Pretraga postova
Ovaj vikend biciklijada u spomen na nestale pustare: Pridružite se
Udruga Korijeni Pustare ovoga vikenda organizira tradicionalnu 10. rekreativno – edukativnu biciklijadu. “Tragom pustara, Ćiro nam se vratio“ slogan je ovogodišnje bicikl...
ZAGREB UNDERGROUND Sve je spremno za sljubljivanje vina, hrane i zabave na prvom ZAGREB UNDERGROUNDU u tunelu Grič! Ovaj vikend, od 12. do 14. travnja, u tunelu Grič u Zagrebu održava se prvi gastro-enološki Wine & Walk festival pod zemljom... Više [+]
ZAGREB UNDERGROUND
Sve je spremno za sljubljivanje vina, hrane i zabave na prvom ZAGREB UNDERGROUNDU u tunelu Grič!
Ovaj vikend, od 12. do 14. travnja, u tunelu Grič u Zagrebu održava se prvi gastro-enološki Wine & Walk festival pod zemljom ZAGREB UNDERGROUND.
Prilika je to za sljubljivanje na jednom mjestu više od 200 hrvatskih vina i delicija domaćih OPG-ova, u tunelu dugačkom 350 metara, koji će ovom prilikom postati najveća podzemna vinarija u Hrvatskoj.
Organizatori su pripremili bogat program zabave koju predvodi DISCO MAGIC BAND, koji će zagrebačko podzemlje ispuniti glazbom Abbe, Boney M-a, Chic-a, Kool and the Gang, Donne Summer, Hot Chocolate, Micheal Jacksona, Village People i mnogi drugih.
Između setova glazbe banda palicu preuzima DJ MacGregor, koji će dodatno podići atmosferu i začiniti zabavu s obradama hitova Studija 54.
Cijeli tunel Grič bit će podijeljen na četiri hrvatske vinske regije te vinima iz Hercegovine Tako će svi posjetitelji moći kušati bogatu paletu bijelih, crvenih i ružičastih vina, ali će tu biti i vrhunskih pjenušaca, domaćih rakija i likera...
Osim vina, svoju ponudu za degustaciju su pripremili proizvođači domaćih OPG-ova, pa će se na njihovim štandovima moći kušati domaće slavonske i dalmatinske kobasice, pršut, čvarke, kulen, maslinova ulja, pčelarske proizvode, salate od tune i inćuna, sireve i drugo.
Ulaznice su u pretprodaji u sustavu EVENTIM po cijenama od 25 eura, za termine od 15 do 17 sati i 30 eura za termine od 17.30 do 19.30 sati.
Ulaznice se mogu kupiti i na dane održavanja festivala, od 14.30 sati na ulazu u tunel iz Mesničke ulice ali po cijeni 30 i 35 eura.
Uz svaku ulaznicu posjetitelji će dobiti i originalnu ZAGREB UNDERGROUND čašu i mini katalog za lakše snalaženje u ponudi i zabavi. Degustacije su uključene u cijenu ulaznice.
Važno je napomenuti da se ulaznice prodaju na svakih pola sata kako se ne bi stvorila gužva, a dopušteno vrijeme boravka u tunelu je do tri sata.
Dio zarade od prihoda od prodanih ulaznica ide i humanitarne svrhe za rad udruge Krijesnica, pa kupnjom ulaznice posjetitelji ovog festivala čine dobro djeci oboljeloj od malignih bolesti te njihovim obiteljima.
Svi koji kupe ulaznice sudjeluju i u nagradnoj igri, u kojoj će netko osvojiti čak 3000 eura vrijednu nagradu - 7 dana ljetovanja za dvije osobe u all inclusive ponudi Labranda Senses Resorta u Vrboskoj na otoku Hvaru!
Radno vrijeme festivala je od 15 do 22 sata, ulaz je iz Mesničke ulice i svi posjetitelji se kreću jednosmjerno kroz tunel Grič od Mesničke do Radićeve ulice.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: UNDERGROUND Paula Kovačić
Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze,... Više [+]
Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta
Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze, u Istri kao i u Dalmaciji i velikom dijelu kontinentalne Hrvatske su se bavili vinogradarstvom, Vivode sadili povrće i voće i uzgajali stoku. Godinama se ta široka djelatnost sužavala (bili su poznati proizvođači bresaka) da bi se od 2004. potpuno posvetili vinogradarstvu i vinarstvu. Davor Vivoda, treća generacija, sa suprugom Suzanom vodi vinariju koja je smještena gotovo u središtu Rovinja. Vinogradi su na samo dva kilometra od rubova Rovinja na područjima San Ciprijana, Kalkere i Turnine. Tlo je tipična istarska crvenica na maloj nadmorskoj visini od oko 20-30 m.nad. visine. Imaju ukupno sa zadnjim zasađivanjem cabernet sauvignona u 2018. godini 15 hektara vinograda. Najveći dio, oko 70% ,čini malvazija istarska i muškat bijeli a od crnih sorti imaju merlot (na 2 hektara), teran i cabernet sauvignon. Također u ponudi je i pjenušac Lucija (nazvan po kćeri) od malvazije zelenkasto žute boje, kristalne bistroće sa 11% alkohola.Ukupna prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 000 litara, od toga 35-40 0000 ide u butelje. Sretna okolnost da im je podrum u središtu grada omogućava odličnu prodaju tijekom turističke sezone i poslije. Planiraju izgradnju kušaonice za 40-50 posjetitelja.Projekt je gotov a čeka se europska vinska omotnica. Prijašnjih godina bilo je izvoza u SAD, Austriju i Norvešku a trajno izvoze u Srbiju i Crnu goru. Vinarija je prvu veliku međunarodnu nagradu zlato na Decanteru 2022. osvojila za Sv.Euphemiju 2018. Prošla 2023. bila je izuzetno uspješna: Decanter- zlato za perjanicu kuće i izvorni suvenir grada Rovinja Sv.Euphemija 2019. i srebro za svježu malvaziju 2022. Iste godine na Concours de Mondial u konkurenciji 7504 vina iz svijeta, hrvatskih 220 od toga 150 iz Istre dobili su zlato za svježu malvaziju iz 2022.! Od 2005. Vivodina malvazija ima oznaku IQ (Istrian quality). Prepoznatljiva vina Vivodenastaju uz stručne savjete enologa i ravnatelja Veleučilišta Rijeka-Poljoprivredni odjel u Poreču Marija Stavera.
Na predstavljanju u Češkom domu u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme je ZA..." koje je sommelierski vodio Darko Lugarić kušalo se devet vina: Malvazija 2023. Malvazija 2022, Malvazija Sv.Euphemia 2019 , Rose teran 2022, Merlot 2022, Cabernet sauvignon 2021, Teran 2019, Merlot San Ciprian 2018 i Muškat bijeli 2022.
Malvazija 2022 13.5% alkohola i 5.2 g/l kiseline je svježe, mekano, mineralno vino u dobroj kondiciji. Mirisi herbalnog karaktera sa primjesom voćnosti: bagrem,bazga, trava, bijelo cvijeće,zelena jabuka, grejp, lješnjak...Zlatnožute je boje. Vivoda naglašava da želi zadržati stilistiku u svojim svježim malvazijama. 2022. je bila sušnija godina od 2023. zato je u toj malvaziji naglašenija herbalnost, manje voćnost. Gastronomska preporuka-pureći file sa tikvicama, šparogama...maslinovo leccino ulje.
Malvazija Sv.Euphemia 2019 14.5% alkohola i 5.9 g/L kiseline je višestruko nagrađivano vino kao i ona iz godine ranije. Maceracija je bila od 35-40 dana u inoxu a zatim je odležalo 18 mjeseci u bačvama od 1500 i 225 litara od slavonskog hrasta. Nakon punjenja još odležava u boci prije izlaska na tržište. Vino je gusto, lijepo strukturirano izrazito intezivnog mirisa po suhom voću, cvijeću. U ustima osjeća se punina tijela, svježe, mineralno, meko,voćno. Alkohol je visok ali dobro uklopljen kao i tanini. Vino je i nakon pet godina još uvijek svježe sa odličnom kiselinom koja će mu dati trajnost Grožđe je brano u starijim najboljim dijelovima vinograda. Vivoda je ovdje kupažirao vina iz različitih bačava i napravio izvrstan proizvod, što su dva puta prepoznali na Decanteru 2022. i 23. Gastronomska preporuka Lugarića je steak (midium) od boškarina, pire od graška i tikvice. Također stekovi tune ili sabljarke a dobro bi se uklopio i žgvacet sa pljukancima Vino je rađeno po narudžbi grada Rovinja i danas ima status izvornog suvenira grada. Ovo vino je najskuplje u vinariji i stoji 14 eura .
Cabernet sauvignon 2021 13.6 i 6.2 g/L kiseline je još mlado vino iz novog vinograda posađenog 2018. sa 4000 trsova. Namjera vinara je bila kupažiranje sa merlotom , međutim jasno je da će mu ova sorta i samostalno dati odlično vino. Macerirano je od 10-12 dana a fokus je u igri između drva i voćnosti, ovdje dobro posloženo. Vino je rubin crvene boje, gusto, intezivnih svježih mirisa. Osjeti se voćnost crni ribiz, šumsko voće, čak i menta, vanilija,kruh prepečenac,kakao i čokolada...Ima još vremena do pravoga vrhunca za 2-3 godine i godine trajanja poslije...Sadnja ove sorte bila je odlična odluka po riječima vinara na prijedlog supruge Suzane. Gastronomska preporuka teleća koljenica sa pireom od graška, odrezak crne slavonske svinje ili vratina.
Kušalo se još dva merlota i jedan teran, sve korektna dobro odrađena vina a posebno valja opisati pretposljednje i posljednje vino vino Merlot San Ciprian 2018 14.5% alkohola i 5.6 g/L koje je dobilo ime po položaju u blizini crkvice Sv.Ciprijana. Maceracija je bila dva tjedna i ponovno su kombinirane bačve od 500 i 225 litara. Vino je bistro, granitno crvene boje, intezivnog mirisa, džemasto...punog je tijela ,osjeti se voće i tanini, ima blagu gorčinu u after tasteu. Kao i prethodna i ovo vino ima lijepu kiselinu 5.5 a sada je u šestoj godini. Svakako, robusno vino uz koje ide jednako jaka hrana: dalmatinska pašticada sa njokima, jače kobasice, crveno meso sa žara.
Muškat bijeli 2022 12.6% alkohola i 5.7 g/L kiseline je osjetljiva sorta koju se u vinogradu mora jako paziti. Najčešće ga napadaju pepelnica i trulež...Takva je bila 2023. godina ali na njihovoj mikrolokaciji po riječima vinara prošli su dobro. Maceracija je trajala 6-7 sati i onda je utočeno u rostfraj. Vino je poluslatko, ostatak šećera 21 gram, nježne je svijetlo zlatnožute boje. Osjeti se breskva i žuto voće.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Povjesničar Zdenko Samaržija piše: "Slavonci do početka 20. stoljeća praktično nisu jeli svinjetinu niti su proizvodili “delicije” jer nisu postojale tehnologije kojima bi se odstranile nečisti i neugodni mirisi iz unutrašnjih organa svinje... Više [+]
Povjesničar Zdenko Samaržija piše:
"Slavonci do početka 20. stoljeća praktično nisu jeli svinjetinu niti su proizvodili “delicije” jer nisu postojale tehnologije kojima bi se odstranile nečisti i neugodni mirisi iz unutrašnjih organa svinje (debelo crijevo za krvavice, tanko crijevo za kobasice, slijepo crijevo za kulen, žečudac za švargl), začini koji se stavljaju u kulene i kobasice (i srodne proizvode) bili su jezivo skupi i prisupačni tek dijelu vlastele i prelata, a sol kao središnji konzervans vrijedila je suhog zlata. Sol se koristila za usoljavanje riba, kavijara, vrhunske jelenske divljači te dabrovog mesa koje su Slavonci za dobre novce prodavali i na Istoku (Osmansko Carstvo) i na Zapadu (Austrija, Mletačka Republika, njemačke i talijanske državice, Francuska...).
Na bolje je krenulo kada je 1956. osnovan Poljoprivredni institut u Osijeku koji je proizvodio sjeme krušarica i krmiva te organizirao osjemenjivanje goveda, a križanjem stvorio neraste izvrsnog genetskog potencijala. Tek se oko 1960. stvara i zakonodavna osnovica za uzgoj svinja u svinjcima i to svinja koje u nekoliko mjeseci narastu do 80 do 120 kilograma, čija je mast i meso dovoljno kvalitetno a začini zbog postupnog oporavka tržišta pristupačni pa seljaci proizvode mesne delicije što za svoje potrebe što za tržište. Golem pomak je slavonskom svinjogojstvu dala gospođa Canecki koja je primijenila najvažnija znanstvena dostignuća i organizirala proizvodnju Valpovke, dodatka prehrani prasića i tovnih svinja. Tek tada počinje razdoblje koje patetično nazivaju “tradicija”."
Što se događalo prije 20. stoljeća i prije osnivanja Poljoprivrednog instituta u Osijeku, čitajte u zanimljivom štivu profesora Samaržije.
SVINJOKOLJA: Na naredne pregovore dolazi ministar, najsretni...
Mjesto gdje se ruše predrasude, brišu granice među ljudima, promovišu dobre ideje, vr...
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Popis Slavonije 1702 , za moje rodno selo , konja 29 , volova 59 , krava 65 , teladi 73 , ovaca i koza 86 , svinja 137 , pčelaca 6 ! Konji i volovi Više [+] služili su za obradu zemlje , a ovce , koze i svinje za prehranu . Bili su kršćani ! 2024 samo jedna obitelj drži nekoliko goveda , ovaca ima nekoliko stotina , koza isto ima jedna obitelj ,a desetak obitelji još drže svinje ! PČELACA , ako su žive general Vrbanac i ja imamo 50 ! > Povjesničar > Zdenko Samardžija , nema veze o povijesti !
Maja Celing Celić
prije 3 mjeseca
2023. godine obilježeno je 150 godina od predstavljanja visokokvalitetne mesne pasmine crne svinje fajferice. Tim je povodom u organizaciji Udruge Više [+] "Korijeni pustare" održan okrugli stol i istoimena izložba "Fajferica se vraća kući" u Staroj pekari u Tvrđi. https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/fajferica-se-vraca-kuci-11302113?fbclid=IwAR2lybl8o4ZNBBBSY2P8m-vaQ98skzzpDe_SmK1v-7KtVyp2pBiWNzLFzsw
Božidar S.
prije 4 mjeseca
Riječ kobasica je prema etimološkom rječniku slavenska, a Turci su posuđivali riječi od Slavena. To ne znači da je kobasica slavenski izum, čitao sam Više [+] negdje da je prva kobasica nastala u Austriji. To što u hrvatskom ima oko 2.000 turcizama i nije neka impozantna brojka jer hrvatski jezik, kao i većina europskih jezika, ima više od 400.000 riječi. Uopće ne razumijem zašto je nekima važno dokazati da svinjokolja nije izvorni hrvatski proizvod, da to nije naša tradicija?! Tradicija je sve što smo naučili i naslijedili od svojih neposrednih predaka, a to što su naši preci nešto uzeli od Austrijanac, nešto od Mađara, nešto od Turaka... koga je briga za tim?! Pa i oni su uzimali od nas!
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Hrvoje , pišem da su od Turaka vršeni POPISI Slavonije u kojim piše koliko je stoke bilo u selu ; svinja , konja , krava , volova , !Od 1536 veliki Više [+] broj Slavonaca PREŠLI su na ISLAM ! Da li su nastavili jesti svinjetinu nije mi poznato ! Moji preci prema POPISU Slavonije 1702 , živjeli su u BRDSKOJ Slavoniji ! Od 1536 u Slavoniju doseljavaju ZAPADNO od Zemuna , Srbi i Vlasi , a nakon PROTJERIVANJA Slavonaca islamske vjere ( oko 250 tisuća ili pola stanovništva ) Savojski vrši PLJAČKAŠKI pohod do Sarajeva i dovodi preko 40 TISUĆA kršćana , Srba i Hrvata koji u bosni nisu prešli na islam ! Od 1700 vrši se KOLONIZACIJA i sa Nijemcima , Česima , Slovacima ! I Slavonija postaje mješavina VIŠE naroda koji su donijeli dio običaja i iz svojih MATIČNIH država ! Od Turaka imamo oko 2000 riječi ; ambar - drveni silos za žitarice , avlija , kapija , arman , ćuprija , kazan , rakija , sokak itd ! U svakom slučaju 2 bravca su prerađena u kobasice i slaninu i nešto kostiju sa mesom za grah ! To još mogu osušiti u sve gorim klimatskim uvjetima !
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Oblikovanje mesa u kobasice, kulen, krvavice i sl. nije naš običaj, rade ga svugdje po svijetu, a koliko znam, dolazi upravo iz istočnih zemalja. Više [+] Riječ kobasica, koliko sam čitala, je turskog porijekla, a turski jezik pripada ugro-finskoj skupini jezika i otud poveznica i s Mađarskom. Etimologija kaže i ovo: ✧ prasl. *kъlbasa, *klobasa (rus. kolbasá, češ. klobása) ← ? turk. Tako da, svi narodi koji su živjeli na ovim prostorima imali su određeni utjecaj. Što se tiče mojih Nikolića, oni su prema legendi došli iz Crne Gore ;) Četiri brata Nikolića koji su naselili taj prostor. I zaista, u Sikirevcima ima nekoliko obitelji Nikolić koji međusobno nisu rod.
Hrvoje Horvat
prije 4 mjeseca
Svirac slažem se sa vama, otkad je došao diktator Tuđman država sve podređuje velikim igračima, a Đuro Japarić teško da su turci išta naučili Više [+] tzv.Slavonce o preradi svinjetine jer im to vjera ne dopušta. Slavonija je kroz povijest naseljavana sa Mađarima(Nađ)Francuzima(Gal,Galović,Francuzević),Srbima(Radovanović,Nikolić),a zadnjih 50 g sa Bosancima, tako je kroz stoljeća nastala mješavina ono što mi u Slavoniji nazivamo bećarac.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
1536 Slavoniju su OSLOBODILI Turci ! I od tada vrše se POPISI iz kojih se vidi koliko je u selu bilo OBRADIVE zemlje , broj stoke , pčela ! U doba Više [+] bez struje i škrinja , baka po majci zatapala je kobasice u MAST da duže traju . Dok nisu izmišljena korita dlaka svinja se palila u vatri , a kobasice nadjevale kako je pojasnio Svirac . Još imam u očevoj kući napravu za nadjevanje kobasica ! Od TURAKA imamo oko 2 000 riječi , pa tako i riječ TURŠIJA , to je tehnologija za spremanje voća i povrća u burad ! Za neke vrste krušaka koristio se ORAHOV list !
Svirac
prije 4 mjeseca
Moj je pradjed rođen u 19 stoljeću i živio je od uzgoja svinja,ovaca i goveda.Imao je više desetaka ha zemlje,i od prodaje životinja je sagradio kuću Više [+] u selu i hranio obitelj.Moj mi je otac pričao da su pravili kobasice i ostale prerade od svinja kao i danas,jer ga je pradjed odhranio.Još u doba Rimljana susjedno selo Soljani su dobili ime po soli jer je bilo središte za istočnu Slavoniju i Srijem jer se iz Bosne,Tuzla dovozila sol.Nisu imali moderne mesoreznicu i ostale strojeve ali se nadjevale kobasice i kulin na spravi koju se guralo stomakom da se istjera meso.I ja pamtim a imam samo 62 godine.Meso se usitnjavalo noževima.Toliko o običajima,a izgleda da hrvatska povijest počinje kad je došao diktator na vlast,pobili i rastjerali hrvatsku inteligenciju pa nisu imali tko da uči djecu i učitelje pa tjerali bose svećenike da ih uče.Možete si zamisliti kako je tad bilo.Nakon propasti Turskog carstva,opet pod tuđom vlasti Austro-Ugarska,i tad su postojali traktori na paru,još imam knjigu o poljoprivredi iz tog doba.Moja baka mi pričala da porez plate sa desetak gusaka,a ako si gradio kuću ili druge zgrade imali su besplatnu građu.To se zvalo praužitničko pravo,kao starosjedioci.A danas,što se sve ne plaća.Zamislite,plaćamo kišnicu što nam pada po kući,pa gdje to ima.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Gospodin Samardžija iznosi neistine i to nema veze sa činjenicom koliko se često jelo meso u to vrijeme.Tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda Više [+] seže daleko dublje u povijest,ato kod nas u selu to svatko dobro zna.Zašto tako piše ne znam,ili piše zlonamjerno,ili je promašio profesiju.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Da, Hrvoje, ja sam izdvojila dio koji bi bio najzanimljiviji pa su mnogi krivo protumačili. Što se tiče jedenja mesa, sjećam se početka 80-ih, dok Više [+] sam bila dijete... pa ni tada se nije meso jelo svaki dan. Nisam se ja zgražala nad ničim. Nikada u mojoj obitelji nije bilo zle krvi i mržnje zbog tog čina. U mojoj obitelji je bilo važno raditi, što god da se dogodi, ustani, nastavi raditi i gledaj svoja posla.
Hrvoje Horvat
prije 4 mjeseca
Možda ste malo nespretno napisali članak tako da ispada kao da je vaš iako ne vidim razloga sumnjati u istinitost činjenica profesora Samaržije. Više [+] Vjerujem da je sve tako i bilo, desetljeće gore,dole manje je važno. Kada su Slavonci masovnije počeli konzumirati sušenu svinjetinu što se poklopilo i sa sve većom upotrebom mehanizacije odnosno manje fizičkog rafa vidi se i u opsegu njihovih strukova i debljini podbradaka. Sjećam se priča svoje prabake iz vremena prije WWII da su jeli meso nedjeljom i blagdanima, "pa sinko moj nije to bilo toliko mesa ko danas" govorila je. Jedino što mi je čudno je vaše zgražanje što su partizani napravili vašim precima čiji su sunarodnjaci zajedno sa domaćim ustašama godinama ubijali, spaljivali, klali u sve koje su smatrali nepodobnima, inferiornima ili se nisu slagali sa fašističkim režimom.
Agica Ferić
prije 4 mjeseca
Koje Vi gluposti pišete, majke mi, kako vas nije sramota ic pisat tak nest o svinjogojstvu?! Koje Vi gluposti pišete, majke mi, kako vas nije sramota ic pisat tak nest o svinjogojstvu?!
Zeljko Skripek
prije 4 mjeseca
https://zupanjac.net/gdje-i-kako-je-nastao-kulin-kulen-crtice-iz-povijesti/ Evo gospođo i gospodo pa naučite nešto o povijesti svinjogojstva u Više [+] Slavoniji .
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Tvoje je selo mali poljoprivredniče mlado , vjerovatno je nastalo nakon što su iskrčene šume ! U popisu Slavonije 1702 piše koliko je svinja , goveda Više [+] , konja , pčelaca itd bilo u selu ! Paljenje dlake u slami to nisam vidio .Palio sam dlaku PUHOVA , poslije odlična aroma . Moji su dlaku skidali u drvenim koritima i vrućom vodom !Kao mali čuvao sam mungolice imale su dlaku skoro ko ovce i nju su otkupljivali ! Tekst uglavnom nema veze sa činjenicama ! Činjenice su da je dio STRUČNIH ljudi UNAPREDIO uzgoj svinja na FARMAMA kao što su uveli i mesnatije pasmine !
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Moja je obitelj jedna od osnivača našeg sela prema crkvenim knjigama 1716g.Moj pradjed je bio stolar u 19st i radio je sve ručnim alatima,a djed je Više [+] bio kovač i varili su na vatri šinje za kola.Znam pozdano da su svinjokolje obavljali davno prije gore navedenih datuma.Sve se radilo ručno,rezalo meso i nadivalo sa rzv topovima.Svinje se nisu šurile,nego su ih palili sa slamom i motikama strugali.Netko je ovdje pobrko lončiće,namjerno ili nenamjerno.
Božidar S.
prije 4 mjeseca
Čini mi se da je netko pobrkao lončiće. Tradicija nije povijest, tradicija je ono što smo naučili i preuzeli od naših neposrednih predaka, a ne od Više [+] kralja Zvonimira. Svi znamo da su seljaci na ovim našim prostorima u prošlosti bili više gladni nego siti, seljaci su bili kmetovi, a delicije, koje su svojim radom i svojom mukom stvarali seljaci, jeli su vlastelini. Nisu te delicije pale s Marsa, one su nastale u Slavoniji i hvala Bogu da smo dostigli takav civilizacijski napredak da ih si mogu priuštiti i seljaci.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Meni se čini da većina vas nije pročitala cijeli članak Zdenka Samaržije, no to vas nije spriječilo da nas počastite osobnim uvredama. Osim Više [+] Samaržije, na internetu se, hvala Bogu može naći niz radova o uzgoju svinja na ovim prostorima. A ako vam ni to nije dovoljno, možda da se prisjetite pjesme "Ej kad su stari svinje žirovali" koja govori o načinu ishrane svinja koje su većinu vremena provodile na paši, u šumi, rujući po zemlji, tražeći gomolje i sl., o čemu Samaržija također piše u članku. Svinje su uzgajali, ali najviše zbog masti, o čemu govori ovaj rad https://hrcak.srce.hr/file/119783 Također, uzgoj je još u vrijeme između dva svjetska rata bio primitivan u odnosu na današnji, o čemu govori ovaj rad https://hrcak.srce.hr/file/176106 Na razvoj poljoprivrede na ovom prostoru koji je bio pokriven s jedne strane šumama, a s druge močvarno područje, je donijela Habsburška monarhija, od 1770-ih godina. Obitelji su većinom uzgajale po dva bravca do 120 kg. Znate kako to znam? Tako što je moja obitelj (Nikolić) s mamine strane na ovim prostorima, točnije u Sikirevcima od 16. stoljeća. Imam fotografije iz 60-ih godina upravo s klanja svinja. No, vrlo se dobro znalo kada se jedu šunka, kulen, kobasica, a kada slanina, čvarci, krvavica i dr. proizvodi. Isto je tako i s uzgojem drugih domaćih životinja. Moja baka je držala piliće na dvorištu, tek ih dohranjivala s nešto žitarica, izgledali su kao malo veći golubovi, a danas za 42 dana dosegnu masu od 2,5 kg. Kokoši nisu nosile jaja kao danas, a dokaz tome je koliko ije malo bilo jaja da ih je trebalo tjednima odvajati i čuvati da bi se napravili uskrsni i božićni kolači. Moram spomenuti i obitelj s tatine strane koji su podunavski Švabe i na ovim su prostorima od 18. stoljeća. Doselili su u Vojvodinu, a moj dida, Franjo Franc (Franz) rođen je u Slavonskom Šamcu 1895. godine. Bio je kolar, a braća su mu također bili svi redom zanatlije. Naravno, bavili su se i poljoprivredom, za svoje potrebe, a za vrijeme 2. svjetskog rata su im vršaću mašinu kakvu je malo tko imao u selu, oteli partizani, a njih strpali u logor. Tako da, eto, nisam ni partizanski okot. Moja baka, Ana Celing (Zelling) bila je vrlo pismena i načitana žena koja je brinula i o djeci, bašči, kući, šegrtima i kalfama koji su radili s didom, a bila je prva u selu koja je uzgajala špinat, vjerojatno i drugo povrće. I na kraju, Drago Šimičiću, prije nego što sam sjela u kancelariju, još kao dijete sam prošla svinjokolja i svinjokolja na kojima sam i prala crijeva i rezala slaninu za čvarke i bilo što što su mi dali raditi. A hvala Bogu, nije mi stran niti jedan posao na selu, od klanja pilića do rada na zemlji. Ovi komentari su dokaz kako o povijesti razvoja poljoprivrede na ovim prostorima jako malo znamo, a nadam se da ćemo na Agroklubu imati prilike pisati o tim temama.
Drago Šimičić
prije 4 mjeseca
Ovo piše jedna velika neznalica koja nije mrdnula od stola iz kancelarije , a pravi se KVAZI PAMETNA.Po ovom napisu hrvati su umirali do 20 stoljeća Više [+] od gladi.
Anton Pritisanac
prije 4 mjeseca
Ovaj Zdenko Samaržija piše gluposti.neznam tko je ložio vatru u rerni jer nisu znali čemu služi. Ovaj Zdenko Samaržija piše gluposti.neznam tko je ložio vatru u rerni jer nisu znali čemu služi.
Maja Celing Celić
prije 4 mjeseca
Orahova, jeste pročitali cijeli članak kojeg je napisao naš povjesničar Zdenko Samaržija. Ja sam samo prenijela. Ima tu puno drugih zanimljivosti. Orahova, jeste pročitali cijeli članak kojeg je napisao naš povjesničar Zdenko Samaržija. Ja sam samo prenijela. Ima tu puno drugih zanimljivosti.
Orahova
prije 4 mjeseca
Koje gluposti pišete da Slavonci nisu jeli sol,usoljavali meso,jeli svinjetinu. Pa moja je majka crijeva prala do prije 15 god.,a svega su ali za Više [+] ovaj običaj,svinje,sol,ljutu papriku,lukpa i oprana crijeva,gospođo. Jeli su svi jetinu i ljeti,pečenu ,pa u masti u kantama čuvanu,tako je moj otac sestri,u toku školovanja,radio. Ovakovo ozračje ima za cilj otjerati Slavonca sa zemlje,te ju ustupiti bogatima,našim ,ili zapadnim europljanima. I još, uzgoj svinja bio je pretežno na otvorenim pašnjacima, za osobne potrebe i prdaju,još davno prije,a ne 1956. Nemojte nas vrijeđati i omalovažavati,sramota
Vincekovo u Svetom Ivanu Zelini U nedjelju, 22. siječnja 2023. u Svetom Ivanu Zelini proslavljen je Dan Svetog Vinka – Vincekovo. Sveti Vinko, đakon i mučenik iz vremena cara Dioklecijana, zaštitnik je vinogradara i vinara, a njegov spomend... Više [+]
Vincekovo u Svetom Ivanu Zelini
U nedjelju, 22. siječnja 2023. u Svetom Ivanu Zelini proslavljen je Dan Svetog Vinka – Vincekovo.
Sveti Vinko, đakon i mučenik iz vremena cara Dioklecijana, zaštitnik je vinogradara i vinara, a njegov spomendan obilježava se u vinogradima diljem kontinentalne Hrvatske kao početak nove vinogradarske godine.
Domaćin proslave Vincekova u Svetom Ivanu Zelini ove godine bila je Klet Ljubekov gaj. Posjetitelji su se okupili ispred Kleti Ljubekov Gaj te se zajedno sa Hrvatskim pjevačkim društvom Zelina uputili u vinograd gdje se održavala glavna ceremonija proslave Vincekova.
Program je vodio Borko Samec, velečasni Vlado Bogdan blagoslovio je vinograd, domaćin Robert Smrndić odrezao je prve rozgve s reznika, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline, Hrvoje Koščec, zalijao je trsek dobrom vinskom kapljicom, a direktorica TZG Svetog Ivana Zeline, Marinka Zubčić Mubrin postavila je domaće kobasice kako bi nova vinogradarska godina bila rodna i plodna. HPD Zelina obred rezidbe popratio je pjesmom „Trsek moj zbudi se“ . Svog zaštitnika, Svetog Vinka, vinogradari mole za još bolji urod u ovoj godini i da im čuva vinograd od zime, mraza, kiše, tuče, bolesti, štetnika i svega drugog što vinogradu može naštetiti. Domaćin je pripremio odrezane grančice vinove loze za sve posjetitelje da ih odnesu doma, gdje na toplom propupaju i pojave se sitni ˝grozdići˝ prema kojima vinogradari iskazuju kakva će biti ovogodišnja berba. Za kraj se po običaju otplesao ples rajtek pored vinograda.
Nakon obreda, svi posjetitelji mogli su uživati u pravom zimskom ugođaju u Kleti Ljubekov Gaj i vinskoj okrepi uz kuhano vino, kobasice i špek koje su mogli peći sami na otvorenoj vatri.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: TZ Zelina, Nikola Zoko
Advent kod Matije U strogom centru Zagreba, u dvorištu Tkalče 12 danas počeo je Advent kod Matije. Osmislio ga je poznati zagrebački ugostitelj Matija Nikolić pretvarajući naoko jednostavno gradsko dvorište (u kojem se nalazi lokal Wok by M... Više [+]
Advent kod Matije
U strogom centru Zagreba, u dvorištu Tkalče 12 danas počeo je Advent kod Matije. Osmislio ga je poznati zagrebački ugostitelj Matija Nikolić pretvarajući naoko jednostavno gradsko dvorište (u kojem se nalazi lokal Wok by Matija) u blagdansku čaroliju! U dvorištu će se tijekom cijelog Zagrebačkog Adventa, moći uživati u domaćoj hrani, kvalitetnom kuhanom vinu, ali i odličnoj zabavi.
Čuček u Kini, rastepena krvavica,zimski wok, buncek dog samo su neke poslastice u najveselijem zagrebačkom dvorištu a uvod u Advent kod Matije- bio je u četvrtak 24. 11. 2022. Među brojnim uzvanicima bili su i Uršula Tolj, Zoran Vakula, Mirta Zečević i drugi poznati gosti.
Čuček na indijski, kineski ili zagorski? U mekanom tartaruga pecivu je piletina s dodatkom začina karakterističnih za kinesku, indijsku ili tradicionalnu, zagorsku kuhinju. Čuček na indijski je spoj curry umaka, povrća, piletine i sira. Čuček na kineski je nešto intenzivnijeg okusa, a piletini bez antibiotika "Međimursko pile", koje Matija koristi u svim svojim wokovima je dodan Szechuan umak i drugi kineski začini,povrće i sir. Čuček na zagorski je kombinacija piletine, špeka, domaćeg povrća i sira s tradicionalnim zagorskim začinima.
U Adventsko vrijeme jedu se kobasice, buncek, krvavice s kiselim zeljem. U Adentu kod Matije nudi se posebna ponuda tartaruga sendviča u kojima je 'rastepena krvavica', 'rastepena sarma', buncek dog, ali i "Brko i Brko" kobasice među kojima je domaća, kranjska, češnjovka, vepar i kranjska sa sirom.
Za ljubitelje pečenja Matijini stručnjaci Brko i Brko za vrijeme Adventa svakog će dana peći buncek, rolanu vratinu i odojke.
“Svakog će se dana kuhati kuhano vino po posebnoj recepturi” - kaže Matija i otkriva da dodaje kuhanom vinu anis, šumsko voće, limetu i prah aronije.
U vrijeme Adventa Matija je osmislio posebnu ponudu za najmlađe. Klincima je na meniju Polidog za kojeg se koriste Poli hrenovke Perutnine Ptuj PIPO Čakovec, izrađene od 90% najkvalitetnijeg pilećeg mesa i koje ne sadrže gluten i imaju Halal certifikat. Kao slastica pripremaju se fritule prelivene čokoladom, vanilijom ili jagodom.
Advent kod Matije kreće 26.11.2022 i taje sve do 01.01.2023, a čarolija dvorišta počinje svakog dana od 17:00 sati i traje sve do ponoći. Od 19:00 sati pa sve do 23:00 sata, svakog dana za odličnu atmosferu zadužen je DJ s zadatkom - dvorište ispuniti zvukovima popularnih Božićnih hitova uz koje će se i zaplesati!
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Wine EnoGastro VIP Event Već je za godinu 2023. najavljen 7. Wine EnoGastro VIP Event. Događaj je to koji je ponajprije usmjeren je na restoratere i hotelijere, na HoReCa sektor i turizam ali je zanimljiv i za sve vinoljupce i poklonike dob... Više [+]
Wine EnoGastro VIP Event
Već je za godinu 2023. najavljen 7. Wine EnoGastro VIP Event. Događaj je to koji je ponajprije usmjeren je na restoratere i hotelijere, na HoReCa sektor i turizam ali je zanimljiv i za sve vinoljupce i poklonike dobre hrane.
U sljedećoj godini tim agencije Ricerca Mercato koji vodi Dantes Begić organizira pet evenata:
– Rijeka, hotel Bonavia Plava Laguna, 1. ožujka 2023.
– Novigrad, hotel Rivalmare i Centar za manifestacije, 3. ožujka 2023.
– Split, hotel Amphora, 15. ožujka 2023.
– Zadar, Falkensteiner Hotel & Spa Iadera, 17. ožujka 2023.
Zagreb, hotel Antunović, 29. ožujka 2023.
Na Wine EnoGastro VIP Eventima u 2022. na pet evenata bilo je 1800 gostiju iz ugostiteljsko-turističke struke, sudjelovalo je 25 govornika i edukatora s 21 različitom temom, a svoje kuharsko umijeće i specijalitete prezentiralo je 30 chefova – kuharskih majstora. Gosti su se mogli educirati kroz degustaciju 50 različitih lokalnih specijaliteta, koji su bili sljubljeni s vrhunskim vinima.
Ograničen je broj izlagača, a organizator nastoji predstaviti lokalne proizvođače i lokalnu enogastronomiju.
Edukativni Cooking Show opet će biti humanitaran, na kojem će sudjelovati restorateri i hotelijeri koji žele pokazati humanost i žele pomoći potrebitima.
Glavni ciljevi eventa su edukacija HoReCa sektora (djelatnika – menadžera hrane i pića, konobara, sommeliera, kuhara, barista…) te proizvođača vina i raznih delicija kao i njihovo poslovno povezivanje uz podizanje razine znanja, kvalitete ponude i usluge.
"U 2023. godini na našim eventima imat ćemo puno vrlo lijepih noviteta kao i svake godine, jer smo nepresušni izvor ideja. Naši gosti nas prepoznaju kao jedinstven i drugačiji događaj, a takvi ćemo nastojati i ostati. Ciljano na evente pozivamo restoratere i hotelijere i općenito HoReCa struku, jer nam je cilj educirati ih i povezati s kvalitetnim proizvođačima raznih delicija i proizvoda.
Naš glavni posao su Mystery Guest projekti (Tajni gost) koji nam ukazuju na mane, probleme i nedostatke našeg turizma. Tijekom i ove godine projekti su nam pokazali da moramo raditi na izražaju lokalne ponude, ali i da imamo sve veći problem s kvalitetom usluge na koji već godinama ukazujemo. Sezona je bila jako dobra, a kvalitetu usluge i odnosa prema gostu imali smo na osrednjem nivou. Takvom razinom kvalitete usluge ne smijemo biti zadovoljni već nešto poduzeti. Kroz naše projekte Tajni gost ustanovili smo da u 85% ugostiteljskih objekata (restorana, konoba, bistroa i barova) djelatnici ne pozivaju na ponovni dolazak, a u čak 60% objekata nisu nam se zahvalili na dolasku niti su nas pozdravili na odlasku. To je naša zbilja! Zato našim eventima želimo potaknuti HoReCa sektor na edukacije. Naša ćemo predavanja tim više usmjeriti na edukacije s ciljem podizanja razine kvalitete usluge.
Gosti će moći uživati u enogastronomskim radionicama i prezentacijama koje će voditi vrhunski međunarodni i hrvatski predavači, sommelieri, ugostitelji, barmeni, chefovi i baristi, dok će između predavanja i radionica, svi gosti imati priliku degustirati proizvode ili poslušati prezentacije brojnih vrlo kvalitetnih izlagača te se s njima poslovno povezati i dogovoriti suradnju.
Potporu projektima očekujemo i ove godine od Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, a iznimno važno partnerstvo očekujemo od Hrvatske turističke zajednice, županija i gradova domaćina i njihovih turističkih zajednica, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore", izjavio je organizator Dantes Begić.
Organizator poziva sve zainteresirane potencijalne partnere i izlagače kao i dosadašnje partnere i izlagače (vino, rakije, meso, pršuti, kobasice, sir, riba, ugostiteljska oprema i proizvođače raznih kvalitetnih proizvoda) koji žele biti dio ovih evenata mogu se obratiti iskazanim interesom i upitom za suradnju na email: info@dantes.biz
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Arhiva Wine EnoGastro
Festival Via VINO Turistička zajednica Zagrebačke županije svečano je otvorila novo izdanje Via VINO festivala, koji traje do 17.rujna 2022. U vinogradima vinarije Voštinić-Klasnić uživalo se u filmu, hrani i vinu. „Ovogodišnje izdanje Via... Više [+]
Festival Via VINO
Turistička zajednica Zagrebačke županije svečano je otvorila novo izdanje Via VINO festivala, koji traje do 17.rujna 2022. U vinogradima vinarije Voštinić-Klasnić uživalo se u filmu, hrani i vinu.
„Ovogodišnje izdanje Via VINO festivala posjetitelje vodi na mjesta u Zagrebačkoj županiji gdje mogu uživati u hrani, vinima i sjajnim filmovima. U svojoj drugoj godini održavanja, Via VINO festival privukao je mnogobrojne posjetitelje te smo prvi vikend održavanja, popunili sva predviđena mjesta što nama kao organizatoru ove manifestacije daje jasnu poruku da naši posjetitelji žele sudjelovati na više ovakvih događanja eno-gastronomskog formata.“ poručuje Ivana Aliliović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
U vinariji Voštinić-Klasnić, posjetitelji su kušali autohtonu sortu moslavačkog kraja,škrlet sljubljen s pomno pripremljenim zalogajima u izvedbi restorana Barrel Zagreb. Izbor bruschetta s domaćom junetinom i patkom, domaće kobasice, sir z vrhnjem i svježe pečeni kukuruzni kruh, samo su neka od brojnih jela koja su se kušala. Atmosferu ove kasnoljetne večeri na otvorenom pratila su magična rasvjeta od postavljenih ložišta te zvukovi glazbe koja se nastavila nakon projekcije filma “Priča o mojoj ženi” .
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić, Željko Novaković
Mia Dimšić: Kulen je moj "guilty pleasure"
Hrvatska predstavnica na ovogodišnjem Eurosongu je Osječanka Mia Dimšić koja je iskoristila priliku za promociju domaćih proizvoda. Ona će našu zemlju predstaviti pjesmom...
Veseli Zagorci na Vincekovu Na blagdan svetog Vincenta, na Vincekovcu 22. siječnja, "veseli su se Zagorci" sastali kod crkivice SV, Antona na Hršakovom bregu u Krapinskim toplicama. Vincekovo su organizirale vinarije Borisa Vugleca i Hrvoja... Više [+]
Veseli Zagorci na Vincekovu
Na blagdan svetog Vincenta, na Vincekovcu 22. siječnja, "veseli su se Zagorci" sastali kod crkivice SV, Antona na Hršakovom bregu u Krapinskim toplicama. Vincekovo su organizirale vinarije Borisa Vugleca i Hrvoja Petrača pridružile su se i vinarije Borisa Drenškog i Tomislava Bolfana.
Sveti Vincent je bio đakon u španjolskom gradu Caesarea Augustus, a za vladavine cara Dioklecijana bio je mučen u Valenciji, gdje je i pokopan. Blagdan SV Vinka vinogradari su odredili za početak radova u vinogradu.
Toga dana vinogradari se sastaju u svojim vinogradima, simbolično režu lozu, poškrope je starim vinom, lozu stavljaju u vodu, a iz pupa predviđaju kakva će biti berba grožđa te godine. Također je običaj da se tog dana o lozu objesi komad suhog mesa ili kobasice kako bi grozdovi bolje narasli i kako bi svega bilo u izobilju.
Tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina duboko je ukorijenjena u Krapinsko-zagorskoj županiji koja danas zauzima istaknuto mjesto na enogastro karti Hrvatske.
Nakon blagoslova vinograda, tamburaši su zasvirali, pekle su se kobasice na žaru a onda se prešlo u restoran na Vuglec breg na češnjovke, krvavice, buncek, restani krompir, kiselo zelje i štrukle.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje