crljenak @KLUB (8)

Na vino u Kaštela Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjet“ – aludirajući na sedam Kaštela ( Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) za vinoljupce je najmanje jedanaest razloga, koli... Više [+]

Na vino u Kaštela
Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjet“ – aludirajući na sedam Kaštela ( Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) za vinoljupce je najmanje jedanaest razloga, koliko je autohtonih vinskih sorti na ovom području (ljutun, dobričić, glavinuša, ničuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština). Među njima je najpoznatiji, naravno, crljenak kaštelanski, poznat pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija.
Povijest uzgoja grožda i pijenja vina na području Kaštela seže u Antiku, a dokazi za to nalaze se u dvorcu Vitturi - muzeju grada Kaštela. Vrijedne megarske čaše pričaju antičku kaštelansku vinsku priču. U zapadnom dijelu kaštelanskog zaljeva, pri istraživanjima helenističkog razdoblja naselja Sikuli, pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. U Muzeju grada Kaštela, prikazano je bogatstvo i raznolikost reljefne keramike i amfore u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput takozvanih megarskih čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina.
Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, zajedno sa pripadajućim vinogradima i kmetovima. Značenje ove povelje jest što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.
Južne padine Kozjaka obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina. Vlasnik vinarije Putalj, Anton Kovač navodi da se, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95% obitelji u Kaštelima bavilo vinogradarstvom i vinarstvom. Poslijeratna industrijalizacija pokrenula je trend napuštanja poljoprivrednih posjeda i masovno zapošljavanje u tvornicama. Osim toga, poslijeratna tvornička proizvodnja vina, favorizirala je visoke prinose spram kvalitete što nije pogodovalo autohtonim i domicilnim sortama ovoga kraja. Tako je u Kaštelima 1946. godine bilo posađeno 20 milijuna trsova vinove loze, dok ih je danas manje od pola milijuna. Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – tada je bila zaboravljena i gotovo potpuno isčezla.
Godine 1997. kalifornijska znanstvenica Carole Meredith sa sveučilišta u Davisu, Kalifornija, komunicirajući sa kolegama - među kojima se našao i slavni kalifornijski vinar hrvatskog porijekla Miljenko Grgić - posumnjala je u točnost teze koja je zagovarala da je zinfandel, tada već uvelike rasprostranjen i raširen u SAD, izvorna američka sorta. Pronalazak dokumenta koji ukazuje na austrijsko porijeklo odvodi ih put Europe, ali ih istovremeno i zbunjuje, pošto relativno hladna austrijska klima nikako ne odgovara ovoj sorti. Kasnije se ispostavlja da je, zajedno sa brojnim iseljenicima iz područja Austro-Ugarske, crljenak krenuo u svoju „potragu za boljim prekooceanskim životom“ iz carskog rasadnika u Beču, koji je njegovao kolekciju svih vinskih sorti Austro-Ugarske, pa tako i one hrvatske. Daljnja potraga za ishodištem zinfandela, istraživače odvodi u Italiju, točnije Pugliu, gdje je rasprostranjen primitivo. Ovdje se ustanovljuje genetska identičnost, no, ispostavlja se da se primitivo u Italiji uzgaja kraće nego zinfandel u Americi. U ljeto 2001. istraživanje se napokon seli u vinograde na području naše zemlje. U suradnji sa prof. Maletićem i prof. Pejićem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci crljenka ukazuju na 100%-tnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša.
Danas je proizvodnja crljenka kaštelanskog u porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara sa više od 2ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje žele istaknuti oznaku Zin(fandel friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.
Crljenak kaštelanski u čaši, prema riječima sommeliera Tome Jakopovića, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom.
Uz vinske kaštelanske priče za hedoniste tu je i bogata i raznovrsna gastronomija a nakon raznih delicija s čašom vina u jednoj ruci može se uživati i u cigari u drugoj. Cigar klub Mareva,koji vodi višestruko nagrađivani cigar-ambasador Marko Bilić, proizveo je prvu hrvatsku cigaru pod nazivom Spalato. Upakirana u kutiju koja je imitacija mramora Dioklecijanove palače i lijep je suvenir.
Više informacija o Kaštelima na www.kastela-info.hr .
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko

Kraljevski vinogradi Na izuzetno pogodnim terenima iznad dijela Petrčana i turističkog naselja Punta skala, Zoran Pantalon je sa svojim ortacima 2010. iznajmio zemljište od zadarskih Benediktinki i odmah se krenulo u čišćenje i duboko zaora... Više [+]

Kraljevski vinogradi
Na izuzetno pogodnim terenima iznad dijela Petrčana i turističkog naselja Punta skala, Zoran Pantalon je sa svojim ortacima 2010. iznajmio zemljište od zadarskih Benediktinki i odmah se krenulo u čišćenje i duboko zaoravanje krškoga terena a onda je počela sadnja trsova. Dvije godine kasnije već je brano prvo grožđe jasno u malim količinama. Naziv vinarije "Kraljevski vinogradi vraća nas u godinu 1066. kada je Petar Krešimir Četvrti darovao to zemljište Benediktinki Čiki koja je na temeljima stare crkvice sagradila benediktinski samostan. Od tada pa sve do kraja Drugog svjetskoga rata benediktinke su obrađivale a po nalazima od 17. stoljeća i uzgajale vinovu lozu. Ponovno su ušle u svoj posjed 1996. a kada su na 50 godina iznajmile zemljište na kojem loze već desetljećima nije bilo. Vinarija je činjenicu da je kralj Petar Krešimir darovao zemlju utkala u svoj naziv 2010. Na površini od 23 hektara (na preostalom dijelu od 24 hektara su mali podrum, kušaonicai restoran) zasađeno je 180000 trsova a na 15 hektara u zadarskom Zatonu je još 120000 trsova . Najviše je plavca malog oko 100000, 50 tisuća pošipa , 30 tisuća trsova crljenka a ostalo su nasadi žilavke, chardonnaya, muškata žutog, sauvignona te syraha i merlota. Na platou ispred restorana organiziraju se mnoge manifestacije poput zadarskog Avantura film festivala. Vinarija poslovnu filozofiju vidi pretežito u HOREC-i a tek onda u širokoj konzumnoj potrošnji. Izvozi se u Njemačku, Austriju, Island te u Japan u kojem su vina dobila i priznanja "Oysters prize" za rose koji je proglašen najboljim vinom u sljubljivanju vina i oštriga.
U Zagrebu je u prostorijama Češke besede na tribini "Vrijeme je za" predstavljena su vina vinarije Kraljevski vinogradi.
Na vinskoj radionici koju je vodio sommellier Tomislav Jakopović kušalo se osam vina: Pošip 2021., Pošip barrique 2020., Žilavka 2020., Rose (od plavca malog i crljenka u podjednakom omjeru) 2021., Amulet rose (polusuhi sa 13% ostatka šećera) 2021., Cuvee crni (plavac, merlot, syrah) 2019. Plavac mali 2017. i Crljenak 2016.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

DALMATINSKE VINSKE IKONE Prvi put je festival ''Vino Dalmacije'' u Splitu 22. i 23. 10. 2021., dobio i jesensko izdanje, ovaj put pod nazivom ''Dalmatinske vinske ikone. S obzirom da je proljetno izdanje sajma namijenjeno pripremi turističk... Više [+]

DALMATINSKE VINSKE IKONE

Prvi put je festival ''Vino Dalmacije'' u Splitu 22. i 23. 10. 2021., dobio i jesensko izdanje, ovaj put pod nazivom ''Dalmatinske vinske ikone.
S obzirom da je proljetno izdanje sajma namijenjeno pripremi turističke sezone, jesensko je bilo namjenjno nadolazećoj sezoni poklona i najvažnijih obiteljskih blagdana kao i brojnim drugim posebnim prilikama koje obilježavaju kraj godine. Vinari Dalmacije pokazali su najbolje iz svojih vinarija. Vina su to koja mogu dozrijevati dugo i čuvati se više godina. Zatim, to su vina koja su na raznim natjecanjima osvojila najviše ocjene.
Dan uoči kušanja, 22. listopada održane su vinske radionice koje su vodili Branimir Vukšić, Manuela Plohl, Kruno Filipović, Monika Prović i Saša Špiranec.
Radionice "Dalmatinski rosé - Dalmacija je hrvatska Provansa"; Branimir Vukšić," Odležana bijela vina Dalmacije kolekcionarske vrijednosti"; Monika Prović, "Male sorte s velikim potencijalom – autohtone sorte s autentičnim pečatom Dalmacije"; Kruno Filipović," Plavac, babić i tribidrag/crljenak – tri lokomotive crnih sorti"; Saša Špiranec i u subotu 23. 10. "Decanterovi laureati – kušanje vina koja su osvojila zlatne i platinaste medalje na poslijednjem DWWA natjecanju"; Manuela Plohl
Drugog dana manifestacije kušalo se najbolja vina 45 vinara koji su iz svih dijelova Dalmacije donjeli po jednu ili najviše dvije etikete. Predstavljanjem samo posebnih vina, vinari su htjeli skrenuti pažnju javnosti i medija na iznimnu koncentraciju kvalitete koja je posljednjih godina u Dalmaciji vidljiva, a zatim na sortnu i stilsku raznolikost, te autentičnost vina. Naime, u Hrvatskoj niti jedna regija nema sortno i stilsko bogatstvo kao Dalmacija, jer broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih regija zajedno. Stoga je manifestacija Dalmatinske vinske ikone bilo uzbudljivo događanje ekskluzivnog karaktera na kojem su posjetitelji mogli na jednom mjestu kušati najvažnija vina Dalmacije i razgovarati s vinarima osobno a ne kao na nekim drugim vinskim sajmovima gdje vina rastaču unajmljeljeni studenti. Među ostalima kušalo se i Tomić Veliki Plavac mali 2011, Hvar Hills Pharos Maximvs 2013., Grgić Pošip 2019.,Gracin Babić 2016.,Zlatan otok Zlatan Plavac Grand Select 2013.,Grabovac Modro jezero Riserva 2016.,Stina Pošip Majstor 2019.,Rizman Nonno 2019.,Toreta Pošip sur lie 2017.,Birin Babić 2016.,Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017.,Ante Sladić Lasina 2018.,Škaulj Carl Gustaf 2016.,Blato 1893 Notturno 2018.,Carić Veli Visko 2018.,Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018.,Boškinac Cuvee 2016.,PZ Nerica Mindel.,Kraljevski vinogradi Crljenak 2016.,Krolo Pošip 2019.,Kuća sretnog čovjeka Pribidrag 2016.,Livaić Babić Templar Aurum 2016.,Markus Babić 2018.,Matela Crljenak kaštelanski Tradicija 2018.,Matošin Babić 2017.,Zadruga Neretvanski branitelj Opus plavac mali 2017.,Prović Naron 2018.,Provin Merlot 2017.,Skaramuča Dingač Elegance 2016.,Vuina Crljenak Štafileo 2016.,Zore Malvasija dubrovačka 2019.,Bora Cuvee 2017. iPrgin Babić 2016.
Predsjednik udruge vinara Dalmacije Leo Gracin rekao je: “Želimo našim suradnicima i kupcima omogućiti da na jednom mjestu nađu svoje favorite i izaberu vina u kojima će uživati ili ta vina ponuditi u svojim restoranima, vinotekama ili distribuciji. Dalmatinski vinari, uz podršku Sveučilišta u Splitu, Ministarstvom poljoprivrede, dalmatinskih županijama i HGK su pripremili ovaj događaj uživanja u dalmatinskim vinima.’’
Pripremio: Tomislav Radić
snimke: Ante Gusić

„Zeleni bregi i vinske staze Zagorja“ "Zagorje naše em se zna nigde ni tak lepe kak je tam". U Hrvatskom zagorju može se dobro jesti, piti i veseli biti. Purica s mlincima , pa onda štrukli. Zato treba najprije potrčati za "purekima i puric... Više [+]

„Zeleni bregi i vinske staze Zagorja“

"Zagorje naše em se zna nigde ni tak lepe kak je tam". U Hrvatskom zagorju može se dobro jesti, piti i veseli biti. Purica s mlincima , pa onda štrukli. Zato treba najprije potrčati za "purekima i puricama" do Slivonja u Slivonji jarak u općinu Krapinske toplice. Tamo na OPG-Slivonja uzgajaju "Purana zagorskih brega. U Zagorju ima još uzgajivača purana ali za ovu priliku odabrani su Slivonje.
Slivonje ga uzgajaju tradicionalnim načinom već 50 godina. Ti purani jedinstvenog sivog soja okitili su se raznim odličjima i plaketama na regionalnim i državnim smotrama i natjecanjima u uzgoju peradi. Tradicionalni način uzgoja zagorskog purana jamči: izvornost,rast u skladu s prirodnim ritmom, ispašu na otvorenom i hranidbu domaćim žitaricama. I tako sada sa puricom, mlincima i štruklima Zagorci imaju jedini cijeli ručak od glavnog jela do slastice zaštićeno oznakom geografskog porijekla!
Nakon što ste kod Slivonja nabavili puricu za" po doma, za Božić" okrijepa je neophodna. Vino ? A ne! Ako ste u Hrvatsko zagorje krenuli s novom zagorskom agencijom Incredible tours, prije vina kušati ćete sireve . Agencija Incredible tours koja je organizirala posjet za novinare Hrvatskome zagorju nudi paket aranžmane ili pojedinačne izlete u Zagorje i promiče Zagorje kroz prodaju domaćih proizvoda na webu i portalu www.uzagorju.com
Među domaćim proizvodima koji se nude na portalu su i sirevi mljekare Veronika iz Desinića Ta mljekara otkupljuje mlijeko samo od domaćih kooperanata koji hrane krave na svojim OPG gospodarstvima prirodnom hranom. Mljekara ima 52 trgovine širom Hrvatske. Mini mljekara Veronika sa 200 zaposlenih dnevno preradi 20 000 litara mlijeka.
Jedan od poznatijih sireva "Veronikina legenda" odlično se sljubljuje sa crnim vinima!
Veseli Zagorci ne bi tak veseli bili da "odnavek" ne piju vino .I u vremenima kada je to bio kiseliš pili su ga a danas kada u Zagorju ima vrhunskih vina može se birati i crno i "belo"
Tako je nastala i dosjetka: Štefa nakon prelaska semafora zaustavlja policajac i kaže"Prešli ste na crveno" a Štef odgovara" Je jer je nestalo belega"
Izletište i vinarija Vuglec su na Vuglec bregu i vodi ih obitelj Vuglec u kojoj je glavna osoba Boris Vuglec. Na tom bregu četiri kilometra od Krapinskih toplica, sa pogledom sve do Slovenije uz smještajne kapacitete u starim hižama, restoran je i vinski podrum. Tu se pije i "belo" i crno i poznati pjenušci od kojih je za jedan od njih kao ekspedicijski liker korištena ledena berba još jednog Zagorca Borisa Drenškog koji za svoja vina ima kolekciju Decanter odlikovanja. Zagorska vina "tak su fina" da treba dalje na kušanje i to na Obiteljsko gospodarstvo i u vinariju Zdolc koja je u Klenicama u vinogorju Pregrada.
Uzgoj vinove loze kod Zdolca se temelji na ekološkim načelima proizvodnje. Ne koristi mineralna umjetna gnojiva, ni insekticide u prskanju vinograda, ni sistemične, kontaktne i druge pesticide. Nekada sva ta sredstva nisu postojala pa su vinogradi bili ekološki o ćemu pjesnik Janko Leskovar iz Pregrade kaže "Ovamo doći, otvoriti vrata klijeti, pak pri pragu, otkud puca vidik na stotine zagorskih brežuljaka, sjesti na izvrnute škafice, izvaditi sira i kruha, a u čaše utočiti svježega, iskrećeg se vina"
Ima u Zagorju još mnogo poznatih vinara, još mnogo mjesta gdje se dobro jede, još mnogo lijepih krajolika, kulturnih spomenika i još mnogo toga ali ovu šetnju možda je najbolje završiti kod pionira suvremenog vinarstva u Hrvatskome zagorju u vinariji Sever podno Cesargradske gore u Klanjcu.
Zvonko Sever spasio je staru autohtonu zagorsku sortu Sokol, finog muškatnog okusa i mirisa. Nakon Severa sve je više vinogradara i vinara koji pronalaze u starim vinogradima autohtona sorte kao što su tribidrag ili crljenak, sansigot, štajerska belina, lipovina, lasina i druge.
Od godine 1989. sa nekad tradicionalnom obiteljskog vinarstva prešli su na profesionalnu proizvodnju vina koje prodaju u Zagrebu po restoranima i trgovinama. Sa svojih vinograda 3,6 ha proizvedu 15 tisuća litara a isto toliko od otkupljenog grožđa. Sa čašom Sokola u ruci završavamo ovu šetnju Hrvatskim zagorjem.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Mario Draušnik

Berba grožđa u vrtu terase Oleander Na terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade uz visoke mjere opreza i manji krug uzvanika održana je jedinstvena jesenska berba grožđa i predstavljanje prvog limitiranog izdanja butelja Zinfandela 2019... Više [+]

Berba grožđa u vrtu terase Oleander

Na terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade uz visoke mjere opreza i manji krug uzvanika održana je jedinstvena jesenska berba grožđa i predstavljanje prvog limitiranog izdanja butelja Zinfandela 2019. s etiketom hotela Esplanade i potpisom Vlade Krauthakera, jednog od najpoznatijih hrvatskih vinara, koji je prije nekoliko godina hotelu poklonio loze zinfandela.
Glavni berači bili su prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, generalni direktor hotela Ivica Max Krizmanić i Vlado Krauthaker.
Nakon berbe kušalo se Zinfandel Oleander berbe 2019. za koji je Vlado Krauthaker rekao „Berbu 2019. odlikuje tamna crvena boja i okusi bobičastog voća, posebno maline, praćeni začinima poput đumbira, ružmarina i češnjaka s aromatičnim zadimljenim završetkom nalik duhanu."
Limitirano izdanje Zinfandela 2019. s etiketom hotela Esplanade i potpisom vinarije Krauthaker uvrstit će se na vinsku kartu restorana Zinfandel's .
Vinova loza zaštitni znak Esplanadina restorana koji je dobio ime po sorti grožđa zinfandel, koja je početkom 19. stoljeća prenesena iz Dalmacije u SAD. Stoga je to vino simbol isprepletenosti kultura koje se susreću u kuhinji restorana Zinfandel's. „Zinfandel je čuveno vino u svijetu koje već desetljećima izaziva pozornost kod potrošača, posebno Amerikanaca. Njegovoj popularnosti znatno je pridonio misterij podrijetla. Naime, kako su sve sorte koje se uzgajaju u Americi izvorno iz Europe, za sve osim zinfandela točno se znalo odakle potječu. Desetljećima su znanstvenici pokušavali razriješiti ovu enigmu. Tim znanstvenika s Agronomskog fakulteta u Zagrebu imao je sreće pronaći ovu sortu 2000. godine u Kaštelima pod nazivom crljenak kaštelanski. Pomoću DNK analize i uz suradnju kolega s UC Davis iz Kalifornije nedvojbeno smo dokazali da se radi o istoj sorti. Poslije smo pronašli dokumente koji pokazuju da je ova sorta uzgajana u Dalmaciji u srednjem vijeku pod nazivom tribidrag, a u 16. stoljeću bilo je to naše vino koje se izvozilo u Veneciju. Treba naglasiti da je u trenutku otkrića bilo svega dvadesetak loza u dalmatinskim vinogradima, a od tada do danas intenzivno ih razmnožavamo. Neki su vinari odmah započeli sa sadnjom ove sorte da bi je zajedničkim trudom spasili od zaborava, pa danas imamo brojne proizvođače tog grožđa i vina. Neki poput Krauthakera uspješno ga uzgajaju i u Slavoniji”, istaknuo je prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

„Jako me veseli što je naša prošlogodišnja berba i dugogodišnja suradnja s velikim hrvatskim vinarom Krauthakerom urodila plodom. Osoblje hotela brižno je njegovalo loze u našem malom vrtu i bili smo posebno ponosni i uzbuđeni kada smo vidjeli prve bobice. Tada se počela rađati ideja da bismo mogli imati vino s vlastitom etiketom. Čim smo čuli da nam stižu prve butelje, odlučili smo okupiti prijatelje hotela Esplanade, zajedno nazdraviti ovom uspješnom pothvatu i pritom se zabaviti u jesenskoj berbi u srcu Zagreba. Vino koje je vinarija Krauthaker proizvela za hotel izvrsne je kvalitete. Butelja nema mnogo, no sretni smo što je hotel dobio svoje prvo vino iza kojeg stoji lijepa priča o prijateljstvu, ljubavi prema gastronomiji i enologiji, kao i poveznica s restoranom. Vjerujem da će gosti restorana ove jeseni uživati u spoju zinfandela i jesenskih delicija s novog jelovnika”, istaknuo je generalni direktor hotela Ivica Max Krizmanić.

Okupljanje na terasi Oleander bilo je ujedno i idealan povod za najavu novog jesenskog jelovnika restorana Zinfandel's čiji koncept potpisuje chefica kuhinje Ana Grgić, a u kojemu će gosti moći uživati od 29. rujna. Ana Grgić je za ovu prigodu pripremila niz kreativnih zalogaja koji su dopunjavali Krauthakerova vina, poput ukiseljenih čičoka u juhi od dimljene čičoke uz usoljene kozice i ulje od kapara, gnuda s fluidnim gelom od cikle, pestom od lješnjaka te kremom od stilton sira, kao i file romba uz velouté od crnog češnjaka i pinjola a kušalo se i rolice od kelja punjene confitom od domaće patke poslužene uz kremu od crne leće i umak od klekovih bobica i kardamoma, a koje su se posebno dobro sljubile uz zinfandel.
„Jelovnik je nadahnut aromatičnim jesenskim namirnicama poput kestena, kukuruza, crnih tartufa, naranči i vrganja. Posebno sam ponosna i na našu gurmansku kolekciju zimnice koju smo sami kiselili i salamurili. Novi jelovnik stavlja naglasak na svježe domaće namirnice koje nabavljamo od biranih OPG-ova. Tako primjerice patka, čiji baš svaki dio iskoristimo u jelu, dolazi iz OPG-a Orehovec iz Varaždina, dok je kozji sir iz nagrađivanog OPG-a Moravec.”, istaknula je chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić.
Novi jesenski jelovnik donosi i Kagoshima Wagyu steak s karameliziranom ljutikom i gljivama shiitake te guščju jetru u simbiozi s mariniranim kruškama u portu i crvenom papru, posluženu uz topli brioš te maslac s narančom. Karta slastica donosi citrusne okuse naranče i mandarine, rabarbaru ,čokoladu i sladoled od kukuruza šečerca s terinom od jabuke, kao i hrskave kekse od đumbira poslužene uz mliječni pekmez i ušećereni đumbir.
Uz zvijezdu događaja Zinfandel 2019., uzvanici su imali priliku nazdraviti Krauthakerovim pjenušcem Julija, koji odlikuju sorte muškat žuti, muškat bijeli i muškat ottonel. Uživalo se i u Zelencu Kutjevo, prepoznatljivu po cvjetnim tonovima i nježnoj nijansi meda, dok su Krauthakerov Pinot crni rubinske boje i osvježavajući Rosé cuvée dodatno oplemenili okuse jesenskih zalogaja.

Nova vinarija BELL'IAKOV Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija B... Više [+]

Nova vinarija BELL'IAKOV

Na "Vinskoj srijedi nakon posla" (Wine Wednesday AfterWork) koju u zagrebačkom baru Roots organizira tvrtka "Zlatne riječi" Marije Vukelić, predstavljena su mlada vina , mlade vinarije BELL'IAKOV s Hvara. Vinarija Bell'Iakov dobila je ime po nadimku obitelji Marija Carića jer u mjestu Svirče, većina stanovnika ima prezime Plenković ili Carić pa svi imaju i neki dodatak prezimenu.

Većina hvarskih vinarija ima dugu obiteljsku tradiciju a vinarija Bell'Iakov postoji tek drugu godinu. I vinogradi kao i vinarija Bell'Iakov su mladi pa najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina vinograda tek dolazi na rod. Smješteni su na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca a manji dio u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-v popis svjetske baštine. Osim sorti i vina koje danas nude - bogdanuša, prč, plavac mali - iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske Pošipe i Vugave.
Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara - plavac mali, prč i bogdanuša, uz nezaobilazni ružičasti opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije mag.ing.agr. Marijo Carić.

Kušanje je počelo s bogdanušom 2019. izvornom sortom otoka Hvara. Vino je blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice.
BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.
Drugo vino bilo je prč 2019. (parč) nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte. Prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris. Tako je i s vinom prčem koje se kušalo uz zalogaj mladog kozjeg sira.
Treće vino bilo je opol 2019. s položaja Ivan Dolac još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radimo rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“ i pitali se gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom Ivan Dolac.“rekao je Marijo Carić. Uz Opol 2019. koji se odlikuje aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću poslužen je drniški pršut.
Za kraj kušalo se ponos Hvara Plavac mali - Ivan Dolac 2018. 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima i hvarski kolač od rogača, koji je pripremila Marijeva supruga Viktorija.
Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista.
Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla, položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine, terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge.

Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski kraj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja.

Pripremio: Tomislav Radić
snimke: Julio Frangen