Pretraga postova
Portugal uveo nutriscore semafor u prometu hrane: Što to znači?
U skladu s pravilima Europske unije sva zapakirana hrana dužna je sadržavati nutritivnu deklaraciju proizvoda. Njen je cilj informirati građane o energetskoj i nutritivno...
Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze,... Više [+]
Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta
Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze, u Istri kao i u Dalmaciji i velikom dijelu kontinentalne Hrvatske su se bavili vinogradarstvom, Vivode sadili povrće i voće i uzgajali stoku. Godinama se ta široka djelatnost sužavala (bili su poznati proizvođači bresaka) da bi se od 2004. potpuno posvetili vinogradarstvu i vinarstvu. Davor Vivoda, treća generacija, sa suprugom Suzanom vodi vinariju koja je smještena gotovo u središtu Rovinja. Vinogradi su na samo dva kilometra od rubova Rovinja na područjima San Ciprijana, Kalkere i Turnine. Tlo je tipična istarska crvenica na maloj nadmorskoj visini od oko 20-30 m.nad. visine. Imaju ukupno sa zadnjim zasađivanjem cabernet sauvignona u 2018. godini 15 hektara vinograda. Najveći dio, oko 70% ,čini malvazija istarska i muškat bijeli a od crnih sorti imaju merlot (na 2 hektara), teran i cabernet sauvignon. Također u ponudi je i pjenušac Lucija (nazvan po kćeri) od malvazije zelenkasto žute boje, kristalne bistroće sa 11% alkohola.Ukupna prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 000 litara, od toga 35-40 0000 ide u butelje. Sretna okolnost da im je podrum u središtu grada omogućava odličnu prodaju tijekom turističke sezone i poslije. Planiraju izgradnju kušaonice za 40-50 posjetitelja.Projekt je gotov a čeka se europska vinska omotnica. Prijašnjih godina bilo je izvoza u SAD, Austriju i Norvešku a trajno izvoze u Srbiju i Crnu goru. Vinarija je prvu veliku međunarodnu nagradu zlato na Decanteru 2022. osvojila za Sv.Euphemiju 2018. Prošla 2023. bila je izuzetno uspješna: Decanter- zlato za perjanicu kuće i izvorni suvenir grada Rovinja Sv.Euphemija 2019. i srebro za svježu malvaziju 2022. Iste godine na Concours de Mondial u konkurenciji 7504 vina iz svijeta, hrvatskih 220 od toga 150 iz Istre dobili su zlato za svježu malvaziju iz 2022.! Od 2005. Vivodina malvazija ima oznaku IQ (Istrian quality). Prepoznatljiva vina Vivodenastaju uz stručne savjete enologa i ravnatelja Veleučilišta Rijeka-Poljoprivredni odjel u Poreču Marija Stavera.
Na predstavljanju u Češkom domu u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme je ZA..." koje je sommelierski vodio Darko Lugarić kušalo se devet vina: Malvazija 2023. Malvazija 2022, Malvazija Sv.Euphemia 2019 , Rose teran 2022, Merlot 2022, Cabernet sauvignon 2021, Teran 2019, Merlot San Ciprian 2018 i Muškat bijeli 2022.
Malvazija 2022 13.5% alkohola i 5.2 g/l kiseline je svježe, mekano, mineralno vino u dobroj kondiciji. Mirisi herbalnog karaktera sa primjesom voćnosti: bagrem,bazga, trava, bijelo cvijeće,zelena jabuka, grejp, lješnjak...Zlatnožute je boje. Vivoda naglašava da želi zadržati stilistiku u svojim svježim malvazijama. 2022. je bila sušnija godina od 2023. zato je u toj malvaziji naglašenija herbalnost, manje voćnost. Gastronomska preporuka-pureći file sa tikvicama, šparogama...maslinovo leccino ulje.
Malvazija Sv.Euphemia 2019 14.5% alkohola i 5.9 g/L kiseline je višestruko nagrađivano vino kao i ona iz godine ranije. Maceracija je bila od 35-40 dana u inoxu a zatim je odležalo 18 mjeseci u bačvama od 1500 i 225 litara od slavonskog hrasta. Nakon punjenja još odležava u boci prije izlaska na tržište. Vino je gusto, lijepo strukturirano izrazito intezivnog mirisa po suhom voću, cvijeću. U ustima osjeća se punina tijela, svježe, mineralno, meko,voćno. Alkohol je visok ali dobro uklopljen kao i tanini. Vino je i nakon pet godina još uvijek svježe sa odličnom kiselinom koja će mu dati trajnost Grožđe je brano u starijim najboljim dijelovima vinograda. Vivoda je ovdje kupažirao vina iz različitih bačava i napravio izvrstan proizvod, što su dva puta prepoznali na Decanteru 2022. i 23. Gastronomska preporuka Lugarića je steak (midium) od boškarina, pire od graška i tikvice. Također stekovi tune ili sabljarke a dobro bi se uklopio i žgvacet sa pljukancima Vino je rađeno po narudžbi grada Rovinja i danas ima status izvornog suvenira grada. Ovo vino je najskuplje u vinariji i stoji 14 eura .
Cabernet sauvignon 2021 13.6 i 6.2 g/L kiseline je još mlado vino iz novog vinograda posađenog 2018. sa 4000 trsova. Namjera vinara je bila kupažiranje sa merlotom , međutim jasno je da će mu ova sorta i samostalno dati odlično vino. Macerirano je od 10-12 dana a fokus je u igri između drva i voćnosti, ovdje dobro posloženo. Vino je rubin crvene boje, gusto, intezivnih svježih mirisa. Osjeti se voćnost crni ribiz, šumsko voće, čak i menta, vanilija,kruh prepečenac,kakao i čokolada...Ima još vremena do pravoga vrhunca za 2-3 godine i godine trajanja poslije...Sadnja ove sorte bila je odlična odluka po riječima vinara na prijedlog supruge Suzane. Gastronomska preporuka teleća koljenica sa pireom od graška, odrezak crne slavonske svinje ili vratina.
Kušalo se još dva merlota i jedan teran, sve korektna dobro odrađena vina a posebno valja opisati pretposljednje i posljednje vino vino Merlot San Ciprian 2018 14.5% alkohola i 5.6 g/L koje je dobilo ime po položaju u blizini crkvice Sv.Ciprijana. Maceracija je bila dva tjedna i ponovno su kombinirane bačve od 500 i 225 litara. Vino je bistro, granitno crvene boje, intezivnog mirisa, džemasto...punog je tijela ,osjeti se voće i tanini, ima blagu gorčinu u after tasteu. Kao i prethodna i ovo vino ima lijepu kiselinu 5.5 a sada je u šestoj godini. Svakako, robusno vino uz koje ide jednako jaka hrana: dalmatinska pašticada sa njokima, jače kobasice, crveno meso sa žara.
Muškat bijeli 2022 12.6% alkohola i 5.7 g/L kiseline je osjetljiva sorta koju se u vinogradu mora jako paziti. Najčešće ga napadaju pepelnica i trulež...Takva je bila 2023. godina ali na njihovoj mikrolokaciji po riječima vinara prošli su dobro. Maceracija je trajala 6-7 sati i onda je utočeno u rostfraj. Vino je poluslatko, ostatak šećera 21 gram, nježne je svijetlo zlatnožute boje. Osjeti se breskva i žuto voće.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Poznato vrijeme održavanja 5. festivala indijanskih banana
Jubilarni, 5. Festival indijanskih banana, održat će se 14. i 15. rujna u Donjoj Bistri, u organizaciji tvrtke Šulog d.o.o. poznatog branda "Exotic King“ u vlasništvu Iva...
Veliki požar u Teksasu: Uništena hrana, deseci tisuća uginule stoke
Šumski požari koji bijesne Teksasom, regijom Panhandle zahvatili su pašnjake, ali i skladišta sa žitaricama i drugom stočnom hranom. Već je uništeno 344.000 hektara šume...
Ne propustite Dane otvorenih vrata u Novocommercu!
Na već poznatoj adresi, Jablanova 16 u Osijeku, prvog vikenda u ožujku čekaju vas već tradicionalni Novocommerce International Dani otvorenih vrata. Vrijeme je za još je...
Državna ergela lipicanaca 🐎 Na Ivandvoru je smješteno matično stado kobila s podmlatkom koji se tu odgaja i othranjuje do svoje treće godine. Radom i brigom radnika Ergele na vlastitim poljoprivrednim površinama, sačinjenih od 310 ha livad... Više [+]
Državna ergela lipicanaca 🐎
Na Ivandvoru je smješteno matično stado kobila s podmlatkom koji se tu odgaja i othranjuje do svoje treće godine. Radom i brigom radnika Ergele na vlastitim poljoprivrednim površinama, sačinjenih od 310 ha livada i oranica, proizvodi se sijeno, slama, zob i druge poljoprivredne kulture kako bi se tijekom cijele godine osigurala sva potrebna hrana za konje.
Donji dom talijanskog parlamenta u četvrtak je dao konačno odobrenje za zakon kojim se zabranjuje korištenje laboratorijski proizvedene hrane i stočne hrane. Pritom su se farmeri sukobili sa skupinom zastupnika koji se protive zakonu. Prije... Više [+]
Donji dom talijanskog parlamenta u četvrtak je dao konačno odobrenje za zakon kojim se zabranjuje korištenje laboratorijski proizvedene hrane i stočne hrane. Pritom su se farmeri sukobili sa skupinom zastupnika koji se protive zakonu.
Prijedlog, koji je već odobrio gornji dom Senata, usvojen sa 159 glasova za i 53 protiv, zabranjuje korištenje, prodaju, uvoz i izvoz hrane i stočne hrane "iz staničnih kultura ili tkiva koje potječu od životinja kralježnjaka".
Tvornice koje krše takva pravila mogu biti podvrgnute kaznama do 150.000 eura i riskiraju da budu zatvorene, dok vlasnici mogu izgubiti pravo na dobivanje javnih sredstava do tri godine.
Prijedlog ministra poljoprivrede Francesca Lollobrigide, bliskog suradnika premijerke Giorgie Meloni, smatra ovu odluku dijelom šireg nastojanja desničarske koalicije da očuva tradiciju.
Za vrijeme rasprave u parlamentu izbile su napetosti između prosvjednika iz poljoprivredne skupine Coldiretti i dvojice oporbenih zastupnika, od kojih jedan tvrdi da ga je predsjednik Coldirettija, Ettore Prandini, napao.
Stranka +Europa i druge oporbene skupine opisale su potez desničarkih stranaka kao pokušaj da se udovolji lobijima farmera i uzgajivača, jer hrana uzgojena u laboratoriju još nije niti dostupna u Europskoj uniji.
Italy's parliament approves ban on lab-grown food amid tensi...
Italy's lower house of parliament gave final approval for a law banning the use of la...
"Spremni smo puno novca dati za kvalitetnu odjeću ili automobil, a mislimo da bi kvalitetna hrana trebala koštati manje. U budućnosti neće biti jeftine hrane kao ni svinjetine. Bit će je manje i moramo se sami prisiliti da je jedemo manje,... Više [+]
"Spremni smo puno novca dati za kvalitetnu odjeću ili automobil, a mislimo da bi kvalitetna hrana trebala koštati manje. U budućnosti neće biti jeftine hrane kao ni svinjetine. Bit će je manje i moramo se sami prisiliti da je jedemo manje, ali da jedemo kvalitetnije. Kao što su nekad ljudi radili", poručio je prof.dr.sc. Vladimir Margeta s FAZOS-a na panelu Kam(a)o sutra? #meso #mlijeko 🤘
#RuralFoto #Priroda Zemlin cvit Zemlin cvit cvate h travju za sunčanoga vrimena, kat se se budi, kat zemlini soki dišiju, kat mrafčeki i kukčeki zideju van z tople zemlice. Za sobom ostavlaju najrahlije cvite..... Samo jedna kap kiše hništi... Više [+]
#RuralFoto #Priroda
Zemlin cvit
Zemlin cvit cvate h travju za sunčanoga vrimena, kat se se budi,
kat zemlini soki dišiju, kat mrafčeki i kukčeki zideju van z tople zemlice.
Za sobom ostavlaju najrahlije cvite.....
Samo jedna kap kiše hništi vinček, stvoren ot najdrobnije zemline prašine,
samo ga malo jači vitar more otpuhat i cvit nestane h prašini il h blatu.
Ne moremo ga kupit ni nabrat, al ga moremo gledit na zemlinom putecu.
Hrana, voda, mir, blagoslof su plodi zemlinoga cvita.
Čuvajmo zemlicu da dugo, dugo cvat za nas i za se kaj buju na joj živili.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje