KLUB - društvena mreža

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
 Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
 Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
 Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
 Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
 Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
 Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
 Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Željka Rački-Kristić
prije 1 godinu

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti.
Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
Održane su i vrlo zanimljive radionice
Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog.
Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina.
Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.

Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Meri Šilović

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
 Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti. 
 Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
 Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
 Održane su i vrlo zanimljive radionice 
 Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog. 
 Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
 I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
 Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
 Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
 Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina. 
 Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
 Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.
 
 
 
 Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Meri Šilović

Tomislav Radić
prije 2 godine

Indijan u Zagrebu

Vina vinarije Indijan predstavio je u Vinskm klubu u Zagrebu sommelier Tomislav Jakopovića. Vinarija braće Ivana i Juraja Violića i ime Indijan govori o tome kako se prezimena na Pelješacu upotpunjuju. Obiteljski su nadimak „Indijani“ Violići dobili na osnovi priče o pretcima, pomorcima koji su se utopili u Indijskom oceanu.
Godine 1975. u Potomju Ivo Violić, Ivanov i Jurjev djed napušta PZ Dingač i počinje samostalan posao.
Vinogradi Indijan prostiru se na 1,5ha, uz još pola hektara u zakupu, te su svi stari njmanje dvadeset godina. Položaji Dingača smješteni su na mikrolokacijama Pasje i Potočina, dok plavac mali i rukatac potječu s položaja Župa i Burino Ždrilo.
Predstavljanje je počelo se s premijerom vina rukatac 2021, koje neki prepoznaju pod nazivom maraština. Vino je vinificirano bez maceracije, čije grožđe potječe iz vinograda starih 40 godina, s prinosima od oko 1kg po trsu. Ima ga 2000 litara. Rukatca je sve manje jer se više sadi komercijalniji pošip te u poslijednje vrijeme grk. Ovo je tek druga godina da ga stavljaju u butelju. To je malo oporije svježe vino finih kiselina nešto je što Pelješcu doista treba, pogotovo u ljetnim mjesecima.

Uslijedio je Pošip 2021, čije je grožđe u Indijan pristiglo u hladnjači s korčulanske Čare u količini dostatnoj za samo 600 litara vina.

Plavac mali 2019. je s položaja Burino ždrilo, gdje imaju 3500 trsova. Proizvedu 2000 litara. Vino je moderno, nepretenciozno, finih kiselina i usuglašenih tanina, pa se lako pije unatoč 14,5% alkohola. Maceriran je 7 dana, a zatim smješten u velike hrastove bačve gdje je odležavao na tropu od ranije ubranog grožđa s Dingača sljedećih 6 mjeseci.

Plavac mali 2018. vino je iste stilistike, ali malo zatvorenije i punijeg okusa. Više ga nema u prodaji. Sačuvano je nešto boca za arhivu.
S Dingačem Indijani su počeli svoj vinski put. Od ukupno 80 hektara na jednome od najprestižnijih hrvatskih vinskih položaja, njima je zapalo 0,8 hektara s kojih se trude izvući najbolje što im je priroda dala.
Dingač iz berbe 2019.(15,5% alkohola), intenzivnih je aroma s okusom suhih šljiva i smokava na nepcu. Trsovi su stari između 30 i 50 godina, prinos je 0,7-0,8 kg po trsu, a godišnje proizvedu 1500 boca.
Dingač 2018. dokazao je da i jedna godina starenja puno znači. Osjećaju se kadulja i duhan, tanini su svilenkastiji, osjeti se šećer ali je nenametljiv. To je vrlo moćno vino sa 16% alkohola, koje je zadržalo eleganciju.
Dingač 2017. (15,5% alkohola) od grožđa sazrelog u ljetu gotovo bez kiše vino je u kojem je sačuvano sve što treba
I za kraj, polusuhi Dingač Prestige 2018, sa 16,7% divno uklopljenih alkohola i 4 grama neprevrelog šećera. To je vino koje pokazuje potentnost sorte, iako ga nije moguće proizvesti svake godine. Na nosu i na nepcu, osim šljive daje začinske i paprene note. Rađen je od selekcioniranog grožđa s minimalnim intervencijama u podrumu. U njemu je sve multiplicirano u odnosu na sva prethodna vina i arome i mirisi. Napunjeno je samo 300 boca, a ako ga netko želi posjedovati i popiti, morat će za butelju tog vina izdvojiti 500 kuna.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Indijan u Zagrebu
 
 Vina vinarije Indijan predstavio je u Vinskm klubu u Zagrebu sommelier Tomislav Jakopovića. Vinarija braće Ivana i Juraja Violića i ime Indijan govori o tome kako se prezimena na Pelješacu upotpunjuju. Obiteljski su nadimak „Indijani“ Violići dobili na osnovi priče o pretcima, pomorcima koji su se utopili u Indijskom oceanu.
 Godine 1975. u Potomju Ivo Violić, Ivanov i Jurjev djed napušta PZ Dingač i počinje samostalan posao.
 Vinogradi Indijan prostiru se na 1,5ha, uz još pola hektara u zakupu, te su svi stari njmanje dvadeset godina. Položaji Dingača smješteni su na mikrolokacijama Pasje i Potočina, dok plavac mali i rukatac potječu s položaja Župa i Burino Ždrilo. 
 Predstavljanje je počelo se s premijerom vina rukatac 2021, koje neki prepoznaju pod nazivom maraština. Vino je vinificirano bez maceracije, čije grožđe potječe iz vinograda starih 40 godina, s prinosima od oko 1kg po trsu. Ima ga 2000 litara. Rukatca je sve manje jer se više sadi komercijalniji pošip te u poslijednje vrijeme grk. Ovo je tek druga godina da ga stavljaju u butelju. To je malo oporije svježe vino finih kiselina nešto je što Pelješcu doista treba, pogotovo u ljetnim mjesecima.
 
 Uslijedio je Pošip 2021, čije je grožđe u Indijan pristiglo u hladnjači s korčulanske Čare u količini dostatnoj za samo 600 litara vina.
 
 Plavac mali 2019. je s položaja Burino ždrilo, gdje imaju 3500 trsova. Proizvedu 2000 litara. Vino je moderno, nepretenciozno, finih kiselina i usuglašenih tanina, pa se lako pije unatoč 14,5% alkohola. Maceriran je 7 dana, a zatim smješten u velike hrastove bačve gdje je odležavao na tropu od ranije ubranog grožđa s Dingača sljedećih 6 mjeseci. 
 
 Plavac mali 2018. vino je iste stilistike, ali malo zatvorenije i punijeg okusa. Više ga nema u prodaji. Sačuvano je nešto boca za arhivu.
 S Dingačem Indijani su počeli svoj vinski put. Od ukupno 80 hektara na jednome od najprestižnijih hrvatskih vinskih položaja, njima je zapalo 0,8 hektara s kojih se trude izvući najbolje što im je priroda dala.
 Dingač iz berbe 2019.(15,5% alkohola), intenzivnih je aroma s okusom suhih šljiva i smokava na nepcu. Trsovi su stari između 30 i 50 godina, prinos je 0,7-0,8 kg po trsu, a godišnje proizvedu 1500 boca.
 Dingač 2018. dokazao je da i jedna godina starenja puno znači. Osjećaju se kadulja i duhan, tanini su svilenkastiji, osjeti se šećer ali je nenametljiv. To je vrlo moćno vino sa 16% alkohola, koje je zadržalo eleganciju.
 Dingač 2017. (15,5% alkohola) od grožđa sazrelog u ljetu gotovo bez kiše vino je u kojem je sačuvano sve što treba
 I za kraj, polusuhi Dingač Prestige 2018, sa 16,7% divno uklopljenih alkohola i 4 grama neprevrelog šećera. To je vino koje pokazuje potentnost sorte, iako ga nije moguće proizvesti svake godine. Na nosu i na nepcu, osim šljive daje začinske i paprene note. Rađen je od selekcioniranog grožđa s minimalnim intervencijama u podrumu. U njemu je sve multiplicirano u odnosu na sva prethodna vina i arome i mirisi. Napunjeno je samo 300 boca, a ako ga netko želi posjedovati i popiti, morat će za butelju tog vina izdvojiti 500 kuna.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 godine

Testament i Black Island Winery
Dvije sestrinske vinarije, vinarija Testament iz Jadrtovca pokraj Šibenika i vinarija Black Island Winery iz Smokvice na Korčuli u vrlo kratko vrijeme otkako postoje napravile su ozbiljan proboj na tržište sa svojim etiketama. Malo je vinoljubaca danas u Hrvatskoj koji ne znaju za brendove poput The Dalmatian Dog ili Testament ili Merga Victa. Upravo se iza tih etiketa kriju vrhunski babići i pošipi od kojih su enolozi tih vinarija napravili svjetska vina. O tome najbolje svjedoči broj medalja na najznačajnijim ocjenjivanjima vina, IWC-u i Decanteru s kojima su se prošle godine njihova vina vratila u Hrvatsku, a osobito je važna prva zlatna medalja koju je jedan babić dobio na Decanteru, a pripala je upravo babiću The Dalmatian Dog. Nije to mala stvar za vinarije koje postoje tek 3 godine, a što je najbolje, uspjeh ni ove godine nije izostao.
Četiri nove etikete Testamenta i Black Island Wineryja upravo su ovjenčane nagradama na prestižnom vinskom natjecanju IWC u Londonu.
Srebrnu medalju dobio je Testamentovom Tribidrag 2018. i 92 boda s napomenom uz kušanje: “Nos borovnica, prevladava cimet uokviren izdašnim aromama vanilije i hrasta. Lijepo uravnoteženo i osvježavajuće. Potencijal za odležavanje.”
Brončanu medalju osvojio je korčulanski pošip The Dalmatian Dog 2019. (Black Island Winery) koji je ocijenjen kao „vino sa stilom i podatnim aromama citrusa i kruške.“
Brončana medalja stigla je i za Testament Prošek Babić 2018. opisan kao „prošek s aromama slatkog voća, notama čaja i začinskog bilja.“
I na kraju, Testament Opolo Brut, pjenušavo rosé vino od babića, dobilo je medalju s IWC preporukom.
Inače, sva četiri vina bila su dostupna za kušanje na predstavljanju obaju vinarija u zagrebačkoj vinoteci Vintesa na događanju „Subota u Vintesi“ koje uvijek okupi brojne ljubitelje vina jer tada imaju rijetku priliku, obično rezerviranu samo za profesionalce u branši, premijerno kušati vina koja se tek pripremaju izaći na tržište.
Osim već spomenutih etiketa, vinarije su predstavile još dva noviteta: prvi, Merga Victa Pošip 2020. čiji je prethodnik osvojio srebrnu medalju na Decanteru prošle godine, a znalci kažu da je ove godine još i bolji i, drugi, macerirani pošip koji ima zanimljivu priču oko nastanka: naime, tijekom prerade pokvarila se preša pa je Testamentov enolog Juraj Sladić odlučio odgovoriti na izazov i poigrati se s prirodnim kvascima i drugačijom tehnologijom maceracije. Rezultat je 15.000 butelja elegantnog i pitkog orangea ugodne aromatike i vrlo harmoničnog okusa – Pošip Zenit 2018.
Na radost brojne ženske publike rosé mjehurići od babića – Testament Opolo Brut 2019. - već su u prodaji, a ostali noviteti na tržištu će se naći za dva do tri tjedna.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Testament i Black Island Winery
 Dvije sestrinske vinarije, vinarija Testament iz Jadrtovca pokraj Šibenika i vinarija Black Island Winery iz Smokvice na Korčuli u vrlo kratko vrijeme otkako postoje napravile su ozbiljan proboj na tržište sa svojim etiketama. Malo je vinoljubaca danas u Hrvatskoj koji ne znaju za brendove poput The Dalmatian Dog ili Testament ili Merga Victa. Upravo se iza tih etiketa kriju vrhunski babići i pošipi od kojih su enolozi tih vinarija napravili svjetska vina. O tome najbolje svjedoči broj medalja na najznačajnijim ocjenjivanjima vina, IWC-u i Decanteru s kojima su se prošle godine njihova vina vratila u Hrvatsku, a osobito je važna prva zlatna medalja koju je jedan babić dobio na Decanteru, a pripala je upravo babiću The Dalmatian Dog. Nije to mala stvar za vinarije koje postoje tek 3 godine, a što je najbolje, uspjeh ni ove godine nije izostao. 
 Četiri nove etikete Testamenta i Black Island Wineryja upravo su ovjenčane nagradama na prestižnom vinskom natjecanju IWC u Londonu. 
 Srebrnu medalju dobio je Testamentovom Tribidrag 2018. i 92 boda s napomenom uz kušanje: “Nos borovnica, prevladava cimet uokviren izdašnim aromama vanilije i hrasta. Lijepo uravnoteženo i osvježavajuće. Potencijal za odležavanje.”
 Brončanu medalju osvojio je korčulanski pošip The Dalmatian Dog 2019. (Black Island Winery) koji je ocijenjen kao „vino sa stilom i podatnim aromama citrusa i kruške.“
 Brončana medalja stigla je i za Testament Prošek Babić 2018. opisan kao „prošek s aromama slatkog voća, notama čaja i začinskog bilja.“
 I na kraju, Testament Opolo Brut, pjenušavo rosé vino od babića, dobilo je medalju s IWC preporukom. 
 Inače, sva četiri vina bila su dostupna za kušanje na predstavljanju obaju vinarija u zagrebačkoj vinoteci Vintesa na događanju „Subota u Vintesi“ koje uvijek okupi brojne ljubitelje vina jer tada imaju rijetku priliku, obično rezerviranu samo za profesionalce u branši, premijerno kušati vina koja se tek pripremaju izaći na tržište. 
 Osim već spomenutih etiketa, vinarije su predstavile još dva noviteta: prvi, Merga Victa Pošip 2020. čiji je prethodnik osvojio srebrnu medalju na Decanteru prošle godine, a znalci kažu da je ove godine još i bolji i, drugi, macerirani pošip koji ima zanimljivu priču oko nastanka: naime, tijekom prerade pokvarila se preša pa je Testamentov enolog Juraj Sladić odlučio odgovoriti na izazov i poigrati se s prirodnim kvascima i drugačijom tehnologijom maceracije. Rezultat je 15.000 butelja elegantnog i pitkog orangea ugodne aromatike i vrlo harmoničnog okusa – Pošip Zenit 2018. 
 Na radost brojne ženske publike rosé mjehurići od babića – Testament Opolo Brut 2019. - već su u prodaji, a ostali noviteti na tržištu će se naći za dva do tri tjedna. 
 Pripremio: Tomislav Radić 
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 3 godine

Tajne okusa Aurelije
Rezane tjestenine (špagete, tagliatelle, fettuccine raznih boja i okusa) te punjene tjestenine (ravioli punjeni tartufima ili ovčjim sirom ili kozjim sirom i maslinama.) i tortellone (4 sira, šparoga i špinat, ricotta i špinat, pršut.), korčulanske (žrnovske) makarune, istarske fuže, pljukance, šurlice i vlastite umake uz tjesteninu, pripremala je za novinare u Zagrebu u Cheese baru Srđana Jevtić, promotorica hrvatske gastronomije i autohtonih proizvoda i finalistica Prve sezone kuharskog show-a Masterchef.
"Tajna okusa Aurelia svježe tjestenine koju proizvodi tvrtka „Naše klasje“, krije se u sastojcima kontroliranog porijekla bez konzervansa: krupica od domaće baranjske durum pšenice, jaja, ovčji sir, šparoge, dalmatinski pršut, tartufi, špinat, blitva i masline. Aurelia svježa tjestenina okusom, teksturom i mirisom pokazuje da je razlika između svježe tjestenine, bila ona rezana ili punjena, i suhe tjestenine velika." rekao je vlasnik i direktor tvrtke „Naše klasje“, proizvođača svježe tjestenine Aurelia, Zoran Šimunić.
"Osnovna namirnica za Aurelia tjesteninu je durum pšenica koju tvrtka Naše klasje kupuje od domaćih proizvođača. Durum pšenica odlikuje se bogatim sadržajem bjelančevina. Ta vrsta pšenice sadrži čak 50 posto više bjelančevina od obične pšenice, ali je bogata i ugljikohidratima, esencijalnim aminokiselinama, mineralima i vitaminima.
Prije 7 godina pokrenuli smo pilot-projekt sadnje durum pšenice u Baranji i uspjeli smo postići da danas Naše klasje zadovoljava svoje potrebe upravo baranjskom durum pšenicom. Povezali smo Baranjca Josipa Šipoša sa slovačkim iskustvima te smo u projekt uključili Daria Novoselovića, znanstvenog savjetnika Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, koji je pratio rezultate pilot-projekta.
U osmišljavanju Aurelia asortimana glavna inspiracija svakako je bila mediteranska prehrana. Prednosti mediteranskog načina prehrane dolaze od uravnoteženog konzumiranja raznolike hrane, primarno biljnog porijekla: voća, povrća, vlakana i škrobom bogatih tjestenina te maslinovog ulja i ribe. Postoje razne teorije o porijeklu tjestenine: jedna je da su Grci donijeli tjesteninu u Italiju, ali po nekim izvorima, Marko Polo je donio tjesteninu u Veneciju iz Kine." rekao je Zoran Šimunić
Povod za novinarsko kušanje jela od tjestenine Aurelija bilo je otvorenje novog prodajnog mjesta svježe tjestenine na središnjoj zagrebačkoj tržnici Dolac.
Za osmišljavanje i uređenje novog prodajnog mjesta angažirana je poznata hrvatska arhitektica Kora Demel Zadro, koja iza sebe, u sklopu Studija Demel, ima brojne uspješne projekte privatnih i javnih prostora diljem Hrvatske, a jedan od posljednjih je havajski restoran Poke Poke u centru Zagreba.
Arhitektica Kora Demel otkrila je inspiraciju za uređenje prodajnog mjesta Aurelie i kako je povezala ideju tradicije i svježe hrane: „Priča o uređenju Aurelie na Dolcu počinje s pregačom moje prabake, koju čuvamo za svečane zgode. Motiv bogato vezenih svilenih cvjetova oduvijek je magičan pa je prilika da autentičan motiv sa ženske nošnje Zagrebačke županije obradimo i apliciramo kao tapetu bila neodoljiva. Odabrani motiv autohtonih narodnih nošnji pronose ideju opstojnosti tradicijskih vrijednosti naših krajeva, gdje svježa hrana i dalje čini ključan sastojak svakodnevnog života. Ponosni smo što kroz razvoj koncepta i strategije oblikovanja prodajnog prostora Aurelie spajamo autentične lokalne tradicijske motive narodnih nošnji sa svježom Aurelia hranom, koja se proizvodi u Hrvatskoj od hrvatskih sirovina.“
„Dolac je najvažniji zagrebački plac, koji uskoro obilježava 90 godina postojanja, te je posljednjih nekoliko godina, osim što je mjesto kupnje za Zagrepčane, postao i atraktivan mamac za sve strane i domaće turiste. Vođeni vizijom tržnica u mnogim drugim europskim gradovima, poput Barcelone, smatramo kako i Dolac zaslužuje postati atraktivno gourmet mjesto, te vjerujemo kako će Aurelia svojim novim prodajnim mjestom napraviti iskorak upravo u tom smjeru“, rekao je Zoran Šimunić.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Tajne okusa Aurelije
 Rezane tjestenine (špagete, tagliatelle, fettuccine raznih boja i okusa) te punjene tjestenine (ravioli punjeni tartufima ili ovčjim sirom ili kozjim sirom i maslinama.) i tortellone (4 sira, šparoga i špinat, ricotta i špinat, pršut.), korčulanske (žrnovske) makarune, istarske fuže, pljukance, šurlice i vlastite umake uz tjesteninu, pripremala je za novinare u Zagrebu u Cheese baru Srđana Jevtić, promotorica hrvatske gastronomije i autohtonih proizvoda i finalistica Prve sezone kuharskog show-a Masterchef.
 "Tajna okusa Aurelia svježe tjestenine koju proizvodi tvrtka „Naše klasje“, krije se u sastojcima kontroliranog porijekla bez konzervansa: krupica od domaće baranjske durum pšenice, jaja, ovčji sir, šparoge, dalmatinski pršut, tartufi, špinat, blitva i masline. Aurelia svježa tjestenina okusom, teksturom i mirisom pokazuje da je razlika između svježe tjestenine, bila ona rezana ili punjena, i suhe tjestenine velika." rekao je vlasnik i direktor tvrtke „Naše klasje“, proizvođača svježe tjestenine Aurelia, Zoran Šimunić.
 "Osnovna namirnica za Aurelia tjesteninu je durum pšenica koju tvrtka Naše klasje kupuje od domaćih proizvođača. Durum pšenica odlikuje se bogatim sadržajem bjelančevina. Ta vrsta pšenice sadrži čak 50 posto više bjelančevina od obične pšenice, ali je bogata i ugljikohidratima, esencijalnim aminokiselinama, mineralima i vitaminima.
 Prije 7 godina pokrenuli smo pilot-projekt sadnje durum pšenice u Baranji i uspjeli smo postići da danas Naše klasje zadovoljava svoje potrebe upravo baranjskom durum pšenicom. Povezali smo Baranjca Josipa Šipoša sa slovačkim iskustvima te smo u projekt uključili Daria Novoselovića, znanstvenog savjetnika Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, koji je pratio rezultate pilot-projekta.
 U osmišljavanju Aurelia asortimana glavna inspiracija svakako je bila mediteranska prehrana. Prednosti mediteranskog načina prehrane dolaze od uravnoteženog konzumiranja raznolike hrane, primarno biljnog porijekla: voća, povrća, vlakana i škrobom bogatih tjestenina te maslinovog ulja i ribe. Postoje razne teorije o porijeklu tjestenine: jedna je da su Grci donijeli tjesteninu u Italiju, ali po nekim izvorima, Marko Polo je donio tjesteninu u Veneciju iz Kine." rekao je Zoran Šimunić
 Povod za novinarsko kušanje jela od tjestenine Aurelija bilo je otvorenje novog prodajnog mjesta svježe tjestenine na središnjoj zagrebačkoj tržnici Dolac. 
 Za osmišljavanje i uređenje novog prodajnog mjesta angažirana je poznata hrvatska arhitektica Kora Demel Zadro, koja iza sebe, u sklopu Studija Demel, ima brojne uspješne projekte privatnih i javnih prostora diljem Hrvatske, a jedan od posljednjih je havajski restoran Poke Poke u centru Zagreba. 
 Arhitektica Kora Demel otkrila je inspiraciju za uređenje prodajnog mjesta Aurelie i kako je povezala ideju tradicije i svježe hrane: „Priča o uređenju Aurelie na Dolcu počinje s pregačom moje prabake, koju čuvamo za svečane zgode. Motiv bogato vezenih svilenih cvjetova oduvijek je magičan pa je prilika da autentičan motiv sa ženske nošnje Zagrebačke županije obradimo i apliciramo kao tapetu bila neodoljiva. Odabrani motiv autohtonih narodnih nošnji pronose ideju opstojnosti tradicijskih vrijednosti naših krajeva, gdje svježa hrana i dalje čini ključan sastojak svakodnevnog života. Ponosni smo što kroz razvoj koncepta i strategije oblikovanja prodajnog prostora Aurelie spajamo autentične lokalne tradicijske motive narodnih nošnji sa svježom Aurelia hranom, koja se proizvodi u Hrvatskoj od hrvatskih sirovina.“
 „Dolac je najvažniji zagrebački plac, koji uskoro obilježava 90 godina postojanja, te je posljednjih nekoliko godina, osim što je mjesto kupnje za Zagrepčane, postao i atraktivan mamac za sve strane i domaće turiste. Vođeni vizijom tržnica u mnogim drugim europskim gradovima, poput Barcelone, smatramo kako i Dolac zaslužuje postati atraktivno gourmet mjesto, te vjerujemo kako će Aurelia svojim novim prodajnim mjestom napraviti iskorak upravo u tom smjeru“, rekao je Zoran Šimunić.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 4 godine

Nova vinarija BELL'IAKOV

Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija Bell'Iakov dobila je ime po nadimku obitelji Marija Carića jer u mjestu Svirče, većina stanovnika ima prezime Plenković ili Carić pa svi imaju i neki dodatak prezimenu.

Većina hvarskih vinarija ima dugu obiteljsku tradiciju a vinarija Bell'Iakov postoji tek drugu godinu. I vinogradi kao i vinarija Bell'Iakov su mladi pa najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina vinograda tek dolazi na rod. Smješteni su na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca a manji dio u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Osim sorti i vina koje danas nude - bogdanuša, prč, plavac mali - iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske Pošipe i Vugave.
Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara - plavac mali, prč i bogdanuša, uz nezaobilazni ružičasti opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije mag.ing.agr. Marijo Carić.

Kušanje je počelo s bogdanušom 2019. izvornom sortom otoka Hvara. Vino je blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice.
BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.
Drugo vino bilo je prč 2019. (parč) nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte. Prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris. Tako je i s vinom prčem koje se kušalo uz zalogaj mladog kozjeg sira.
Treće vino bilo je opol 2019. s položaja Ivan Dolac još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radimo rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“ i pitali se gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom Ivan Dolac.“rekao je Marijo Carić. Uz Opol 2019. koji se odlikuje aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću poslužen je drniški pršut.
Za kraj kušalo se ponos Hvara Plavac mali - Ivan Dolac 2018. 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima i hvarski kolač od rogača, koji je pripremila Marijeva supruga Viktorija.
Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista.
Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge.

Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski kraj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja.

Pripremio: Tomislav Radić
snimke: Julio Frangen

Nova vinarija BELL'IAKOV 
 
 Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija Bell'Iakov dobila je ime po nadimku obitelji Marija Carića jer u mjestu Svirče, većina stanovnika ima prezime Plenković ili Carić pa svi imaju i neki dodatak prezimenu. 
 
 Većina hvarskih vinarija ima dugu obiteljsku tradiciju a vinarija Bell'Iakov postoji tek drugu godinu. I vinogradi kao i vinarija Bell'Iakov su mladi pa najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina vinograda tek dolazi na rod. Smješteni su na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca a manji dio u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Osim sorti i vina koje danas nude - bogdanuša, prč, plavac mali - iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske Pošipe i Vugave. 
 Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara - plavac mali, prč i bogdanuša, uz nezaobilazni ružičasti opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije mag.ing.agr. Marijo Carić.
 
 Kušanje je počelo s bogdanušom 2019. izvornom sortom otoka Hvara. Vino je blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice. 
 BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana. 
 Drugo vino bilo je prč 2019. (parč) nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte. Prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris. Tako je i s vinom prčem koje se kušalo uz zalogaj mladog kozjeg sira. 
 Treće vino bilo je opol 2019. s položaja Ivan Dolac još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radimo rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“ i pitali se gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom Ivan Dolac.“rekao je Marijo Carić. Uz Opol 2019. koji se odlikuje aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću poslužen je drniški pršut. 
 Za kraj kušalo se ponos Hvara Plavac mali - Ivan Dolac 2018. 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima i hvarski kolač od rogača, koji je pripremila Marijeva supruga Viktorija.
 Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
 Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista. 
 Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge. 
 
 Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski kraj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 snimke: Julio Frangen

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

korčula @KLUB (13)