KLUB - društvena mreža

Eko vino iz Nadina

Vinariju vode otac Šime Škaulj i sin Tomislav. Jedna od najljepših hrvatskih vinskih priča počela je i još uvijek traje u Ravnim kotarima u mjestu Nadin. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina te se nakon Oluje i povratka stanovništva već 1996. krenulo u podjelu zemljišta i obradu vinograda. Odlukom Gradskog vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i Poljoprivrednog kombinata Zadar (PKZ), poznata pod imenom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine.

Nadinjani su vrijedno nastavili raditi a ugovor im je produžavan godinu za godinu. Godine 2006. stekli su se uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine koje su Škaulji prihvatili i od sljedeće 2007. do danas obnovili 80 % vinograda novim sortama. Krenulo se s merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom i crljenkom, a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su čak i grk.

Inače, u kišnim godinama Nadinsko blato plave potoci Kličevica i Mirašnica, pa se poljima znaju voziti u čamcu. Škaulji su 2013. ,kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici. Danas Škaulji imaju 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3,5 hektara u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod za 90.000 do 100.000 litara vina. Ukupni je kapacitet vinarije 200.000 litara ali, po riječima Tomislava, zadržat će se u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj , tako je i danas, a kontrolu tijekom godine radi ovlaštena agencija Agrobiocen. U Nadinskom blatu više od 70% vinograda od 370 hektara površine se tretira na taj način.

Vinarija Škaulj bila je u Zagrebu sa devet vina na predstavljanju za „vinske” novinare. Nastup vinarije organizirao je novinar Vjekoslav Madunić a vina je predstavio sommelier Tomislav Jakopović.
Početno vino je bilo Bili Cuvée 2020 (kupaža 80% maraštine i po 10% debita i chardonnaya). Maraštinu za ovo vino beru ranije da bi dobili veću kiselinu koja odlično pristaje uz mješavinu dviju preostalih sorti. Tlo je u blatu duboka zemlja, a ima i dosta vapnenca što je dobar preduvjet za crna vina.
Drugo vino bila je Maraština 2020, nekada prevladavajuća sorta u zadarskom i šibenskom kraju.
Rosé 2020 je kupažiran od 70% grenachea i 30% syraha. Grenache je španjolska sorta vrlo često korištena i u francuskim roseima. ‘Sve je promišljeno od kompozicije vina do trenutka branja. Dobro su ukomponirani šećeri’, konstatirao je Jakopović.

Kušalo se i Cuvée Tomislav vino zamišljeno i priređeno za široko tržište.
U Merlotu 2017 s 15,5% alkohola Jakopović pronalazi likerske note.

Za Cabernet sauvignon 2017. sommelier Tomislav Jakopović je rekao : ‘Ovo vino nema ni jednu lošu točku, na tragu je bordoških caberneta. Vino može rasti još desetak godina. Sortno je prepoznatljivo, ima i zelene arome, tanini su u dobroj sinergiji a barrique nije prekrio izvorni okus.
Carl Gustaf Cuvée 2016 kombinacija je po 50% cabernet sauvignona i merlota, rađen od najboljih grozdova, kasnija berba, macerirano 20-tak dana. U vinu je 38,8 grama suhe tvari, odlična kiselina i ph. Brano je s loza sađenih 2003 i 2005. godine. Vino je dobilo ime po švedskom kralju Carlu Gustafu koji je u ljeto te godine bio u posjetu vinariji.

I na kraju ove lijepe vinske prezentacije, kušalo se Merlot desertni 2018. Grožđe koje je brano kasnije imalo je 120 eksla, ph 3,5 i 45 grama neprovrelog šećera i pjenušac 2018 (rađen od crljenka) brut natur (bez likera) dvije godine je fermentirao u boci.
Vinarija izvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. Prodaja na pragu vinarije je oko 50%, a 30% u HORECA sektoru.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Eko vino iz Nadina
 
 Vinariju vode otac Šime Škaulj i sin Tomislav. Jedna od najljepših hrvatskih vinskih priča počela je i još uvijek traje u Ravnim kotarima u mjestu Nadin. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina te se nakon Oluje i povratka stanovništva već 1996. krenulo u podjelu zemljišta i obradu vinograda. Odlukom Gradskog vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i Poljoprivrednog kombinata Zadar (PKZ), poznata pod imenom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine.
 
 Nadinjani su vrijedno nastavili raditi a ugovor im je produžavan godinu za godinu. Godine 2006. stekli su se uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine koje su Škaulji prihvatili i od sljedeće 2007. do danas obnovili 80 % vinograda novim sortama. Krenulo se s merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom i crljenkom, a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su čak i grk.
 
 Inače, u kišnim godinama Nadinsko blato plave potoci Kličevica i Mirašnica, pa se poljima znaju voziti u čamcu. Škaulji su 2013. ,kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici. Danas Škaulji imaju 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3,5 hektara u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod za 90.000 do 100.000 litara vina. Ukupni je kapacitet vinarije 200.000 litara ali, po riječima Tomislava, zadržat će se u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj , tako je i danas, a kontrolu tijekom godine radi ovlaštena agencija Agrobiocen. U Nadinskom blatu više od 70% vinograda od 370 hektara površine se tretira na taj način.
 
 Vinarija Škaulj bila je u Zagrebu sa devet vina na predstavljanju za „vinske” novinare. Nastup vinarije organizirao je novinar Vjekoslav Madunić a vina je predstavio sommelier Tomislav Jakopović. 
 Početno vino je bilo Bili Cuvée 2020 (kupaža 80% maraštine i po 10% debita i chardonnaya). Maraštinu za ovo vino beru ranije da bi dobili veću kiselinu koja odlično pristaje uz mješavinu dviju preostalih sorti. Tlo je u blatu duboka zemlja, a ima i dosta vapnenca što je dobar preduvjet za crna vina.
 Drugo vino bila je Maraština 2020, nekada prevladavajuća sorta u zadarskom i šibenskom kraju. 
 Rosé 2020 je kupažiran od 70% grenachea i 30% syraha. Grenache je španjolska sorta vrlo često korištena i u francuskim roseima. ‘Sve je promišljeno od kompozicije vina do trenutka branja. Dobro su ukomponirani šećeri’, konstatirao je Jakopović. 
 
 Kušalo se i Cuvée Tomislav vino zamišljeno i priređeno za široko tržište.
 U Merlotu 2017 s 15,5% alkohola Jakopović pronalazi likerske note.
 
 Za Cabernet sauvignon 2017. sommelier Tomislav Jakopović je rekao : ‘Ovo vino nema ni jednu lošu točku, na tragu je bordoških caberneta. Vino može rasti još desetak godina. Sortno je prepoznatljivo, ima i zelene arome, tanini su u dobroj sinergiji a barrique nije prekrio izvorni okus. 
 Carl Gustaf Cuvée 2016 kombinacija je po 50% cabernet sauvignona i merlota, rađen od najboljih grozdova, kasnija berba, macerirano 20-tak dana. U vinu je 38,8 grama suhe tvari, odlična kiselina i ph. Brano je s loza sađenih 2003 i 2005. godine. Vino je dobilo ime po švedskom kralju Carlu Gustafu koji je u ljeto te godine bio u posjetu vinariji.
 
 I na kraju ove lijepe vinske prezentacije, kušalo se Merlot desertni 2018. Grožđe koje je brano kasnije imalo je 120 eksla, ph 3,5 i 45 grama neprovrelog šećera i pjenušac 2018 (rađen od crljenka) brut natur (bez likera) dvije godine je fermentirao u boci.
 Vinarija izvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. Prodaja na pragu vinarije je oko 50%, a 30% u HORECA sektoru.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti.
Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
Održane su i vrlo zanimljive radionice
Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog.
Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina.
Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.

Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Meri Šilović

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
 Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti. 
 Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
 Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
 Održane su i vrlo zanimljive radionice 
 Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog. 
 Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
 I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
 Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
 Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
 Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina. 
 Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
 Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.
 
 
 
 Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Meri Šilović

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

debita @KLUB (4)