimljivo :) Zanimljivo :)

Tomislav Radić
prije 3 godine

„Zeleni bregi i vinske staze Zagorja“

"Zagorje naše em se zna nigde ni tak lepe kak je tam". U Hrvatskom zagorju može se dobro jesti, piti i veseli biti. Purica s mlincima , pa onda štrukli. Zato treba najprije potrčati za "purekima i puricama" do Slivonja u Slivonji jarak u općinu Krapinske toplice. Tamo na OPG-Slivonja uzgajaju "Purana zagorskih brega. U Zagorju ima još uzgajivača purana ali za ovu priliku odabrani su Slivonje.
Slivonje ga uzgajaju tradicionalnim načinom već 50 godina. Ti purani jedinstvenog sivog soja okitili su se raznim odličjima i plaketama na regionalnim i državnim smotrama i natjecanjima u uzgoju peradi. Tradicionalni način uzgoja zagorskog purana jamči: izvornost,rast u skladu s prirodnim ritmom, ispašu na otvorenom i hranidbu domaćim žitaricama. I tako sada sa puricom, mlincima i štruklima Zagorci imaju jedini cijeli ručak od glavnog jela do slastice zaštićeno oznakom geografskog porijekla!
Nakon što ste kod Slivonja nabavili puricu za" po doma, za Božić" okrijepa je neophodna. Vino ? A ne! Ako ste u Hrvatsko zagorje krenuli s novom zagorskom agencijom Incredible tours, prije vina kušati ćete sireve . Agencija Incredible tours koja je organizirala posjet za novinare Hrvatskome zagorju nudi paket aranžmane ili pojedinačne izlete u Zagorje i promiče Zagorje kroz prodaju domaćih proizvoda na webu i portalu www.uzagorju.com
Među domaćim proizvodima koji se nude na portalu su i sirevi mljekare Veronika iz Desinića Ta mljekara otkupljuje mlijeko samo od domaćih kooperanata koji hrane krave na svojim OPG gospodarstvima prirodnom hranom. Mljekara ima 52 trgovine širom Hrvatske. Mini mljekara Veronika sa 200 zaposlenih dnevno preradi 20 000 litara mlijeka.
Jedan od poznatijih sireva "Veronikina legenda" odlično se sljubljuje sa crnim vinima!
Veseli Zagorci ne bi tak veseli bili da "odnavek" ne piju vino .I u vremenima kada je to bio kiseliš pili su ga a danas kada u Zagorju ima vrhunskih vina može se birati i crno i "belo"
Tako je nastala i dosjetka: Štefa nakon prelaska semafora zaustavlja policajac i kaže"Prešli ste na crveno" a Štef odgovara" Je jer je nestalo belega"
Izletište i vinarija Vuglec su na Vuglec bregu i vodi ih obitelj Vuglec u kojoj je glavna osoba Boris Vuglec. Na tom bregu četiri kilometra od Krapinskih toplica, sa pogledom sve do Slovenije uz smještajne kapacitete u starim hižama, restoran je i vinski podrum. Tu se pije i "belo" i crno i poznati pjenušci od kojih je za jedan od njih kao ekspedicijski liker korištena ledena berba još jednog Zagorca Borisa Drenškog koji za svoja vina ima kolekciju Decanter odlikovanja. Zagorska vina "tak su fina" da treba dalje na kušanje i to na Obiteljsko gospodarstvo i u vinariju Zdolc koja je u Klenicama u vinogorju Pregrada.
Uzgoj vinove loze kod Zdolca se temelji na ekološkim načelima proizvodnje. Ne koristi mineralna umjetna gnojiva, ni insekticide u prskanju vinograda, ni sistemične, kontaktne i druge pesticide. Nekada sva ta sredstva nisu postojala pa su vinogradi bili ekološki o ćemu pjesnik Janko Leskovar iz Pregrade kaže "Ovamo doći, otvoriti vrata klijeti, pak pri pragu, otkud puca vidik na stotine zagorskih brežuljaka, sjesti na izvrnute škafice, izvaditi sira i kruha, a u čaše utočiti svježega, iskrećeg se vina"
Ima u Zagorju još mnogo poznatih vinara, još mnogo mjesta gdje se dobro jede, još mnogo lijepih krajolika, kulturnih spomenika i još mnogo toga ali ovu šetnju možda je najbolje završiti kod pionira suvremenog vinarstva u Hrvatskome zagorju u vinariji Sever podno Cesargradske gore u Klanjcu.
Zvonko Sever spasio je staru autohtonu zagorsku sortu Sokol, finog muškatnog okusa i mirisa. Nakon Severa sve je više vinogradara i vinara koji pronalaze u starim vinogradima autohtona sorte kao što su tribidrag ili crljenak, sansigot, štajerska belina, lipovina, lasina i druge.
Od godine 1989. sa nekad tradicionalnom obiteljskog vinarstva prešli su na profesionalnu proizvodnju vina koje prodaju u Zagrebu po restoranima i trgovinama. Sa svojih vinograda 3,6 ha proizvedu 15 tisuća litara a isto toliko od otkupljenog grožđa. Sa čašom Sokola u ruci završavamo ovu šetnju Hrvatskim zagorjem.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Mario Draušnik

„Zeleni bregi i vinske staze Zagorja“ 
 
 "Zagorje naše em se zna nigde ni tak lepe kak je tam". U Hrvatskom zagorju može se dobro jesti, piti i veseli biti. Purica s mlincima , pa onda štrukli. Zato treba najprije potrčati za "purekima i puricama" do Slivonja u Slivonji jarak u općinu Krapinske toplice. Tamo na OPG-Slivonja uzgajaju "Purana zagorskih brega. U Zagorju ima još uzgajivača purana ali za ovu priliku odabrani su Slivonje. 
 Slivonje ga uzgajaju tradicionalnim načinom već 50 godina. Ti purani jedinstvenog sivog soja okitili su se raznim odličjima i plaketama na regionalnim i državnim smotrama i natjecanjima u uzgoju peradi. Tradicionalni način uzgoja zagorskog purana jamči: izvornost,rast u skladu s prirodnim ritmom, ispašu na otvorenom i hranidbu domaćim žitaricama. I tako sada sa puricom, mlincima i štruklima Zagorci imaju jedini cijeli ručak od glavnog jela do slastice zaštićeno oznakom geografskog porijekla!
 Nakon što ste kod Slivonja nabavili puricu za" po doma, za Božić" okrijepa je neophodna. Vino ? A ne! Ako ste u Hrvatsko zagorje krenuli s novom zagorskom agencijom Incredible tours, prije vina kušati ćete sireve . Agencija Incredible tours koja je organizirala posjet za novinare Hrvatskome zagorju nudi paket aranžmane ili pojedinačne izlete u Zagorje i promiče Zagorje kroz prodaju domaćih proizvoda na webu i portalu www.uzagorju.com 
 Među domaćim proizvodima koji se nude na portalu su i sirevi mljekare Veronika iz Desinića Ta mljekara otkupljuje mlijeko samo od domaćih kooperanata koji hrane krave na svojim OPG gospodarstvima prirodnom hranom. Mljekara ima 52 trgovine širom Hrvatske. Mini mljekara Veronika sa 200 zaposlenih dnevno preradi 20 000 litara mlijeka.
 Jedan od poznatijih sireva "Veronikina legenda" odlično se sljubljuje sa crnim vinima!
 Veseli Zagorci ne bi tak veseli bili da "odnavek" ne piju vino .I u vremenima kada je to bio kiseliš pili su ga a danas kada u Zagorju ima vrhunskih vina može se birati i crno i "belo"
 Tako je nastala i dosjetka: Štefa nakon prelaska semafora zaustavlja policajac i kaže"Prešli ste na crveno" a Štef odgovara" Je jer je nestalo belega" 
 Izletište i vinarija Vuglec su na Vuglec bregu i vodi ih obitelj Vuglec u kojoj je glavna osoba Boris Vuglec. Na tom bregu četiri kilometra od Krapinskih toplica, sa pogledom sve do Slovenije uz smještajne kapacitete u starim hižama, restoran je i vinski podrum. Tu se pije i "belo" i crno i poznati pjenušci od kojih je za jedan od njih kao ekspedicijski liker korištena ledena berba još jednog Zagorca Borisa Drenškog koji za svoja vina ima kolekciju Decanter odlikovanja. Zagorska vina "tak su fina" da treba dalje na kušanje i to na Obiteljsko gospodarstvo i u vinariju Zdolc koja je u Klenicama u vinogorju Pregrada.
 Uzgoj vinove loze kod Zdolca se temelji na ekološkim načelima proizvodnje. Ne koristi mineralna umjetna gnojiva, ni insekticide u prskanju vinograda, ni sistemične, kontaktne i druge pesticide. Nekada sva ta sredstva nisu postojala pa su vinogradi bili ekološki o ćemu pjesnik Janko Leskovar iz Pregrade kaže "Ovamo doći, otvoriti vrata klijeti, pak pri pragu, otkud puca vidik na stotine zagorskih brežuljaka, sjesti na izvrnute škafice, izvaditi sira i kruha, a u čaše utočiti svježega, iskrećeg se vina" 
 Ima u Zagorju još mnogo poznatih vinara, još mnogo mjesta gdje se dobro jede, još mnogo lijepih krajolika, kulturnih spomenika i još mnogo toga ali ovu šetnju možda je najbolje završiti kod pionira suvremenog vinarstva u Hrvatskome zagorju u vinariji Sever podno Cesargradske gore u Klanjcu.
 Zvonko Sever spasio je staru autohtonu zagorsku sortu Sokol, finog muškatnog okusa i mirisa. Nakon Severa sve je više vinogradara i vinara koji pronalaze u starim vinogradima autohtona sorte kao što su tribidrag ili crljenak, sansigot, štajerska belina, lipovina, lasina i druge.
 Od godine 1989. sa nekad tradicionalnom obiteljskog vinarstva prešli su na profesionalnu proizvodnju vina koje prodaju u Zagrebu po restoranima i trgovinama. Sa svojih vinograda 3,6 ha proizvedu 15 tisuća litara a isto toliko od otkupljenog grožđa. Sa čašom Sokola u ruci završavamo ovu šetnju Hrvatskim zagorjem.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Mario Draušnik

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

lasina @KLUB (4)