Pretraga postova
ZAGREB UNDERGROUND Sve je spremno za sljubljivanje vina, hrane i zabave na prvom ZAGREB UNDERGROUNDU u tunelu Grič! Ovaj vikend, od 12. do 14. travnja, u tunelu Grič u Zagrebu održava se prvi gastro-enološki Wine & Walk festival pod zemljom... Više [+]
ZAGREB UNDERGROUND
Sve je spremno za sljubljivanje vina, hrane i zabave na prvom ZAGREB UNDERGROUNDU u tunelu Grič!
Ovaj vikend, od 12. do 14. travnja, u tunelu Grič u Zagrebu održava se prvi gastro-enološki Wine & Walk festival pod zemljom ZAGREB UNDERGROUND.
Prilika je to za sljubljivanje na jednom mjestu više od 200 hrvatskih vina i delicija domaćih OPG-ova, u tunelu dugačkom 350 metara, koji će ovom prilikom postati najveća podzemna vinarija u Hrvatskoj.
Organizatori su pripremili bogat program zabave koju predvodi DISCO MAGIC BAND, koji će zagrebačko podzemlje ispuniti glazbom Abbe, Boney M-a, Chic-a, Kool and the Gang, Donne Summer, Hot Chocolate, Micheal Jacksona, Village People i mnogi drugih.
Između setova glazbe banda palicu preuzima DJ MacGregor, koji će dodatno podići atmosferu i začiniti zabavu s obradama hitova Studija 54.
Cijeli tunel Grič bit će podijeljen na četiri hrvatske vinske regije te vinima iz Hercegovine Tako će svi posjetitelji moći kušati bogatu paletu bijelih, crvenih i ružičastih vina, ali će tu biti i vrhunskih pjenušaca, domaćih rakija i likera...
Osim vina, svoju ponudu za degustaciju su pripremili proizvođači domaćih OPG-ova, pa će se na njihovim štandovima moći kušati domaće slavonske i dalmatinske kobasice, pršut, čvarke, kulen, maslinova ulja, pčelarske proizvode, salate od tune i inćuna, sireve i drugo.
Ulaznice su u pretprodaji u sustavu EVENTIM po cijenama od 25 eura, za termine od 15 do 17 sati i 30 eura za termine od 17.30 do 19.30 sati.
Ulaznice se mogu kupiti i na dane održavanja festivala, od 14.30 sati na ulazu u tunel iz Mesničke ulice ali po cijeni 30 i 35 eura.
Uz svaku ulaznicu posjetitelji će dobiti i originalnu ZAGREB UNDERGROUND čašu i mini katalog za lakše snalaženje u ponudi i zabavi. Degustacije su uključene u cijenu ulaznice.
Važno je napomenuti da se ulaznice prodaju na svakih pola sata kako se ne bi stvorila gužva, a dopušteno vrijeme boravka u tunelu je do tri sata.
Dio zarade od prihoda od prodanih ulaznica ide i humanitarne svrhe za rad udruge Krijesnica, pa kupnjom ulaznice posjetitelji ovog festivala čine dobro djeci oboljeloj od malignih bolesti te njihovim obiteljima.
Svi koji kupe ulaznice sudjeluju i u nagradnoj igri, u kojoj će netko osvojiti čak 3000 eura vrijednu nagradu - 7 dana ljetovanja za dvije osobe u all inclusive ponudi Labranda Senses Resorta u Vrboskoj na otoku Hvaru!
Radno vrijeme festivala je od 15 do 22 sata, ulaz je iz Mesničke ulice i svi posjetitelji se kreću jednosmjerno kroz tunel Grič od Mesničke do Radićeve ulice.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: UNDERGROUND Paula Kovačić
A pazi popisa: 20. Soparnik 19. Slavonski kulen 18. Dalmatinski pršut 17. Baranjski kulen 16. Burek sa sirom 15. Gradele 14. Crni rižot 13. Janjetina s ražnja 12. Paški sir 11. Čobanac 10. Buzara 9. Sataraš 8. Dalmatinska pašticada 7. Kotlo... Više [+]
A pazi popisa:
20. Soparnik
19. Slavonski kulen
18. Dalmatinski pršut
17. Baranjski kulen
16. Burek sa sirom
15. Gradele
14. Crni rižot
13. Janjetina s ražnja
12. Paški sir
11. Čobanac
10. Buzara
9. Sataraš
8. Dalmatinska pašticada
7. Kotlovina
6. Mađarica
5. Fritule
4. Rakija
3. Peka
2. Brudet
1. Štrukli
Ovo je 20 najpopularnijih jela i pića u Hrvatskoj: Je li vaš...
Atlas sadrži gotovo tisuće jela, pića, sastojaka i prehrambenih proizvoda iz cijelog...
Maja Celing Celić
prije 1 mjesec
Pa ima tu i posnih jela, recimo soparnik, rakija... ;) Pa ima tu i posnih jela, recimo soparnik, rakija... ;)
Karolina Rastija
prije 1 mjesec
J.A.O. ne objavljuj ovo, post danas 🤤🤤🤤 J.A.O. ne objavljuj ovo, post danas 🤤🤤🤤
Povjesničar Zdenko Samaržija piše: "Slavonci do početka 20. stoljeća praktično nisu jeli svinjetinu niti su proizvodili “delicije” jer nisu postojale tehnologije kojima bi se odstranile nečisti i neugodni mirisi iz unutrašnjih organa svinje... Više [+]
Povjesničar Zdenko Samaržija piše:
"Slavonci do početka 20. stoljeća praktično nisu jeli svinjetinu niti su proizvodili “delicije” jer nisu postojale tehnologije kojima bi se odstranile nečisti i neugodni mirisi iz unutrašnjih organa svinje (debelo crijevo za krvavice, tanko crijevo za kobasice, slijepo crijevo za kulen, žečudac za švargl), začini koji se stavljaju u kulene i kobasice (i srodne proizvode) bili su jezivo skupi i prisupačni tek dijelu vlastele i prelata, a sol kao središnji konzervans vrijedila je suhog zlata. Sol se koristila za usoljavanje riba, kavijara, vrhunske jelenske divljači te dabrovog mesa koje su Slavonci za dobre novce prodavali i na Istoku (Osmansko Carstvo) i na Zapadu (Austrija, Mletačka Republika, njemačke i talijanske državice, Francuska...).
Na bolje je krenulo kada je 1956. osnovan Poljoprivredni institut u Osijeku koji je proizvodio sjeme krušarica i krmiva te organizirao osjemenjivanje goveda, a križanjem stvorio neraste izvrsnog genetskog potencijala. Tek se oko 1960. stvara i zakonodavna osnovica za uzgoj svinja u svinjcima i to svinja koje u nekoliko mjeseci narastu do 80 do 120 kilograma, čija je mast i meso dovoljno kvalitetno a začini zbog postupnog oporavka tržišta pristupačni pa seljaci proizvode mesne delicije što za svoje potrebe što za tržište. Golem pomak je slavonskom svinjogojstvu dala gospođa Canecki koja je primijenila najvažnija znanstvena dostignuća i organizirala proizvodnju Valpovke, dodatka prehrani prasića i tovnih svinja. Tek tada počinje razdoblje koje patetično nazivaju “tradicija”."
Što se događalo prije 20. stoljeća i prije osnivanja Poljoprivrednog instituta u Osijeku, čitajte u zanimljivom štivu profesora Samaržije.
SVINJOKOLJA: Na naredne pregovore dolazi ministar, najsretni...
Mjesto gdje se ruše predrasude, brišu granice među ljudima, promovišu dobre ideje, vr...
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Popis Slavonije 1702 , za moje rodno selo , konja 29 , volova 59 , krava 65 , teladi 73 , ovaca i koza 86 , svinja 137 , pčelaca 6 ! Konji i volovi Više [+] služili su za obradu zemlje , a ovce , koze i svinje za prehranu . Bili su kršćani ! 2024 samo jedna obitelj drži nekoliko goveda , ovaca ima nekoliko stotina , koza isto ima jedna obitelj ,a desetak obitelji još drže svinje ! PČELACA , ako su žive general Vrbanac i ja imamo 50 ! > Povjesničar > Zdenko Samardžija , nema veze o povijesti !
Maja Celing Celić
prije 3 mjeseca
2023. godine obilježeno je 150 godina od predstavljanja visokokvalitetne mesne pasmine crne svinje fajferice. Tim je povodom u organizaciji Udruge Više [+] "Korijeni pustare" održan okrugli stol i istoimena izložba "Fajferica se vraća kući" u Staroj pekari u Tvrđi. https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/fajferica-se-vraca-kuci-11302113?fbclid=IwAR2lybl8o4ZNBBBSY2P8m-vaQ98skzzpDe_SmK1v-7KtVyp2pBiWNzLFzsw
Božidar S.
prije 4 mjeseca
Riječ kobasica je prema etimološkom rječniku slavenska, a Turci su posuđivali riječi od Slavena. To ne znači da je kobasica slavenski izum, čitao sam Više [+] negdje da je prva kobasica nastala u Austriji. To što u hrvatskom ima oko 2.000 turcizama i nije neka impozantna brojka jer hrvatski jezik, kao i većina europskih jezika, ima više od 400.000 riječi. Uopće ne razumijem zašto je nekima važno dokazati da svinjokolja nije izvorni hrvatski proizvod, da to nije naša tradicija?! Tradicija je sve što smo naučili i naslijedili od svojih neposrednih predaka, a to što su naši preci nešto uzeli od Austrijanac, nešto od Mađara, nešto od Turaka... koga je briga za tim?! Pa i oni su uzimali od nas!
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Hrvoje , pišem da su od Turaka vršeni POPISI Slavonije u kojim piše koliko je stoke bilo u selu ; svinja , konja , krava , volova , !Od 1536 veliki Više [+] broj Slavonaca PREŠLI su na ISLAM ! Da li su nastavili jesti svinjetinu nije mi poznato ! Moji preci prema POPISU Slavonije 1702 , živjeli su u BRDSKOJ Slavoniji ! Od 1536 u Slavoniju doseljavaju ZAPADNO od Zemuna , Srbi i Vlasi , a nakon PROTJERIVANJA Slavonaca islamske vjere ( oko 250 tisuća ili pola stanovništva ) Savojski vrši PLJAČKAŠKI pohod do Sarajeva i dovodi preko 40 TISUĆA kršćana , Srba i Hrvata koji u bosni nisu prešli na islam ! Od 1700 vrši se KOLONIZACIJA i sa Nijemcima , Česima , Slovacima ! I Slavonija postaje mješavina VIŠE naroda koji su donijeli dio običaja i iz svojih MATIČNIH država ! Od Turaka imamo oko 2000 riječi ; ambar - drveni silos za žitarice , avlija , kapija , arman , ćuprija , kazan , rakija , sokak itd ! U svakom slučaju 2 bravca su prerađena u kobasice i slaninu i nešto kostiju sa mesom za grah ! To još mogu osušiti u sve gorim klimatskim uvjetima !
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Oblikovanje mesa u kobasice, kulen, krvavice i sl. nije naš običaj, rade ga svugdje po svijetu, a koliko znam, dolazi upravo iz istočnih zemalja. Više [+] Riječ kobasica, koliko sam čitala, je turskog porijekla, a turski jezik pripada ugro-finskoj skupini jezika i otud poveznica i s Mađarskom. Etimologija kaže i ovo: ✧ prasl. *kъlbasa, *klobasa (rus. kolbasá, češ. klobása) ← ? turk. Tako da, svi narodi koji su živjeli na ovim prostorima imali su određeni utjecaj. Što se tiče mojih Nikolića, oni su prema legendi došli iz Crne Gore ;) Četiri brata Nikolića koji su naselili taj prostor. I zaista, u Sikirevcima ima nekoliko obitelji Nikolić koji međusobno nisu rod.
Hrvoje Horvat
prije 4 mjeseca
Svirac slažem se sa vama, otkad je došao diktator Tuđman država sve podređuje velikim igračima, a Đuro Japarić teško da su turci išta naučili Više [+] tzv.Slavonce o preradi svinjetine jer im to vjera ne dopušta. Slavonija je kroz povijest naseljavana sa Mađarima(Nađ)Francuzima(Gal,Galović,Francuzević),Srbima(Radovanović,Nikolić),a zadnjih 50 g sa Bosancima, tako je kroz stoljeća nastala mješavina ono što mi u Slavoniji nazivamo bećarac.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
1536 Slavoniju su OSLOBODILI Turci ! I od tada vrše se POPISI iz kojih se vidi koliko je u selu bilo OBRADIVE zemlje , broj stoke , pčela ! U doba Više [+] bez struje i škrinja , baka po majci zatapala je kobasice u MAST da duže traju . Dok nisu izmišljena korita dlaka svinja se palila u vatri , a kobasice nadjevale kako je pojasnio Svirac . Još imam u očevoj kući napravu za nadjevanje kobasica ! Od TURAKA imamo oko 2 000 riječi , pa tako i riječ TURŠIJA , to je tehnologija za spremanje voća i povrća u burad ! Za neke vrste krušaka koristio se ORAHOV list !
Svirac
prije 4 mjeseca
Moj je pradjed rođen u 19 stoljeću i živio je od uzgoja svinja,ovaca i goveda.Imao je više desetaka ha zemlje,i od prodaje životinja je sagradio kuću Više [+] u selu i hranio obitelj.Moj mi je otac pričao da su pravili kobasice i ostale prerade od svinja kao i danas,jer ga je pradjed odhranio.Još u doba Rimljana susjedno selo Soljani su dobili ime po soli jer je bilo središte za istočnu Slavoniju i Srijem jer se iz Bosne,Tuzla dovozila sol.Nisu imali moderne mesoreznicu i ostale strojeve ali se nadjevale kobasice i kulin na spravi koju se guralo stomakom da se istjera meso.I ja pamtim a imam samo 62 godine.Meso se usitnjavalo noževima.Toliko o običajima,a izgleda da hrvatska povijest počinje kad je došao diktator na vlast,pobili i rastjerali hrvatsku inteligenciju pa nisu imali tko da uči djecu i učitelje pa tjerali bose svećenike da ih uče.Možete si zamisliti kako je tad bilo.Nakon propasti Turskog carstva,opet pod tuđom vlasti Austro-Ugarska,i tad su postojali traktori na paru,još imam knjigu o poljoprivredi iz tog doba.Moja baka mi pričala da porez plate sa desetak gusaka,a ako si gradio kuću ili druge zgrade imali su besplatnu građu.To se zvalo praužitničko pravo,kao starosjedioci.A danas,što se sve ne plaća.Zamislite,plaćamo kišnicu što nam pada po kući,pa gdje to ima.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Gospodin Samardžija iznosi neistine i to nema veze sa činjenicom koliko se često jelo meso u to vrijeme.Tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda Više [+] seže daleko dublje u povijest,ato kod nas u selu to svatko dobro zna.Zašto tako piše ne znam,ili piše zlonamjerno,ili je promašio profesiju.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Da, Hrvoje, ja sam izdvojila dio koji bi bio najzanimljiviji pa su mnogi krivo protumačili. Što se tiče jedenja mesa, sjećam se početka 80-ih, dok Više [+] sam bila dijete... pa ni tada se nije meso jelo svaki dan. Nisam se ja zgražala nad ničim. Nikada u mojoj obitelji nije bilo zle krvi i mržnje zbog tog čina. U mojoj obitelji je bilo važno raditi, što god da se dogodi, ustani, nastavi raditi i gledaj svoja posla.
Hrvoje Horvat
prije 4 mjeseca
Možda ste malo nespretno napisali članak tako da ispada kao da je vaš iako ne vidim razloga sumnjati u istinitost činjenica profesora Samaržije. Više [+] Vjerujem da je sve tako i bilo, desetljeće gore,dole manje je važno. Kada su Slavonci masovnije počeli konzumirati sušenu svinjetinu što se poklopilo i sa sve većom upotrebom mehanizacije odnosno manje fizičkog rafa vidi se i u opsegu njihovih strukova i debljini podbradaka. Sjećam se priča svoje prabake iz vremena prije WWII da su jeli meso nedjeljom i blagdanima, "pa sinko moj nije to bilo toliko mesa ko danas" govorila je. Jedino što mi je čudno je vaše zgražanje što su partizani napravili vašim precima čiji su sunarodnjaci zajedno sa domaćim ustašama godinama ubijali, spaljivali, klali u sve koje su smatrali nepodobnima, inferiornima ili se nisu slagali sa fašističkim režimom.
Agica Ferić
prije 4 mjeseca
Koje Vi gluposti pišete, majke mi, kako vas nije sramota ic pisat tak nest o svinjogojstvu?! Koje Vi gluposti pišete, majke mi, kako vas nije sramota ic pisat tak nest o svinjogojstvu?!
Zeljko Skripek
prije 4 mjeseca
https://zupanjac.net/gdje-i-kako-je-nastao-kulin-kulen-crtice-iz-povijesti/ Evo gospođo i gospodo pa naučite nešto o povijesti svinjogojstva u Više [+] Slavoniji .
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Tvoje je selo mali poljoprivredniče mlado , vjerovatno je nastalo nakon što su iskrčene šume ! U popisu Slavonije 1702 piše koliko je svinja , goveda Više [+] , konja , pčelaca itd bilo u selu ! Paljenje dlake u slami to nisam vidio .Palio sam dlaku PUHOVA , poslije odlična aroma . Moji su dlaku skidali u drvenim koritima i vrućom vodom !Kao mali čuvao sam mungolice imale su dlaku skoro ko ovce i nju su otkupljivali ! Tekst uglavnom nema veze sa činjenicama ! Činjenice su da je dio STRUČNIH ljudi UNAPREDIO uzgoj svinja na FARMAMA kao što su uveli i mesnatije pasmine !
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Moja je obitelj jedna od osnivača našeg sela prema crkvenim knjigama 1716g.Moj pradjed je bio stolar u 19st i radio je sve ručnim alatima,a djed je Više [+] bio kovač i varili su na vatri šinje za kola.Znam pozdano da su svinjokolje obavljali davno prije gore navedenih datuma.Sve se radilo ručno,rezalo meso i nadivalo sa rzv topovima.Svinje se nisu šurile,nego su ih palili sa slamom i motikama strugali.Netko je ovdje pobrko lončiće,namjerno ili nenamjerno.
Božidar S.
prije 4 mjeseca
Čini mi se da je netko pobrkao lončiće. Tradicija nije povijest, tradicija je ono što smo naučili i preuzeli od naših neposrednih predaka, a ne od Više [+] kralja Zvonimira. Svi znamo da su seljaci na ovim našim prostorima u prošlosti bili više gladni nego siti, seljaci su bili kmetovi, a delicije, koje su svojim radom i svojom mukom stvarali seljaci, jeli su vlastelini. Nisu te delicije pale s Marsa, one su nastale u Slavoniji i hvala Bogu da smo dostigli takav civilizacijski napredak da ih si mogu priuštiti i seljaci.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Meni se čini da većina vas nije pročitala cijeli članak Zdenka Samaržije, no to vas nije spriječilo da nas počastite osobnim uvredama. Osim Više [+] Samaržije, na internetu se, hvala Bogu može naći niz radova o uzgoju svinja na ovim prostorima. A ako vam ni to nije dovoljno, možda da se prisjetite pjesme "Ej kad su stari svinje žirovali" koja govori o načinu ishrane svinja koje su većinu vremena provodile na paši, u šumi, rujući po zemlji, tražeći gomolje i sl., o čemu Samaržija također piše u članku. Svinje su uzgajali, ali najviše zbog masti, o čemu govori ovaj rad https://hrcak.srce.hr/file/119783 Također, uzgoj je još u vrijeme između dva svjetska rata bio primitivan u odnosu na današnji, o čemu govori ovaj rad https://hrcak.srce.hr/file/176106 Na razvoj poljoprivrede na ovom prostoru koji je bio pokriven s jedne strane šumama, a s druge močvarno područje, je donijela Habsburška monarhija, od 1770-ih godina. Obitelji su većinom uzgajale po dva bravca do 120 kg. Znate kako to znam? Tako što je moja obitelj (Nikolić) s mamine strane na ovim prostorima, točnije u Sikirevcima od 16. stoljeća. Imam fotografije iz 60-ih godina upravo s klanja svinja. No, vrlo se dobro znalo kada se jedu šunka, kulen, kobasica, a kada slanina, čvarci, krvavica i dr. proizvodi. Isto je tako i s uzgojem drugih domaćih životinja. Moja baka je držala piliće na dvorištu, tek ih dohranjivala s nešto žitarica, izgledali su kao malo veći golubovi, a danas za 42 dana dosegnu masu od 2,5 kg. Kokoši nisu nosile jaja kao danas, a dokaz tome je koliko ije malo bilo jaja da ih je trebalo tjednima odvajati i čuvati da bi se napravili uskrsni i božićni kolači. Moram spomenuti i obitelj s tatine strane koji su podunavski Švabe i na ovim su prostorima od 18. stoljeća. Doselili su u Vojvodinu, a moj dida, Franjo Franc (Franz) rođen je u Slavonskom Šamcu 1895. godine. Bio je kolar, a braća su mu također bili svi redom zanatlije. Naravno, bavili su se i poljoprivredom, za svoje potrebe, a za vrijeme 2. svjetskog rata su im vršaću mašinu kakvu je malo tko imao u selu, oteli partizani, a njih strpali u logor. Tako da, eto, nisam ni partizanski okot. Moja baka, Ana Celing (Zelling) bila je vrlo pismena i načitana žena koja je brinula i o djeci, bašči, kući, šegrtima i kalfama koji su radili s didom, a bila je prva u selu koja je uzgajala špinat, vjerojatno i drugo povrće. I na kraju, Drago Šimičiću, prije nego što sam sjela u kancelariju, još kao dijete sam prošla svinjokolja i svinjokolja na kojima sam i prala crijeva i rezala slaninu za čvarke i bilo što što su mi dali raditi. A hvala Bogu, nije mi stran niti jedan posao na selu, od klanja pilića do rada na zemlji. Ovi komentari su dokaz kako o povijesti razvoja poljoprivrede na ovim prostorima jako malo znamo, a nadam se da ćemo na Agroklubu imati prilike pisati o tim temama.
Drago Šimičić
prije 4 mjeseca
Ovo piše jedna velika neznalica koja nije mrdnula od stola iz kancelarije , a pravi se KVAZI PAMETNA.Po ovom napisu hrvati su umirali do 20 stoljeća Više [+] od gladi.
Anton Pritisanac
prije 4 mjeseca
Ovaj Zdenko Samaržija piše gluposti.neznam tko je ložio vatru u rerni jer nisu znali čemu služi. Ovaj Zdenko Samaržija piše gluposti.neznam tko je ložio vatru u rerni jer nisu znali čemu služi.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Orahova, jeste pročitali cijeli članak kojeg je napisao naš povjesničar Zdenko Samaržija. Ja sam samo prenijela. Ima tu puno drugih zanimljivosti. Orahova, jeste pročitali cijeli članak kojeg je napisao naš povjesničar Zdenko Samaržija. Ja sam samo prenijela. Ima tu puno drugih zanimljivosti.
Orahova
prije 4 mjeseca
Koje gluposti pišete da Slavonci nisu jeli sol,usoljavali meso,jeli svinjetinu. Pa moja je majka crijeva prala do prije 15 god.,a svega su ali za Više [+] ovaj običaj,svinje,sol,ljutu papriku,lukpa i oprana crijeva,gospođo. Jeli su svi jetinu i ljeti,pečenu ,pa u masti u kantama čuvanu,tako je moj otac sestri,u toku školovanja,radio. Ovakovo ozračje ima za cilj otjerati Slavonca sa zemlje,te ju ustupiti bogatima,našim ,ili zapadnim europljanima. I još, uzgoj svinja bio je pretežno na otvorenim pašnjacima, za osobne potrebe i prdaju,još davno prije,a ne 1956. Nemojte nas vrijeđati i omalovažavati,sramota
Kulenijada na FAZOS-u
Današnji 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Odluku o tome donio je Hrvatski sabor u spomen na 14. travnja 2015. godine kada je naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka ze... Više [+]
Današnji 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Odluku o tome donio je Hrvatski sabor u spomen na 14. travnja 2015. godine kada je naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Danas Hrvatska, na razini Europske unije, zauzima sedmo mjesto te ima 42 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Znate koji su to? Evo ih: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica i Komiški rogač.
Koje vino uz Baranjski kulen? Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi 21. 10. 2022., posjetitelji su mogli paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu... Više [+]
Koje vino uz Baranjski kulen?
Na festivalu Zemlja vina koji je održan u zagrebačkoj Esplanadi 21. 10. 2022., posjetitelji su mogli paralelno kušati Baranjski kulen i vina renomiranih vinara iz Slavonije i hrvatskog Podunavlja i pronaći onu kombinaciju koja ih je najviše oduševljava.
Na velikom izložbenom prostoru Udruge proizvođača kulena predstavljeni su Baranjski kulen Belje i Baranjski kulen Matijević, a uz kulen su predstavljene i kulenova seka, baranjska kobasica i dimljena slanina. Osim kušanja i predstavljanja kulena, Baranjski kulen je sudjelovao i u dva dodatna sadržaja festivala, riječ je predstavljanju knjige Kulen – hrvatska mesna perjanica i posebnoj radionici Baranjski kulen i vino – što čini baranjski terroir posebnim.
„U dogovoru s organizatorima i udrugom vinara Graševina Croatica predstavili smo Baranjski kulen i ostale suhomesnate proizvode kao važan element eno gastro ponude naše regije i dali priliku posjetiteljima da nađu idealno vino uz Baranjski kulen. Oduševio nas je ogromni interes posjetitelja jer je naša radionica bila popunjena do posljednjeg mjesta što je velika potvrda popularnosti Baranjskog kulena i naših ostalih tradicionalnih proizvoda“ istaknuo je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen i jedan od moderatora radionice o Baranjskom kulenu i baranjskim vinima.
Uz stručno vodstvo publicista Željka Garmaza Baranjski kulen se sljubljivao uz traminac vinarije Kolar, cabernet sauvignon vinarije Kalazić te graševinu i frankovku Vina Belje. Iako se u Baranji kulen tradicionalno poslužuje uz graševinu, sjajno se spojio i s tramincem i sa zrelom frankovkom iz berbe 2012. Prema ocjenama zaljubljenika u hranu i vino, istaknutih sommeliera i vinskih ocjenjivača koji su sudjelovali na radionici upravo spoj Baranjskog kulena i frankovke Vina Belje predstavlja autentičnu Baranju, vrhunsku destinaciju za ugodan odmor i užitak u vrhunskim delicijama i vinu.
Baranjski kulen jedan je od prvih domaćih proizvoda zaštićen oznakom Zemljopisnog podrijetla Europske unije. Riječ je o tradicionalnom kulenu koji nastaje od najboljih dijelova svinjskog mesa i s pažnjom birane crvene paprike, a ZOZP znak na ambalaži Baranjskog kulena jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i načina proizvodnje koji je karakterističan za područje Baranje. Baranjski kulenari s ponosom ističu da je prvi kulen u Baranji proizveden prije više od stotinu godina, a ta tradicija proizvodnje ih obvezuje na očuvanje proizvodnje i prijenos na nove generacije.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Arhiva Udruge
- Dvije zlatne medalje za kulen Belje Na ocjenjivanju kakvoće kulena održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Belje je osvojilo dvije zlatne medalje Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjiva... Više [+]
-
Dvije zlatne medalje za kulen Belje
Na ocjenjivanju kakvoće kulena održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Belje je osvojilo dvije zlatne medalje
Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji te znanstvene institucije koja je dugogodišnji partner kako malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tako i velikim proizvođačima u standardizaciji i unapređenju proizvodnje kulena.
Belje je na ocjenjivanje poslalo premium kulen iz linije Crna Slavonska i Baranjski kulen s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oba kulena dobila su zlatne medalje za kakvoću.
Ljiljana Vajda-Mlinaček, voditeljica korporativnih komunikacija Belja, prilikom dodjele nagrada je istaknula „Svaki komad kulena koji dolazi iz naše proizvodnje je ručni rad, kao što je to i kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Baranjski kulen radimo prema strogo definiranoj specifikaciji zaštite pa na svakom komadu ponosno ističemo europsku plavu ZOZP markicu. Riječ je o proizvodnji koja traje oko četiri mjeseca i tijekom koje pažljivo pratimo sve faze od punjenja kulena u svinjsku katicu, preko hladnog dimljenja do zrenja. Proizvodimo i kulen od Crne slavonske svinje koju uzgajamo na pašnjaku u Parku prirode Kopački rit. “
Dr.sc. Goran Kušec profesor na FAZOS-u i jedan od najboljih poznavatelja kulena u Hrvatskoj osvrnuo se na ocjenjivanje i kvalitetu uzoraka poslanih na ocjenjivanje. „Dugo godina, zajedno s kolegama s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ocjenjujem kulene na brojnim kulenijadama diljem Slavonije i Baranje. Ove godine smo odlučili da je došlo vrijeme za organizaciju ocjenjivanja u okviru velike znanstvene institucije, kakva je naš fakultet, kako bismo dodatno naglasili važnost kulena i njegove proizvodnje za cijelu regiju. Na ocjenjivanju su sudjelovala 33 uzoraka kulena s područja svih pet slavonskih županija i svi redom su bili odlični. Ocjenjivali smo presjek, okus i miris kulena i to prema međunarodnim standardima i normama.“
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Belje
Na FAZOS-u je održano ovogodišnje ocjenjivanje kulena/kulina. Pristiglo je 33 uzoraka, a šampionom je proglašen Kulen Novosel :)
Kulen, vino, akvarij, sir, paprika.....
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
