KLUB - društvena mreža

Od davnina prvoklasna vina, eto to je lijepa Vivodina

U Vivodini kad je vedra noć u kolovozu gleda se u nebo roj meteora uz čašicu dobrog vina. Turistički novinari došli su u proljeće i nisu vidjeli "Suze Svetog Lovre" ali su kušali čašicu dobrog vina. U Vivodini je Crkva Svetog Lovre iz 1753. godine koju je izvana oslikao Zlatko Guštin, a u unutrašnjosti su moderni bakreni reljefi donacija iseljenika iz Kanade. Uz taj vanjski oslik stihovi su Stjepana Sabljarića koji glase: "Sveti Lovro i još pet kapela, dvadeset i sedam malih sela. Od davnina prvoklasna vina, eto to je lijepa Vivodina".

Grad Ozalj i općine Ribnik, Žakanje, Kamanje, Lasinja i Draganić u Karlovačkoj županiji osnovali su Turističku zajednicu" Područja Kupe" i pozvali dvadesetak novinara, članova Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i kolege iz Slovenije i Srbije kako bi svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje upoznali s ljepotama i turističkom ponudom kraja.
U OPG-u Frlan u Vivodini Zbor turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva, održao je godišnju skupštinu.

Nakon skupštine kušalo se jela OPG-a Frlan. Već pet generacija Frlana su ugostitelji i vinari poznati po pečenoj janjetini, domaćim kobasicama, šunki, kulenovoj seki, domaćem kruhu i štrudli. Svake godine s dalmatinskih otoka Paga, Krka ili Cresa nabavljaju janjetinu koju pripremaju na ražnju ili pod pekom. U vinskom podrumu može se kušati šest vrhunskih vinskih sorti i rakije te razne biljne likere.
OPG Čulig smješten je na brežuljku iznad mjesta Vrhovec u pitoresknoj idili vinograda i šumskih gajeva.

OPG Guštin je malo obiteljsko gospodarstvo također u Vrhovcu koje danas vodi Lovro Guštin, a pomaže mu obitelj u kojoj se posebno ističe njegova majka koja je bila prva pratilja u izboru najuzornije seoske žene. Imaju vino, kobasicu, slaninu i sjajna peciva i kruhove. Bave se i uzgojem konja, a iz vinske kuće pruža se pogled na vinorodno područje Ozlja i Vivodine. Vinska kuća sa nekoliko soba i kamenom obložena kušaonica idealna je za vikend odmor daleko od vreve i oka javnosti. Okruženo vinovom lozom ovo je mjesto za uživanje s prijateljima, u dobroj kapljici i vrhunski pripremljenoj janjetini.
Vlasnik vinarije i OPG-a Vrbanek je mladi agronom Darko Vrbanek koji nastavlja stoljetnu tradiciju vinogradarstva i vinarske proizvodnje. Osim vlastitog grožđa, dio otkupljuje od drugih vinogradara.Sa vinskih izložba u Hrvatskoj i Sloveniji ima kolekciju odličja. U modernom, lijepo uređenom podrumu nudi široku paletu vina sve do predikatnih berbi, a u kušaonicu stane 60-tak osoba.
Žitna lađa Zora turistička je atrakcija za pamćenje jer plovidbom po rijeci dok lađa nečujno klizi površinom vode domaćini pričaju priče i legende uz pijuckanje domaćih rakija tako da zaboravite da ste ikada bili igdje izvan te izvanvremenske riječne priče.
Turistički novinari nisu posjetili sve Vrbaneke i vinare drugih prezimena u Vivodini ali su otkrili i mnoge druge privlačnosti Karlovačke županije i o tome trebaju obavijestiti domaće i strane turiste ali ne samo oni nego i turističke agencije i Hrvatska turistička zajednica.
Pripremio: Tomislav Radić

Od davnina prvoklasna vina, eto to je lijepa Vivodina
 
 U Vivodini kad je vedra noć u kolovozu gleda se u nebo roj meteora uz čašicu dobrog vina. Turistički novinari došli su u proljeće i nisu vidjeli "Suze Svetog Lovre" ali su kušali čašicu dobrog vina. U Vivodini je Crkva Svetog Lovre iz 1753. godine koju je izvana oslikao Zlatko Guštin, a u unutrašnjosti su moderni bakreni reljefi donacija iseljenika iz Kanade. Uz taj vanjski oslik stihovi su Stjepana Sabljarića koji glase: "Sveti Lovro i još pet kapela, dvadeset i sedam malih sela. Od davnina prvoklasna vina, eto to je lijepa Vivodina". 
 
 Grad Ozalj i općine Ribnik, Žakanje, Kamanje, Lasinja i Draganić u Karlovačkoj županiji osnovali su Turističku zajednicu" Područja Kupe" i pozvali dvadesetak novinara, članova Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i kolege iz Slovenije i Srbije kako bi svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje upoznali s ljepotama i turističkom ponudom kraja. 
 U OPG-u Frlan u Vivodini Zbor turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva, održao je godišnju skupštinu.
 
 Nakon skupštine kušalo se jela OPG-a Frlan. Već pet generacija Frlana su ugostitelji i vinari poznati po pečenoj janjetini, domaćim kobasicama, šunki, kulenovoj seki, domaćem kruhu i štrudli. Svake godine s dalmatinskih otoka Paga, Krka ili Cresa nabavljaju janjetinu koju pripremaju na ražnju ili pod pekom. U vinskom podrumu može se kušati šest vrhunskih vinskih sorti i rakije te razne biljne likere.
 OPG Čulig smješten je na brežuljku iznad mjesta Vrhovec u pitoresknoj idili vinograda i šumskih gajeva. 
 
 OPG Guštin je malo obiteljsko gospodarstvo također u Vrhovcu koje danas vodi Lovro Guštin, a pomaže mu obitelj u kojoj se posebno ističe njegova majka koja je bila prva pratilja u izboru najuzornije seoske žene. Imaju vino, kobasicu, slaninu i sjajna peciva i kruhove. Bave se i uzgojem konja, a iz vinske kuće pruža se pogled na vinorodno područje Ozlja i Vivodine. Vinska kuća sa nekoliko soba i kamenom obložena kušaonica idealna je za vikend odmor daleko od vreve i oka javnosti. Okruženo vinovom lozom ovo je mjesto za uživanje s prijateljima, u dobroj kapljici i vrhunski pripremljenoj janjetini. 
 Vlasnik vinarije i OPG-a Vrbanek je mladi agronom Darko Vrbanek koji nastavlja stoljetnu tradiciju vinogradarstva i vinarske proizvodnje. Osim vlastitog grožđa, dio otkupljuje od drugih vinogradara.Sa vinskih izložba u Hrvatskoj i Sloveniji ima kolekciju odličja. U modernom, lijepo uređenom podrumu nudi široku paletu vina sve do predikatnih berbi, a u kušaonicu stane 60-tak osoba.
 Žitna lađa Zora turistička je atrakcija za pamćenje jer plovidbom po rijeci dok lađa nečujno klizi površinom vode domaćini pričaju priče i legende uz pijuckanje domaćih rakija tako da zaboravite da ste ikada bili igdje izvan te izvanvremenske riječne priče.
 Turistički novinari nisu posjetili sve Vrbaneke i vinare drugih prezimena u Vivodini ali su otkrili i mnoge druge privlačnosti Karlovačke županije i o tome trebaju obavijestiti domaće i strane turiste ali ne samo oni nego i turističke agencije i Hrvatska turistička zajednica.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Erdutski vinogradi predstavili vrhunska vina

Na blagim padinama Daljske planine, duž desne obale Dunava koji oplavljuje Erdut i čini ga poluotokom u idealnim uvjetima za uzgoj loze - na nadmorskoj visini između 130 i 190 metara, blago nagnuti prema jugu, na lesnim nanosima, nalaze se Erdutski vinogradi na 490 hektara.
U vinariji Erdutski vinogradi nalazi se najveća vinska bačva na svijetu u upotrebi. Bačva je izrađena od slavonskog hrasta, tradicionalnom metodom cijepanja hrastovih duga od ukupno 109 hrastovih debala; zapremine 75 000 litara. Uvijek je puna i u njoj se uvijek nalazi graševina jer je graševina zaštitni znak vinogorja, a time i vinarije Erdutski vinogradi.
Na vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom, zabavno-edukativnoj interaktivnoj radionici koja je prilagođenea i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče, a održava se dva puta mjesečno u kavani Procaffe u Tkalčićevoj ulici u središtu Zagreba predstavila se vinarija Erdutski vinogradi .
Predstavljena su vina: Graševina vrhunska (2019.), Chardonnay vrhunski (2019.), Pinot Sivi kvalitetni (2019.), Pinot Crni-bijelo kvalitetni (2019.), Rose kvalitetni (2019.), Cabernet Franc kvalitetni (2018.), Merlot vrhunski (2018.) i Traminac mirisavi ledena berba (2012.)
Vina je predstavila glavna enologinja, Melita Rumbak, koja je tu poziciju u Erdutskim vinogradima "naslijedila" od svoje majke, tako da joj je ova vinarija "u krvi".
Vina su izražene sortnosti i mineralnosti, a kroz cijelu liniju se vidi kontinuirani rad istog enologa. Osnovna linija mladih bijelih vina već je sada vrlo dobra. Linija Big barrel je njihova linija vrhunskih vina čije je ime asocijacija na najveću bačvu na svijetu u upotrebi. Ta linija će biti odlična; trenutno su to vina koja treba čekati, a na kušanju odaju veliki potencijal razvoja.
Vino koje je ostavilo najbolji utisak na publiku (naravno, ako izuzmemo ledenu berbu koja je svijet za sebe) je bijelo vino od sorte pinot crni. To je jako dobro, osvježavajuće vino, lijepih zelenih nota u mirisu, prilično aromatično, idealno za pijuckanje na ljetnoj terasi. Naravno, pitanje je marketinga, na koji način to vino približiti publici.
Povijest Erdutskih vinograda seže na početak 18. stoljeća. 1730. godina smatra se početkom vinogradarske tradicije tvrtke i cjelokupnog vinogorja. Kroz dugu i zanimljivu povijest vinogorja i vinarije proveo je povjesničar Hrvoje Pavić koji je u vinariji zadužen za marketing i turizam.
Josip Pavić, predsjednik nadzornog odbora Erdutskih vinograda, koji se povremeno uključivao u razgovor, osvrnuo se na činjenicu da malo koja vinarija u Hrvatskoj ima tako niske cijene uz ovakvu kvalitetu, ali to je trenutno njihova neminovnost jer treba podmirivati brojne obveze. Pavić je odnedavno i predsjednik Udruženja vinarstva HGK pa se osvrnuo i na rad i ciljeve Udruge.
"Kroz cijeli život naučio sam funkcionirati tako da prvo sagledaš potrebe i onda svoj rad prilagodiš potrebama, što konkretno znači da i Udruga i sama država Hrvatska moraju poticati mlade na razvoj vinarstva i vinogradarstva. Obišli smo neke strane vinske regije, kao što je Villány. Cilj vinogorja Erdut bi trebao biti da bude na razini Villánya. U tom smjeru bi trebala težiti i ostala vinogorja, osim Istre koja je tu već daleko napredovala. Dakle, osnovni cilj Udruge je pozicionirati Slavoniju, ali i cijelu Hrvatsku na vinskoj karti svijeta.", rekao je Josip Pavić.
Upravo na tu temu povela se rasprava - je li moguće od Erduta napraviti nešto na razini Villánya? Možda najbolji odgovor na to pitanje dao je poznati vinski novinar, Ivo Kozarčanin: "Villány je svjetski poznata regija i uspoređivati se s takvom regijom je hrabro samo po sebi. Možemo li biti u tom rangu? Da, možemo, ali uz jako puno rada, puno vremena, pameti, a trebat će nam i ponešto sreće... I jednog dana, možda bi mogli biti u tom rangu."
Uz vina iz hrvatskog Podunavlja, odlično su se sljubili sir Baranjac i kulen, kobasice i slanina od crne slavonske svinje iz Belja d.d.koja se u uzgaja na otvorenom. Za kulen i kobasicu koriste se najfinije crvene mljevene paprike i dime se u tradicionalnoj pušnici na prirodnom dimu bukovog drveta.
I na ovim Vinskim razgovorima Tomislav Stiplošek je, uz vinare, ugostio i predstavio druge goste.
Ivana Berišić, glavna urednica portala Poduzetna.com, pokrenula je vlastiti brend koji se bavi izradom nejestivih dekorativnih slastica. Prikazala je ukrasne magnete u obliku slastica i "tortu", idealne dekoracije za slatki kutak privatnog ili poslovnog prostora.
Književnica Lea Brezar (poznata po hitu "Superjunakinje" i projektu poezije na tramvajskim stajalištima ‘Oda poeziji’) predstavila je svoj novi roman "Ogledala" koji je, kao i njezini raniji romani, usmjeren na poticanje empatije i emocionalne inteligencije. Najavila je i otvaranje prve privatne jezične gimnazije po waldorfskoj metodologiji.
"Jako sam sretan što su ovo već 21. Vinski razgovori, a opet se tražilo mjesto više, što je pokazatelj da dobro radimo i da su ljudi prihvatili koncept. Posebno me veseli činjenica da, osim vinara, predstavljamo ljude koji rade fantastične stvari, ali nisu toliko poznati široj javnosti", rekao je organizator i moderator Vinskih razgovora, Tomislav Stiplošek.
Tako je ovog puta predstavio i mladog slastičara koji je ledenu berbu Traminca mirisavog Erdutskih vinograda sljubio s varijantom cheesecakea prema svojem autorskom receptu.
"Božidar Akrap je slastičar koji sa svojih nepunih 18 godina za vrijeme sezone u hotelu samostalno vodi slastičarnu a la carte restorana. Zašto je to bitno? Kad vidite njega, ali i mladog Hrvoja Pavića, vidite da u ovoj zemlji ima fenomenalnih mladih ljudi koji znaju raditi i to na vrlo visokoj razini kvalitete, žele raditi i, naravno, za to im treba podrška okoline.", istaknuo je Stiplošek.
Božidar Akrap je slastičarstvo zavolio još u osnovnoj školi, najviše zbog mogućnosti i kreativnosti koje to zanimanje pruža. Završio je Ugostiteljsko-turističko učilište u Zagrebu, smjer slastičarstvo; praksu je odrađivao prvo u slastičarnici Ema na Malešnici i kasnije na Dubravkinom putu gdje je učio od Roberta Bašića, a dodatno se u sklopu Erasmus+ projekta educirao u Francuskoj i Poljskoj. Postao je Bluesunov stipendist te se, nakon završetka trogodišnje škole zaposlio u njihovom a la carte restoranu De Lucau , u Brelima, pod mentorstvom Ružice Jukičić. Trenutno stažira kod Roberta Hromalića u slastičarnici Le Kolač. Već sada su njegovi kolači na visokoj razini i ono u što se publika Vinskih razgovora mogla uvjeriti, ima fantastičan osjećaj za slatko, tj. ono najbitnije, da kolači budu ukusni, lepršavi i ne preslatki. Trenutno su mu u fokusu edukacija i rad na sebi, a sljedeća stepenica upisivanje jedne od francuskih škola slastičarstva.
Kolač koji je publika Vinskih razgovora imala prilike kušati za podlogu je imao crumble od badema i muškatnog oraščića; na to je išla parfe krema od sira aromatizirana ružmarinom a završni sloj kolača bio je gel od višnje koji je kolaču dao potrebnu kiselinu. Kolač je dekorirao bademom i listićima mente.

Erdutski vinogradi predstavili vrhunska vina
 
 Na blagim padinama Daljske planine, duž desne obale Dunava koji oplavljuje Erdut i čini ga poluotokom u idealnim uvjetima za uzgoj loze - na nadmorskoj visini između 130 i 190 metara, blago nagnuti prema jugu, na lesnim nanosima, nalaze se Erdutski vinogradi na 490 hektara. 
 U vinariji Erdutski vinogradi nalazi se najveća vinska bačva na svijetu u upotrebi. Bačva je izrađena od slavonskog hrasta, tradicionalnom metodom cijepanja hrastovih duga od ukupno 109 hrastovih debala; zapremine 75 000 litara. Uvijek je puna i u njoj se uvijek nalazi graševina jer je graševina zaštitni znak vinogorja, a time i vinarije Erdutski vinogradi.
 Na vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom, zabavno-edukativnoj interaktivnoj radionici koja je prilagođenea i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče, a održava se dva puta mjesečno u kavani Procaffe u Tkalčićevoj ulici u središtu Zagreba predstavila se vinarija Erdutski vinogradi . 
 Predstavljena su vina: Graševina vrhunska (2019.), Chardonnay vrhunski (2019.), Pinot Sivi kvalitetni (2019.), Pinot Crni-bijelo kvalitetni (2019.), Rose kvalitetni (2019.), Cabernet Franc kvalitetni (2018.), Merlot vrhunski (2018.) i Traminac mirisavi ledena berba (2012.)
 Vina je predstavila glavna enologinja, Melita Rumbak, koja je tu poziciju u Erdutskim vinogradima "naslijedila" od svoje majke, tako da joj je ova vinarija "u krvi".
 Vina su izražene sortnosti i mineralnosti, a kroz cijelu liniju se vidi kontinuirani rad istog enologa. Osnovna linija mladih bijelih vina već je sada vrlo dobra. Linija Big barrel je njihova linija vrhunskih vina čije je ime asocijacija na najveću bačvu na svijetu u upotrebi. Ta linija će biti odlična; trenutno su to vina koja treba čekati, a na kušanju odaju veliki potencijal razvoja. 
 Vino koje je ostavilo najbolji utisak na publiku (naravno, ako izuzmemo ledenu berbu koja je svijet za sebe) je bijelo vino od sorte pinot crni. To je jako dobro, osvježavajuće vino, lijepih zelenih nota u mirisu, prilično aromatično, idealno za pijuckanje na ljetnoj terasi. Naravno, pitanje je marketinga, na koji način to vino približiti publici. 
 Povijest Erdutskih vinograda seže na početak 18. stoljeća. 1730. godina smatra se početkom vinogradarske tradicije tvrtke i cjelokupnog vinogorja. Kroz dugu i zanimljivu povijest vinogorja i vinarije proveo je povjesničar Hrvoje Pavić koji je u vinariji zadužen za marketing i turizam.
 Josip Pavić, predsjednik nadzornog odbora Erdutskih vinograda, koji se povremeno uključivao u razgovor, osvrnuo se na činjenicu da malo koja vinarija u Hrvatskoj ima tako niske cijene uz ovakvu kvalitetu, ali to je trenutno njihova neminovnost jer treba podmirivati brojne obveze. Pavić je odnedavno i predsjednik Udruženja vinarstva HGK pa se osvrnuo i na rad i ciljeve Udruge. 
 "Kroz cijeli život naučio sam funkcionirati tako da prvo sagledaš potrebe i onda svoj rad prilagodiš potrebama, što konkretno znači da i Udruga i sama država Hrvatska moraju poticati mlade na razvoj vinarstva i vinogradarstva. Obišli smo neke strane vinske regije, kao što je Villány. Cilj vinogorja Erdut bi trebao biti da bude na razini Villánya. U tom smjeru bi trebala težiti i ostala vinogorja, osim Istre koja je tu već daleko napredovala. Dakle, osnovni cilj Udruge je pozicionirati Slavoniju, ali i cijelu Hrvatsku na vinskoj karti svijeta.", rekao je Josip Pavić. 
 Upravo na tu temu povela se rasprava - je li moguće od Erduta napraviti nešto na razini Villánya? Možda najbolji odgovor na to pitanje dao je poznati vinski novinar, Ivo Kozarčanin: "Villány je svjetski poznata regija i uspoređivati se s takvom regijom je hrabro samo po sebi. Možemo li biti u tom rangu? Da, možemo, ali uz jako puno rada, puno vremena, pameti, a trebat će nam i ponešto sreće... I jednog dana, možda bi mogli biti u tom rangu." 
 Uz vina iz hrvatskog Podunavlja, odlično su se sljubili sir Baranjac i kulen, kobasice i slanina od crne slavonske svinje iz Belja d.d.koja se u uzgaja na otvorenom. Za kulen i kobasicu koriste se najfinije crvene mljevene paprike i dime se u tradicionalnoj pušnici na prirodnom dimu bukovog drveta.
 I na ovim Vinskim razgovorima Tomislav Stiplošek je, uz vinare, ugostio i predstavio druge goste. 
 Ivana Berišić, glavna urednica portala Poduzetna.com, pokrenula je vlastiti brend koji se bavi izradom nejestivih dekorativnih slastica. Prikazala je ukrasne magnete u obliku slastica i "tortu", idealne dekoracije za slatki kutak privatnog ili poslovnog prostora. 
 Književnica Lea Brezar (poznata po hitu "Superjunakinje" i projektu poezije na tramvajskim stajalištima ‘Oda poeziji’) predstavila je svoj novi roman "Ogledala" koji je, kao i njezini raniji romani, usmjeren na poticanje empatije i emocionalne inteligencije. Najavila je i otvaranje prve privatne jezične gimnazije po waldorfskoj metodologiji.
 "Jako sam sretan što su ovo već 21. Vinski razgovori, a opet se tražilo mjesto više, što je pokazatelj da dobro radimo i da su ljudi prihvatili koncept. Posebno me veseli činjenica da, osim vinara, predstavljamo ljude koji rade fantastične stvari, ali nisu toliko poznati široj javnosti", rekao je organizator i moderator Vinskih razgovora, Tomislav Stiplošek.
 Tako je ovog puta predstavio i mladog slastičara koji je ledenu berbu Traminca mirisavog Erdutskih vinograda sljubio s varijantom cheesecakea prema svojem autorskom receptu. 
 "Božidar Akrap je slastičar koji sa svojih nepunih 18 godina za vrijeme sezone u hotelu samostalno vodi slastičarnu a la carte restorana. Zašto je to bitno? Kad vidite njega, ali i mladog Hrvoja Pavića, vidite da u ovoj zemlji ima fenomenalnih mladih ljudi koji znaju raditi i to na vrlo visokoj razini kvalitete, žele raditi i, naravno, za to im treba podrška okoline.", istaknuo je Stiplošek.
 Božidar Akrap je slastičarstvo zavolio još u osnovnoj školi, najviše zbog mogućnosti i kreativnosti koje to zanimanje pruža. Završio je Ugostiteljsko-turističko učilište u Zagrebu, smjer slastičarstvo; praksu je odrađivao prvo u slastičarnici Ema na Malešnici i kasnije na Dubravkinom putu gdje je učio od Roberta Bašića, a dodatno se u sklopu Erasmus+ projekta educirao u Francuskoj i Poljskoj. Postao je Bluesunov stipendist te se, nakon završetka trogodišnje škole zaposlio u njihovom a la carte restoranu De Lucau , u Brelima, pod mentorstvom Ružice Jukičić. Trenutno stažira kod Roberta Hromalića u slastičarnici Le Kolač. Već sada su njegovi kolači na visokoj razini i ono u što se publika Vinskih razgovora mogla uvjeriti, ima fantastičan osjećaj za slatko, tj. ono najbitnije, da kolači budu ukusni, lepršavi i ne preslatki. Trenutno su mu u fokusu edukacija i rad na sebi, a sljedeća stepenica upisivanje jedne od francuskih škola slastičarstva. 
 Kolač koji je publika Vinskih razgovora imala prilike kušati za podlogu je imao crumble od badema i muškatnog oraščića; na to je išla parfe krema od sira aromatizirana ružmarinom a završni sloj kolača bio je gel od višnje koji je kolaču dao potrebnu kiselinu. Kolač je dekorirao bademom i listićima mente.

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

Divani i Street food na slavonski način u Zagrebu

U Slavoniji se živi osam tisuća godina, tu je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije Burgundije i Bordeauxa, tu se proizvelo prvo pivo u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u Hrvatskoj zakotrljala nogometna lopta i zaigrao tenis.
U Zagrebu u vinoteci Procaffea, direktori pet turističkih zajednica predstavili su turističku ponudu Slavonije uz vrhunska slavonska vina i jela koja su pripremili kuhari iločkog hotela Dunav, prvog nositelja Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.
Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, predstavili su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije.

„Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode Kopački rit i Papuk. Slavonija nudi spoj tradicije i urbanog, moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu, Požešku goru, Psunj , Erdut i Bansko Brdo. Tu su biciklističke rute, quadovi, kajak, planinarenje i još mnogo toga “ ispričao je Mislav Matišić.
A čvarci su bili najbolji uvod u birane specijalitete kojima je Turistička zajednica Požeško-slavonske županije na Adventu u Zagrebu na Starčevićevom trgu predstavila bogatu eno-gastro ponudu. Ispred četiri adventske kućice za predjelo se uz čvarke, servirala šunka, slanina, sir i kulen. Za glavno jelo posluženi su funky burgeri sa svinjetinom, potom krpice s kupusom i za kraj buncek u sendviču. Uz slavonsku šljivovicu u prohladnom danu grijači nisu bili potrebni, a vrhunska vina i pjenušci stigli su iz Kutjeva, jednog od tri vinogorja Požeško-slavonske županije.
„Za gurmanski doživljaj naše županije nismo slučajno odabrali novu lokaciju u okviru Adventa u Zagrebu. Tu je naglasak na ekologiji i ekološkim materijalima, a upravo te principe podržavamo i u Požeško-slavonskoj županiji poznatoj zelenoj destinaciji na čijem je području Park prirode Papuk, hrvatski geopark pod zaštitom UNESCO-a. Pokazali smo kako uspješno spojiti trendove moderne i tradicionalne kuhinje.“ rekla je Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

„Favorit slavonske hladne plate su čvarci s paprikom koji se proizvode u okolici Požege, a posebno smo poznati po rolanom odojku te porkwichu i steakwichu, pravim iznenađenjima za nepce. Naše kobasice su bez aditiva, od kvalitetnog domaćeg mesa“, kaže Požežanin Nikola Stanišić jedan od vlasnika Funky Fooda.

Slavonska jela u street food varijanti dobar su način da se urbana publika upozna s raznolikošću i ljepotom kuhinje Požeško-slavonske županije. Njezin poznati brend Okusi Zlatne Slavonije predstavljen je i u novoj eno-gastro brošuri županijske turističke zajednice a prezentacija u Zagrebu organizirana je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Borna Subota, Tomislav Smoljanović
Exe produkcija, Marko Čolić

Divani i Street food na slavonski način u Zagrebu
 
 
 U Slavoniji se živi osam tisuća godina, tu je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije Burgundije i Bordeauxa, tu se proizvelo prvo pivo u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u Hrvatskoj zakotrljala nogometna lopta i zaigrao tenis. 
 U Zagrebu u vinoteci Procaffea, direktori pet turističkih zajednica predstavili su turističku ponudu Slavonije uz vrhunska slavonska vina i jela koja su pripremili kuhari iločkog hotela Dunav, prvog nositelja Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske. 
 Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, predstavili su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije.
 
 „Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode Kopački rit i Papuk. Slavonija nudi spoj tradicije i urbanog, moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu, Požešku goru, Psunj , Erdut i Bansko Brdo. Tu su biciklističke rute, quadovi, kajak, planinarenje i još mnogo toga “ ispričao je Mislav Matišić. 
 A čvarci su bili najbolji uvod u birane specijalitete kojima je Turistička zajednica Požeško-slavonske županije na Adventu u Zagrebu na Starčevićevom trgu predstavila bogatu eno-gastro ponudu. Ispred četiri adventske kućice za predjelo se uz čvarke, servirala šunka, slanina, sir i kulen. Za glavno jelo posluženi su funky burgeri sa svinjetinom, potom krpice s kupusom i za kraj buncek u sendviču. Uz slavonsku šljivovicu u prohladnom danu grijači nisu bili potrebni, a vrhunska vina i pjenušci stigli su iz Kutjeva, jednog od tri vinogorja Požeško-slavonske županije. 
 „Za gurmanski doživljaj naše županije nismo slučajno odabrali novu lokaciju u okviru Adventa u Zagrebu. Tu je naglasak na ekologiji i ekološkim materijalima, a upravo te principe podržavamo i u Požeško-slavonskoj županiji poznatoj zelenoj destinaciji na čijem je području Park prirode Papuk, hrvatski geopark pod zaštitom UNESCO-a. Pokazali smo kako uspješno spojiti trendove moderne i tradicionalne kuhinje.“ rekla je Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.
 
 „Favorit slavonske hladne plate su čvarci s paprikom koji se proizvode u okolici Požege, a posebno smo poznati po rolanom odojku te porkwichu i steakwichu, pravim iznenađenjima za nepce. Naše kobasice su bez aditiva, od kvalitetnog domaćeg mesa“, kaže Požežanin Nikola Stanišić jedan od vlasnika Funky Fooda. 
 
 Slavonska jela u street food varijanti dobar su način da se urbana publika upozna s raznolikošću i ljepotom kuhinje Požeško-slavonske županije. Njezin poznati brend Okusi Zlatne Slavonije predstavljen je i u novoj eno-gastro brošuri županijske turističke zajednice a prezentacija u Zagrebu organizirana je u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Borna Subota, Tomislav Smoljanović
 Exe produkcija, Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

Odlična hrana i vrhunska vina poslužena su brojnim gostima u Kutjevu i Požegi koji su stigli na Dane hrvatskog turizma. Požeško-slavonska županija bila je jedna od pet županija Slavonije koja je od 2. do 5. listopada ugostila brojne turističke djelatnike i novinare.
 
 Da je vinogradarstvo i vinarstvo od davnina važno za Kutjevčane potvrđuje podrum iz 13. stoljeća, najstariji u ovom dijelu Europe ali i brojne obiteljske vinarije među kojima su neke od najpoznatijih u Hrvatskoj. Tu je i nova i najmodernija hrvatska vinarija Galić, koja osim za vrhunska vina, međunarodne nagrade osvaja i za arhitekturu i dizajn. U Kutjevu je i jedna od najpoznatijih hrvatskih vinarija Krauthaker, nezaobilazno mjesto na Kutjevačkoj vinskoj cesti.U Kutjevu su i poznate vinarije Ađić, Mihalj, Soldo i Kutjevo d.d. Na Danima hrvatskog turizma u vinarijama Galić i Krauthaker održane su sommelierske radionice o graševini - sorti koja u Kutjevačkom vinogorju daje najbolje rezultate. Uz uvodničare - Krešimira Macana i Anu Dijan, vinsku priču ispričali su poznati sommelieri Darko Lugarić i Siniša Lasan.
 
 Elegantne i korpulentne, vrlo pitke, prepoznatljive sortne gorčine, kutjevačke graševine dugog su potencijala starenja, ali i široke lepeze vina, pa se u podrumima ovog gradića mogu kušati pjenušci, mlada, odležana, predikatna i arhivska vina te odlične kupaže. Gotovo svaka vinarija njeguje specifičan stil i originalnu priču, poput Sontacchija i Jakobovića - malih, toplih, tradicionalnih podruma koji su bili sastavni dio vinskog itinerera na Danima hrvatskog turizma.
 
 Obilazak kutjevačkih vinarija završio je bogatim slavonskim ručkom u Zlatnom lugu. Bilo je svega – od kulena, kulenove seke, kobasica, slanine, sireva, paštete do pastrve, sarmi, jela s roštilja, pečenki, tradicionalnog vinogradarskog požeškog ćevapa do slastica svih vrsta i oblika. Za aperitiv su bili pjenušci Josipović i mirisne rakije Šimić, a uz hranu, probrana vina vinarija Tandara i Perak.
 
 Slavonci su uz bogatu kulturnu baštinu kao što su dvorci i sakralni objekti pokazali i svu raskoš gastonomske ponude što će zasigurno privući i brojne turiste. 
 
 #Slavonija #Gastro

Đuro Japaric
prije 5 mjeseci

Da , od izumrlih sela , sela bez djece , šikara , može se u Slavoniji vidjeti i vinograde iz kojih vrijedni vinogradari proizvode vina ! Mogu se Više [+]

#kulen @KLUB (21)