KLUB - društvena mreža

Vivodina na vinskoj Spitzi
U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina.
Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari namjeravaju to promijeniti, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim megapopularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane a uz dobru hranu i vina su sve bolja.
Na Vinskoj shpitzi vinoljupcima se predstavilo pet vinarija: Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.
Vinarija Lešćanec smještena na obroncima Plešivice u kojoj se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. U obitelji svi rade zajedno ali ipak, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka, mame Ljiljane koja je glavna i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5ha. Godišnje proizvedu 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera i sivog pinota.
Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi „sretno“ smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Obrađuju 1,5 ha vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinot bijelog, chardonnaya i pinot crnog. Na brijegu iznad vinograda smjestio se moderno opremljeni vinski podrum sa kušaonicom.
Vinarija Darka Vrbaneka, dipl. ing. Agronomije, obiteljsko je gospodarstvo sa dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.
Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji vlasnici već su treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Sve generacije Frlanovih oduvijek su udovoljavale željama svojih gostiju nudeći raznolike specijalitete zdrave, domaće hrane i vrhunsko vino. U gastronomskoj ponudi naglasak je na domaćim i svježim sezonskim namirnicama. Od autohtonih jela nadaleko je poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj 100 godina.
Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultira visokokvalitetnim vinima obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju pravo skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.
Prezentacija vivodinskih vina okupila je vinske novinare i vinske profesionalce. Kušalo se : Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju govorilo se i o brendiranju Vivodine kao vinske regije. složili kako su izložena vina Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Slijedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.
Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa koju vodi direktor Toni Šarić. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.
Pripremio: Tomislav Radić
Snime: Željko Novaković, diWine portal

Vivodina na vinskoj Spitzi
 U zagrebačkom diWine Baru održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koja je kombinacija vinske edukacije i kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici predstavila regija Vivodina.
 Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari namjeravaju to promijeniti, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim megapopularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane a uz dobru hranu i vina su sve bolja.
 Na Vinskoj shpitzi vinoljupcima se predstavilo pet vinarija: Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.
 Vinarija Lešćanec smještena na obroncima Plešivice u kojoj se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. U obitelji svi rade zajedno ali ipak, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka, mame Ljiljane koja je glavna i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5ha. Godišnje proizvedu 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera i sivog pinota. 
 Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi „sretno“ smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Obrađuju 1,5 ha vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinot bijelog, chardonnaya i pinot crnog. Na brijegu iznad vinograda smjestio se moderno opremljeni vinski podrum sa kušaonicom.
 Vinarija Darka Vrbaneka, dipl. ing. Agronomije, obiteljsko je gospodarstvo sa dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.
 Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji vlasnici već su treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Sve generacije Frlanovih oduvijek su udovoljavale željama svojih gostiju nudeći raznolike specijalitete zdrave, domaće hrane i vrhunsko vino. U gastronomskoj ponudi naglasak je na domaćim i svježim sezonskim namirnicama. Od autohtonih jela nadaleko je poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj 100 godina.
 Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultira visokokvalitetnim vinima obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju pravo skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.
 Prezentacija vivodinskih vina okupila je vinske novinare i vinske profesionalce. Kušalo se : Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju govorilo se i o brendiranju Vivodine kao vinske regije. složili kako su izložena vina Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Slijedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.
 Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa koju vodi direktor Toni Šarić. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snime: Željko Novaković, diWine portal

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti.
Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
Održane su i vrlo zanimljive radionice
Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog.
Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina.
Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.

Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Meri Šilović

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
 Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti. 
 Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
 Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
 Održane su i vrlo zanimljive radionice 
 Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog. 
 Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
 I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
 Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
 Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
 Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina. 
 Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
 Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.
 
 
 
 Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Meri Šilović

Tomislav Radić
prije 2 godine

Iz Kanade na Zlatno brdo

Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravio i vlasnik vinarije rođen u Kanadi, Goran Matijević koji je došao u Hrvatsku kao poslovni čovjek koji se bavi drvnom industrijom.

Inače u Baranji odlična vina imaju i Gerštmajer, Pinkert, Kalazić, Kolar, Josić i još desetak drugih.

U Općini Kneževi Vinogradi nadomak Dunava, nalazi se vinska cesta koja vodi do Banovog brda i najboljih baranjskih vinograda. Stari Rimljani na ovom su idealnom, pjeskovitom tlu obasjanim suncem prije dvije tisuće godina proizvodili vino i oni su to područje zapravo prvi nazivali Mons Aureus, odnosno, Zlatno brdo. Od tuda je i došlo ime vinarije.
Vingradi, 12 hektara, koje je kupio Goran Matijević stari su od 15 do 17 godina.
Uskoro će se površine povećati pa će vinarija Zlatno brdo imati 20 hektara vinograda.

U Vinskom klubu najprije se kušalo Graševinu 2020. s 13,5% alkohola. Vino je ekološko kao i sva vina vinarije Zlatno brdo. Grožđe za tu Graševinu je ručno brano a vino je zeleno-žute boje, svježe na nepcu, kompleksnog i slojevitog mirisa i okusa koji podsjeća na cvjetnu livadu, tropsko voće s ugodnim bademastim završetkom i najbolje se sljubljuje uz perad, teletinu i tjestenine, ribu i lešo janjetinu.
Graševina 2018. također 13,5% je vino koje je nastalo biranim branjem najboljih grozdova. Na mirisu i okusu se mogu osjetiti mango i marakuja, a protkano je citrusnim notama te orašastim plodovima na završetku. Na okusu puno i kremasto s dugim aftertasteom. Odlično se sljubljuje s bijelom ribom, rižotom, te jelima od sitne divljači. Vino tek izlazi na tržište pod imenom Panonika što je ime poznatog tamburaškog sastava koji je nakon prezentacije nastupio u Vinskom klubu u Zagrebu.
Gold Cuvée 2020.,14% , blend je četiri sorte grožđa: Rajnski Rizling (40%), Chardonnay odležavan u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, Pinot Sivi izborna berba te Traminac izborna berba bobica. Vino je zlatno žute je boje s mirisom i i okusom od ruže, zrele marelice, livadnog meda i drugih senzacija na nosu i u ustima. Može se sljubiti s bijelom i riječnom ribom, kompleksnim baranjskim jelima, gljivama, janjetinom pa čak i crvenim mesom.
Cabernet Sauvignon 2017. 13%, vino je tamne rubin boje, iznimne voćnosti koje podsjeća na crno bobičasto voće, šljivu, na završetku nudi okuse vanilije, crvene začinske paprike i dima. Izvrsno se sljubljuje s jelima od crvenog mesa, visoke divljači i baranjskih delicija poput perkelta.
Cabernet Sauvignon 2015., 13 %,stiže s najboljih položaja. Ostavljen je na trsu da dehidrira a nakon toga i zamrzne. Osim prošeka koji je desertno vino, rijetko se od crnih vina rade predikati a ovaj Cabernet Sauvignon raskošni je predikat.

I za kraj još jedna vinska poslastica. Pinot sivi 2020. izborna berba, 14,5 % alkohola, napravljena od prezrelog, lagno dehidranog grožđa, s trsa s malim urodom.. U okusu voćno s dominacijom suhe marelice i tropskog voća. Piti uz gušču ili pačju jetru ili sireve s plemenitom plijesni.

Hrvatska sve više postaje " velika mala vinska zemlja" Po površini i po broju stanovnika mala ali po vrhunskim vinima sve veća. Sve je više vinarija, sve je više odličnih vina , sve je više nagrada. Pije se bolje, pije se ljepše. Ali ipak valja uzeti u obzir Arhimedovu izreku "Noli turbare cirkolos meos ( Nemoj diraj moje krugove)"
U posljednjih nekoliko godina bez obzira na koronu, ponovno se formirao "srednji sloj" . To su zaposleni ljudi koji si mogu priuštiti vino u butelji.Ti se vinoljupci kreću u određenim krugovima ljudi i neznaju što je s onim drugima. Pa tako nema analize koliko je još uvijek među nama "gemištaša", zbog navike ili zbog novca. No bez obzira na te podjele, pijmo naša odlična hrvatska vina, litrena s minerlanom ili vrhunska u butelji kao što su vina sa Zlatnog brda.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Iz Kanade na Zlatno brdo 
 
 
 Nova baranjska vinarija Zlatno brdo predstavila se u Vinskom klubu u Zagrebu. Vina su predstavili enolog Samir Nađ i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović a sudionike vinske novinare i vinske stručnjake pozdravio i vlasnik vinarije rođen u Kanadi, Goran Matijević koji je došao u Hrvatsku kao poslovni čovjek koji se bavi drvnom industrijom.
 
 Inače u Baranji odlična vina imaju i Gerštmajer, Pinkert, Kalazić, Kolar, Josić i još desetak drugih.
 
 U Općini Kneževi Vinogradi nadomak Dunava, nalazi se vinska cesta koja vodi do Banovog brda i najboljih baranjskih vinograda. Stari Rimljani na ovom su idealnom, pjeskovitom tlu obasjanim suncem prije dvije tisuće godina proizvodili vino i oni su to područje zapravo prvi nazivali Mons Aureus, odnosno, Zlatno brdo. Od tuda je i došlo ime vinarije.
 Vingradi, 12 hektara, koje je kupio Goran Matijević stari su od 15 do 17 godina.
 Uskoro će se površine povećati pa će vinarija Zlatno brdo imati 20 hektara vinograda.
 
 U Vinskom klubu najprije se kušalo Graševinu 2020. s 13,5% alkohola. Vino je ekološko kao i sva vina vinarije Zlatno brdo. Grožđe za tu Graševinu je ručno brano a vino je zeleno-žute boje, svježe na nepcu, kompleksnog i slojevitog mirisa i okusa koji podsjeća na cvjetnu livadu, tropsko voće s ugodnim bademastim završetkom i najbolje se sljubljuje uz perad, teletinu i tjestenine, ribu i lešo janjetinu. 
 Graševina 2018. također 13,5% je vino koje je nastalo biranim branjem najboljih grozdova. Na mirisu i okusu se mogu osjetiti mango i marakuja, a protkano je citrusnim notama te orašastim plodovima na završetku. Na okusu puno i kremasto s dugim aftertasteom. Odlično se sljubljuje s bijelom ribom, rižotom, te jelima od sitne divljači. Vino tek izlazi na tržište pod imenom Panonika što je ime poznatog tamburaškog sastava koji je nakon prezentacije nastupio u Vinskom klubu u Zagrebu.
 Gold Cuvée 2020.,14% , blend je četiri sorte grožđa: Rajnski Rizling (40%), Chardonnay odležavan u drvenim bačvama od slavonskog hrasta, Pinot Sivi izborna berba te Traminac izborna berba bobica. Vino je zlatno žute je boje s mirisom i i okusom od ruže, zrele marelice, livadnog meda i drugih senzacija na nosu i u ustima. Može se sljubiti s bijelom i riječnom ribom, kompleksnim baranjskim jelima, gljivama, janjetinom pa čak i crvenim mesom. 
 Cabernet Sauvignon 2017. 13%, vino je tamne rubin boje, iznimne voćnosti koje podsjeća na crno bobičasto voće, šljivu, na završetku nudi okuse vanilije, crvene začinske paprike i dima. Izvrsno se sljubljuje s jelima od crvenog mesa, visoke divljači i baranjskih delicija poput perkelta.
 Cabernet Sauvignon 2015., 13 %,stiže s najboljih položaja. Ostavljen je na trsu da dehidrira a nakon toga i zamrzne. Osim prošeka koji je desertno vino, rijetko se od crnih vina rade predikati a ovaj Cabernet Sauvignon raskošni je predikat.
 
 I za kraj još jedna vinska poslastica. Pinot sivi 2020. izborna berba, 14,5 % alkohola, napravljena od prezrelog, lagno dehidranog grožđa, s trsa s malim urodom.. U okusu voćno s dominacijom suhe marelice i tropskog voća. Piti uz gušču ili pačju jetru ili sireve s plemenitom plijesni. 
 
 Hrvatska sve više postaje " velika mala vinska zemlja" Po površini i po broju stanovnika mala ali po vrhunskim vinima sve veća. Sve je više vinarija, sve je više odličnih vina , sve je više nagrada. Pije se bolje, pije se ljepše. Ali ipak valja uzeti u obzir Arhimedovu izreku "Noli turbare cirkolos meos ( Nemoj diraj moje krugove)"
 U posljednjih nekoliko godina bez obzira na koronu, ponovno se formirao "srednji sloj" . To su zaposleni ljudi koji si mogu priuštiti vino u butelji.Ti se vinoljupci kreću u određenim krugovima ljudi i neznaju što je s onim drugima. Pa tako nema analize koliko je još uvijek među nama "gemištaša", zbog navike ili zbog novca. No bez obzira na te podjele, pijmo naša odlična hrvatska vina, litrena s minerlanom ili vrhunska u butelji kao što su vina sa Zlatnog brda.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 godine

Ministrova vina

Ministrova vina su se kušala u zagrebačkom Vinskom klubu. Premjerno su predstavljena bijela vina "Anđeo s greškom" (graševina, chardonnay) i Maestoso (chardonnay) te crna vina "Anđeo s greškom" (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet Franc) i "Čaruga" (cabernet sauvignon, merlot) te kao iznenađenje desertni Cuvée (cabernet sauvignon, frankovka i crni Pinot).
Vlasnik vinarije Apolitico iz Rezovca kod Virovitice je bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić koji je u jednom mandatu bio i ministar regionalnog razvoja i EU fondova. Vina su predstavili bivši ministar Tomislav Tolušić, enologinja Ivana Nemet, koja je nekad radila u Feravinu i u Orahovici, a odnedavno je ravnateljica Tehnološko inovacijskog centra u Virovitici i sommelier i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović.

Vinogradarstvo je u obitelji Tolušić od davnih dana. Tomislava Tolušić naslijedio je vinograd s 500 čokota. Uz obiteljski vinograd u Rezovcu, u Kutjevu na položajima Kaptol i Vidim, zakupljeno je 6 hektara vinograda s bijelim sortama, a u Baranji se kupuje crno grožđe od Pinkerta i Kolara. Godišnja proizvodnja je 60.000 litara i 11 etiketa, ali u vinariji su samo dvije osobe zaposlene.

Prvo se kušalo vino " Anđeo s greškom" berba 2020.alkohol 13%. To je 90-postotna graševina s 10% chardonnaya. Vino je odnjegovano u 1200-litarskoj gruzijskoj amfori, uz maceraciju i fermentaciju od 20-ak dana, a nakon toga je 12 mjeseci bilo u hrastovoj barrique bačvi .
Napunjeno je 4000 butelja. Vino je zlatno žute boje prema jantarskoj. U aromi dominira voćnos a u okusu je ugodno meko, gusto i osvježavajuće. Vino" Anđeo s greškom" dobilo je ime po pjesmi virovitičke grupe Vatra, s čijim je frontmenom Ivanom Dečakom, Tomislav Tolušić odrastao.
Kušanje je nastavljeno s Maestosom. To je Chardonnay, berbe 2020. s 13% alkohola napravljen sur lie metodom. Fermentacija je odrađena u novim hrastovim bačvama od 500 l i nakon prvog pretoka ponovno je vino vraćeno u hrastove bačve i od tada počinje njegovanje na talogu.Grožđe za ovo vino kupljeno je u vinogradu Radovanci kraj Velike iz vinograda u kojem je uzgojeno uz stručni nadzor s ne više od 600-700 grama po trsu. Maestosu se prognozira dugi vijek, a napunjen je u samo 1900 butelja. U aromi dominiraju orašasti plodovi a okus je kemozan s mekim taninima.
"Anđeo s greškom", crno vino berbe 2020. s 14% alkohola nastalo je od četiri sorte (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet franc) u četiri amfore. napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. Nakon što su maceracije i fermentacije završile,napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. U aromi, u mirisu i u okusu dominira svježina crvenog i crnog voća.
Vino je napunjeno u 4000 butelja
Crno vino "Čaruga", berba 2020. s 14,5 s 50% baranjskog cabernet sauvignona i merlota tijekom maceracije te alkoholne i malolaktične fermentacije, svakodnevno je odrađivano metodom otakanja i vraćanja Osim u hrastovoj bačvi odnjegovano i u kestenu, koji ima 30% više tanina što se osjeti u voćnoj aromi i u okusu. Punjeno je u 5000 butelja.
Na kraju kušanja vina vinarije Apolitico poslužen je Cuvée berba 2020. od prosušenog grožđa . Svih 1500 butelja od pola litre je rasprodano, a sačuvana tek nekoliko za degustacije i arhivu. To desertno vino sastoji se od 50% cabernet sauvignona, 40% frankovke i 10% pinota crnog i ima 90 grama neprovrelog šećera po litri i 15,5% alkohola. Grožđe se sušilo u tri sušare, primjenjujući talijansku metodu passito.
Dizajn boca je s ilustracijama koje je radio strip crtač Davor Schunk.
Vina vinarije Apolitico koja su kušana u Vinskom klubu posebna su i raritetna a enologinja Ivana Nemet pokazala je svu raskoš svog talenta što se nemože ispoljiti u velikoj vinariji zbog tržišnih razloga.
Inače Tolušić nije prvi ministar-vinar. I nekadašnji ministar također poljoprivrede Petar Čobanković bio je vinar.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Ministrova vina
 
 Ministrova vina su se kušala u zagrebačkom Vinskom klubu. Premjerno su predstavljena bijela vina "Anđeo s greškom" (graševina, chardonnay) i Maestoso (chardonnay) te crna vina "Anđeo s greškom" (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet Franc) i "Čaruga" (cabernet sauvignon, merlot) te kao iznenađenje desertni Cuvée (cabernet sauvignon, frankovka i crni Pinot). 
 Vlasnik vinarije Apolitico iz Rezovca kod Virovitice je bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić koji je u jednom mandatu bio i ministar regionalnog razvoja i EU fondova. Vina su predstavili bivši ministar Tomislav Tolušić, enologinja Ivana Nemet, koja je nekad radila u Feravinu i u Orahovici, a odnedavno je ravnateljica Tehnološko inovacijskog centra u Virovitici i sommelier i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović.
 
 Vinogradarstvo je u obitelji Tolušić od davnih dana. Tomislava Tolušić naslijedio je vinograd s 500 čokota. Uz obiteljski vinograd u Rezovcu, u Kutjevu na položajima Kaptol i Vidim, zakupljeno je 6 hektara vinograda s bijelim sortama, a u Baranji se kupuje crno grožđe od Pinkerta i Kolara. Godišnja proizvodnja je 60.000 litara i 11 etiketa, ali u vinariji su samo dvije osobe zaposlene.
 
 Prvo se kušalo vino " Anđeo s greškom" berba 2020.alkohol 13%. To je 90-postotna graševina s 10% chardonnaya. Vino je odnjegovano u 1200-litarskoj gruzijskoj amfori, uz maceraciju i fermentaciju od 20-ak dana, a nakon toga je 12 mjeseci bilo u hrastovoj barrique bačvi .
 Napunjeno je 4000 butelja. Vino je zlatno žute boje prema jantarskoj. U aromi dominira voćnos a u okusu je ugodno meko, gusto i osvježavajuće. Vino" Anđeo s greškom" dobilo je ime po pjesmi virovitičke grupe Vatra, s čijim je frontmenom Ivanom Dečakom, Tomislav Tolušić odrastao. 
 Kušanje je nastavljeno s Maestosom. To je Chardonnay, berbe 2020. s 13% alkohola napravljen sur lie metodom. Fermentacija je odrađena u novim hrastovim bačvama od 500 l i nakon prvog pretoka ponovno je vino vraćeno u hrastove bačve i od tada počinje njegovanje na talogu.Grožđe za ovo vino kupljeno je u vinogradu Radovanci kraj Velike iz vinograda u kojem je uzgojeno uz stručni nadzor s ne više od 600-700 grama po trsu. Maestosu se prognozira dugi vijek, a napunjen je u samo 1900 butelja. U aromi dominiraju orašasti plodovi a okus je kemozan s mekim taninima.
 "Anđeo s greškom", crno vino berbe 2020. s 14% alkohola nastalo je od četiri sorte (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet franc) u četiri amfore. napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. Nakon što su maceracije i fermentacije završile,napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. U aromi, u mirisu i u okusu dominira svježina crvenog i crnog voća. 
 Vino je napunjeno u 4000 butelja 
 Crno vino "Čaruga", berba 2020. s 14,5 s 50% baranjskog cabernet sauvignona i merlota tijekom maceracije te alkoholne i malolaktične fermentacije, svakodnevno je odrađivano metodom otakanja i vraćanja Osim u hrastovoj bačvi odnjegovano i u kestenu, koji ima 30% više tanina što se osjeti u voćnoj aromi i u okusu. Punjeno je u 5000 butelja.
 Na kraju kušanja vina vinarije Apolitico poslužen je Cuvée berba 2020. od prosušenog grožđa . Svih 1500 butelja od pola litre je rasprodano, a sačuvana tek nekoliko za degustacije i arhivu. To desertno vino sastoji se od 50% cabernet sauvignona, 40% frankovke i 10% pinota crnog i ima 90 grama neprovrelog šećera po litri i 15,5% alkohola. Grožđe se sušilo u tri sušare, primjenjujući talijansku metodu passito.
 Dizajn boca je s ilustracijama koje je radio strip crtač Davor Schunk.
 Vina vinarije Apolitico koja su kušana u Vinskom klubu posebna su i raritetna a enologinja Ivana Nemet pokazala je svu raskoš svog talenta što se nemože ispoljiti u velikoj vinariji zbog tržišnih razloga.
 Inače Tolušić nije prvi ministar-vinar. I nekadašnji ministar također poljoprivrede Petar Čobanković bio je vinar.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 godine

Fešta od medaj
 Mlada Žlahtina Sveta Lucija 2021. i mladi Plavac mali 2020. iz bokala uz pršut i sir u vinogradu Šupele na položaju Sveta Lucija u Dragi Bašćanskoj, zalogaj uz pjenušac Porin, brancin, dagnje, ježinac i alge s Žlahtinom Sveta Lucija 2020., hobotnica, grah, komorač i kulen uz Plavac mali 2017., prasac s porilukom, gorgonzolom i ljutikom s Kuryktom Riserva 2017. i presnec s vanilijom uz Prošek 2017., to je bio službeni program Fešte od medaj' vrbničke vinarije Katunar Winery Estate. Povod je bilo 15 priznanja s domaćih i svjetskih ocjenjivanja osvojenih 15 medalja, a otac i sin Anton i Toni Katunar, 30-ak uzvanika iz Hrvatske, Austrije i Srbije počastili su nagrađenim vinima popraćenim jelima Saše Pribičevića, chefa lošinjskog hotela Bellevue.
 Počelo je na strmom kamenom položaju Šupele u Dragi Bašćanskoj gdje je Anton Katunar prije 13 godina uspio spojiti oko 1000 malih parcela i "pretvoriti" ih u 30 hektara vinograda zasađenog autohtonim sortama žlahtinom, sansigotom, debejanom i kameninom i svjetskim sortama syrahom, merlotom, cabernet sauvignonom i grenacheom te dalmatinskim plavcem malim. To je najsjeverniji nasad najznačajnije hrvatske crne sorte a osvojene medalje dokazuju kako plavac, možda zbog klimatskih promjena, može dati dobro vino i na Krku. Sorta se lako prepoznaje u mirisu i okusu vina iz berbe 2017., a od južnodalmatinskih plavaca razlikuje se ponajprije elegancijom. Veliki je potencijal iskazalo i vino iz 2020. izvađeno iz bačve, kojem samo vrijeme nedostaje da dosegne uglađenost tri godine starijeg plavca.
 Osim što je prvi sadio plavac na Krku, Anton Katunar prvi je vinom od grožđa s položaja Šupele pokazao da i žlahtina ne mora biti samo jednogodišnje osvježenje. Ali i da može. Žlahtina Santa Lucija 2021. još je, naravno, mutna, ali vrlo se lijepo pije. Ima karakteristične voćne arome i tipičan ugodno gorak okus i dojmljivu punoću.
 Stanica na putu od vinograda do vinarije bila je crkvica Svete Lucije u kojoj je pronađena bašćanska ploča, jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, najdulji i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima, nastao oko 1100. godine. Za ručkom su Anton i Toni Katunar govorili o vinariji koja je među prvim privatnima u Hrvatskoj te o povijesti turizma i vinarstva na Krku. O vinima i njihovu sparivanju s hranom puno su lijepih riječi imali sommelieri Josip Orišković, aktualni hrvatski sommelierski viceprvak, Tomo Jakopović iz zagrebačkog Vinskog kluba, Emil Perdec iz Plave Lagune, Karin Rupela Perdec iz rovinjske Ville Dobravac, enologinja Ivanka Rosati i Igor Zlatkov iz creskog turističkog raja Art Farm Filozići, koji proizvodi umjetničke tanjure i pladnjeve od drveta, a donio je i svoj stalak za rezanje pršuta.
 Poslije ručka prešlo se na "rad po sekcijama" u susjednu prostoriju u kojoj su izložena i vina. Odličan su dojam ostavile macerirane žlahtine Festivum i Amfora, monosortni sansigot, Kurykta Riserva 2017. od sansigota i debejana uz malo kamenine kao i Kurykta Supele 2018., mješavina šest crnih sorata iz magnum boce. Ta su vina bila među najboljima na rujanskom ocjenjivanju hrvatskih kupaža Red Blend u zagrebačkom hotelu Esplanade.
 Recentna priznanja vinima Katunar Estate Winery:
 Vinistra:
 Kurykta reserva 2017. Vinistra 2021. 87,33 bodova Zlato
 Zlatna berba žlahtina 2017. Vinistra 2021. 87,76 bodova Zlato
 Sv. Lucija 2017. Vinistra 2021. 87 bodova Zlato
 Festivum žlahtina 2017. Vinistra 2021. 87 bodova Zlato
 Sv. Lucija 2020. Vinistra 2021. 85 bodova Srebro
 
 Vina od davnina 2021.
 Kurykta Reserva 2017. Vina od davnina 2021. 88 bodova Zlato
 Sansigot 2019. Vina od davnina 2021. 86 bodova Zlato
 Sv. Lucija 2018. 85 bodova Zlato
 Sv Lucija 2020. 83 boda Srebro
 Plavac mali 2017. 80 bodova Srebro
 
 Red Blend 2021.
 Kurykta Reserva 2018. Srebrno vino – 86,25 bodova - 7. između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata
 Kurykta Supele 2017. magnum Brončano vino – 85,50 bodova 10. između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata
 
 Decanter World Wine Awards
 2021:
 Žlahtina Sveta Lucija 2020. 89 bodova Bronca
 2020:
 Plavac mali 2017. 93 boda Srebro
 Žlahtina Sveta Lucija 2019. 87 bodova Bronca
 2019.
 Plavac mali 2015. 88 bodova Bronca
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Josip Novosel, iVino club

Tea Januš
prije 2 godine

Uhh, odličan prilog 😉✊🏼 Uhh, odličan prilog 😉✊🏼

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

kluba @KLUB (35)