KLUB - društvena mreža

Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta
Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze, u Istri kao i u Dalmaciji i velikom dijelu kontinentalne Hrvatske su se bavili vinogradarstvom, Vivode sadili povrće i voće i uzgajali stoku. Godinama se ta široka djelatnost sužavala (bili su poznati proizvođači bresaka) da bi se od 2004. potpuno posvetili vinogradarstvu i vinarstvu. Davor Vivoda, treća generacija, sa suprugom Suzanom vodi vinariju koja je smještena gotovo u središtu Rovinja. Vinogradi su na samo dva kilometra od rubova Rovinja na područjima San Ciprijana, Kalkere i Turnine. Tlo je tipična istarska crvenica na maloj nadmorskoj visini od oko 20-30 m.nad. visine. Imaju ukupno sa zadnjim zasađivanjem cabernet sauvignona u 2018. godini 15 hektara vinograda. Najveći dio, oko 70% ,čini malvazija istarska i muškat bijeli a od crnih sorti imaju merlot (na 2 hektara), teran i cabernet sauvignon. Također u ponudi je i pjenušac Lucija (nazvan po kćeri) od malvazije zelenkasto žute boje, kristalne bistroće sa 11% alkohola.Ukupna prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 000 litara, od toga 35-40 0000 ide u butelje. Sretna okolnost da im je podrum u središtu grada omogućava odličnu prodaju tijekom turističke sezone i poslije. Planiraju izgradnju kušaonice za 40-50 posjetitelja.Projekt je gotov a čeka se europska vinska omotnica. Prijašnjih godina bilo je izvoza u SAD, Austriju i Norvešku a trajno izvoze u Srbiju i Crnu goru. Vinarija je prvu veliku međunarodnu nagradu zlato na Decanteru 2022. osvojila za Sv.Euphemiju 2018. Prošla 2023. bila je izuzetno uspješna: Decanter- zlato za perjanicu kuće i izvorni suvenir grada Rovinja Sv.Euphemija 2019. i srebro za svježu malvaziju 2022. Iste godine na Concours de Mondial u konkurenciji 7504 vina iz svijeta, hrvatskih 220 od toga 150 iz Istre dobili su zlato za svježu malvaziju iz 2022.! Od 2005. Vivodina malvazija ima oznaku IQ (Istrian quality). Prepoznatljiva vina Vivodenastaju uz stručne savjete enologa i ravnatelja Veleučilišta Rijeka-Poljoprivredni odjel u Poreču Marija Stavera.
Na predstavljanju u Češkom domu u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme je ZA..." koje je sommelierski vodio Darko Lugarić kušalo se devet vina: Malvazija 2023. Malvazija 2022, Malvazija Sv.Euphemia 2019 , Rose teran 2022, Merlot 2022, Cabernet sauvignon 2021, Teran 2019, Merlot San Ciprian 2018 i Muškat bijeli 2022.
Malvazija 2022 13.5% alkohola i 5.2 g/l kiseline je svježe, mekano, mineralno vino u dobroj kondiciji. Mirisi herbalnog karaktera sa primjesom voćnosti: bagrem,bazga, trava, bijelo cvijeće,zelena jabuka, grejp, lješnjak...Zlatnožute je boje. Vivoda naglašava da želi zadržati stilistiku u svojim svježim malvazijama. 2022. je bila sušnija godina od 2023. zato je u toj malvaziji naglašenija herbalnost, manje voćnost. Gastronomska preporuka-pureći file sa tikvicama, šparogama...maslinovo leccino ulje.
Malvazija Sv.Euphemia 2019 14.5% alkohola i 5.9 g/L kiseline je višestruko nagrađivano vino kao i ona iz godine ranije. Maceracija je bila od 35-40 dana u inoxu a zatim je odležalo 18 mjeseci u bačvama od 1500 i 225 litara od slavonskog hrasta. Nakon punjenja još odležava u boci prije izlaska na tržište. Vino je gusto, lijepo strukturirano izrazito intezivnog mirisa po suhom voću, cvijeću. U ustima osjeća se punina tijela, svježe, mineralno, meko,voćno. Alkohol je visok ali dobro uklopljen kao i tanini. Vino je i nakon pet godina još uvijek svježe sa odličnom kiselinom koja će mu dati trajnost Grožđe je brano u starijim najboljim dijelovima vinograda. Vivoda je ovdje kupažirao vina iz različitih bačava i napravio izvrstan proizvod, što su dva puta prepoznali na Decanteru 2022. i 23. Gastronomska preporuka Lugarića je steak (midium) od boškarina, pire od graška i tikvice. Također stekovi tune ili sabljarke a dobro bi se uklopio i žgvacet sa pljukancima Vino je rađeno po narudžbi grada Rovinja i danas ima status izvornog suvenira grada. Ovo vino je najskuplje u vinariji i stoji 14 eura .
Cabernet sauvignon 2021 13.6 i 6.2 g/L kiseline je još mlado vino iz novog vinograda posađenog 2018. sa 4000 trsova. Namjera vinara je bila kupažiranje sa merlotom , međutim jasno je da će mu ova sorta i samostalno dati odlično vino. Macerirano je od 10-12 dana a fokus je u igri između drva i voćnosti, ovdje dobro posloženo. Vino je rubin crvene boje, gusto, intezivnih svježih mirisa. Osjeti se voćnost crni ribiz, šumsko voće, čak i menta, vanilija,kruh prepečenac,kakao i čokolada...Ima još vremena do pravoga vrhunca za 2-3 godine i godine trajanja poslije...Sadnja ove sorte bila je odlična odluka po riječima vinara na prijedlog supruge Suzane. Gastronomska preporuka teleća koljenica sa pireom od graška, odrezak crne slavonske svinje ili vratina.
Kušalo se još dva merlota i jedan teran, sve korektna dobro odrađena vina a posebno valja opisati pretposljednje i posljednje vino vino Merlot San Ciprian 2018 14.5% alkohola i 5.6 g/L koje je dobilo ime po položaju u blizini crkvice Sv.Ciprijana. Maceracija je bila dva tjedna i ponovno su kombinirane bačve od 500 i 225 litara. Vino je bistro, granitno crvene boje, intezivnog mirisa, džemasto...punog je tijela ,osjeti se voće i tanini, ima blagu gorčinu u after tasteu. Kao i prethodna i ovo vino ima lijepu kiselinu 5.5 a sada je u šestoj godini. Svakako, robusno vino uz koje ide jednako jaka hrana: dalmatinska pašticada sa njokima, jače kobasice, crveno meso sa žara.
Muškat bijeli 2022 12.6% alkohola i 5.7 g/L kiseline je osjetljiva sorta koju se u vinogradu mora jako paziti. Najčešće ga napadaju pepelnica i trulež...Takva je bila 2023. godina ali na njihovoj mikrolokaciji po riječima vinara prošli su dobro. Maceracija je trajala 6-7 sati i onda je utočeno u rostfraj. Vino je poluslatko, ostatak šećera 21 gram, nježne je svijetlo zlatnožute boje. Osjeti se breskva i žuto voće.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta
 Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze, u Istri kao i u Dalmaciji i velikom dijelu kontinentalne Hrvatske su se bavili vinogradarstvom, Vivode sadili povrće i voće i uzgajali stoku. Godinama se ta široka djelatnost sužavala (bili su poznati proizvođači bresaka) da bi se od 2004. potpuno posvetili vinogradarstvu i vinarstvu. Davor Vivoda, treća generacija, sa suprugom Suzanom vodi vinariju koja je smještena gotovo u središtu Rovinja. Vinogradi su na samo dva kilometra od rubova Rovinja na područjima San Ciprijana, Kalkere i Turnine. Tlo je tipična istarska crvenica na maloj nadmorskoj visini od oko 20-30 m.nad. visine. Imaju ukupno sa zadnjim zasađivanjem cabernet sauvignona u 2018. godini 15 hektara vinograda. Najveći dio, oko 70% ,čini malvazija istarska i muškat bijeli a od crnih sorti imaju merlot (na 2 hektara), teran i cabernet sauvignon. Također u ponudi je i pjenušac Lucija (nazvan po kćeri) od malvazije zelenkasto žute boje, kristalne bistroće sa 11% alkohola.Ukupna prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 000 litara, od toga 35-40 0000 ide u butelje. Sretna okolnost da im je podrum u središtu grada omogućava odličnu prodaju tijekom turističke sezone i poslije. Planiraju izgradnju kušaonice za 40-50 posjetitelja.Projekt je gotov a čeka se europska vinska omotnica. Prijašnjih godina bilo je izvoza u SAD, Austriju i Norvešku a trajno izvoze u Srbiju i Crnu goru. Vinarija je prvu veliku međunarodnu nagradu zlato na Decanteru 2022. osvojila za Sv.Euphemiju 2018. Prošla 2023. bila je izuzetno uspješna: Decanter- zlato za perjanicu kuće i izvorni suvenir grada Rovinja Sv.Euphemija 2019. i srebro za svježu malvaziju 2022. Iste godine na Concours de Mondial u konkurenciji 7504 vina iz svijeta, hrvatskih 220 od toga 150 iz Istre dobili su zlato za svježu malvaziju iz 2022.! Od 2005. Vivodina malvazija ima oznaku IQ (Istrian quality). Prepoznatljiva vina Vivodenastaju uz stručne savjete enologa i ravnatelja Veleučilišta Rijeka-Poljoprivredni odjel u Poreču Marija Stavera.
 Na predstavljanju u Češkom domu u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme je ZA..." koje je sommelierski vodio Darko Lugarić kušalo se devet vina: Malvazija 2023. Malvazija 2022, Malvazija Sv.Euphemia 2019 , Rose teran 2022, Merlot 2022, Cabernet sauvignon 2021, Teran 2019, Merlot San Ciprian 2018 i Muškat bijeli 2022.
 Malvazija 2022 13.5% alkohola i 5.2 g/l kiseline je svježe, mekano, mineralno vino u dobroj kondiciji. Mirisi herbalnog karaktera sa primjesom voćnosti: bagrem,bazga, trava, bijelo cvijeće,zelena jabuka, grejp, lješnjak...Zlatnožute je boje. Vivoda naglašava da želi zadržati stilistiku u svojim svježim malvazijama. 2022. je bila sušnija godina od 2023. zato je u toj malvaziji naglašenija herbalnost, manje voćnost. Gastronomska preporuka-pureći file sa tikvicama, šparogama...maslinovo leccino ulje.
 Malvazija Sv.Euphemia 2019 14.5% alkohola i 5.9 g/L kiseline je višestruko nagrađivano vino kao i ona iz godine ranije. Maceracija je bila od 35-40 dana u inoxu a zatim je odležalo 18 mjeseci u bačvama od 1500 i 225 litara od slavonskog hrasta. Nakon punjenja još odležava u boci prije izlaska na tržište. Vino je gusto, lijepo strukturirano izrazito intezivnog mirisa po suhom voću, cvijeću. U ustima osjeća se punina tijela, svježe, mineralno, meko,voćno. Alkohol je visok ali dobro uklopljen kao i tanini. Vino je i nakon pet godina još uvijek svježe sa odličnom kiselinom koja će mu dati trajnost Grožđe je brano u starijim najboljim dijelovima vinograda. Vivoda je ovdje kupažirao vina iz različitih bačava i napravio izvrstan proizvod, što su dva puta prepoznali na Decanteru 2022. i 23. Gastronomska preporuka Lugarića je steak (midium) od boškarina, pire od graška i tikvice. Također stekovi tune ili sabljarke a dobro bi se uklopio i žgvacet sa pljukancima Vino je rađeno po narudžbi grada Rovinja i danas ima status izvornog suvenira grada. Ovo vino je najskuplje u vinariji i stoji 14 eura .
 Cabernet sauvignon 2021 13.6 i 6.2 g/L kiseline je još mlado vino iz novog vinograda posađenog 2018. sa 4000 trsova. Namjera vinara je bila kupažiranje sa merlotom , međutim jasno je da će mu ova sorta i samostalno dati odlično vino. Macerirano je od 10-12 dana a fokus je u igri između drva i voćnosti, ovdje dobro posloženo. Vino je rubin crvene boje, gusto, intezivnih svježih mirisa. Osjeti se voćnost crni ribiz, šumsko voće, čak i menta, vanilija,kruh prepečenac,kakao i čokolada...Ima još vremena do pravoga vrhunca za 2-3 godine i godine trajanja poslije...Sadnja ove sorte bila je odlična odluka po riječima vinara na prijedlog supruge Suzane. Gastronomska preporuka teleća koljenica sa pireom od graška, odrezak crne slavonske svinje ili vratina. 
 Kušalo se još dva merlota i jedan teran, sve korektna dobro odrađena vina a posebno valja opisati pretposljednje i posljednje vino vino Merlot San Ciprian 2018 14.5% alkohola i 5.6 g/L koje je dobilo ime po položaju u blizini crkvice Sv.Ciprijana. Maceracija je bila dva tjedna i ponovno su kombinirane bačve od 500 i 225 litara. Vino je bistro, granitno crvene boje, intezivnog mirisa, džemasto...punog je tijela ,osjeti se voće i tanini, ima blagu gorčinu u after tasteu. Kao i prethodna i ovo vino ima lijepu kiselinu 5.5 a sada je u šestoj godini. Svakako, robusno vino uz koje ide jednako jaka hrana: dalmatinska pašticada sa njokima, jače kobasice, crveno meso sa žara. 
 Muškat bijeli 2022 12.6% alkohola i 5.7 g/L kiseline je osjetljiva sorta koju se u vinogradu mora jako paziti. Najčešće ga napadaju pepelnica i trulež...Takva je bila 2023. godina ali na njihovoj mikrolokaciji po riječima vinara prošli su dobro. Maceracija je trajala 6-7 sati i onda je utočeno u rostfraj. Vino je poluslatko, ostatak šećera 21 gram, nježne je svijetlo zlatnožute boje. Osjeti se breskva i žuto voće.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Matići- vinari iz Trebižata
Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini, koja se posvetila uzgoju sorti svoga kraja: žilavka, blatina i trnjak. Po riječima Ozrenka Matića, na predstavljanju vinarije u Češkom domu u Zagrebu, znaju za vrijednosti nekih svjetskih sorti koje imaju zasađene njihovi susjedi, kolege ali vinarija Matić želi svu svoju energiju i trud posvetiti lozama i grožđu koje su generacijama unatrag uzgajali njihovi preci od 1870 godine. Ozrenko Matić je baštinio znanja svojega djeda i oca o vinogradarstvu i podrumarstvu a njegov sin Antonio je završio Agronomski fakultet u Zagrebu i sada kao enolog radi u vlastitoj vinariji. Matići imaju zasađenih 5.5 hektara na dvije lokacije. Na Bodeniku brdima iznad doline rijeke Trebižat (oko 150 metara nad morem) je oko 2 hektara i na Pijanim brdima, sa kojih se nedaleko vidi znameniti Velež, istočno od Čapljine su 3.5 hektara na oko 200 m. nadmorske visine. Godišnja proizvodnja se kreće oko 30-35000 litara. U razdoblju od 2002. do 2007. Matić je krenuo saditi nove loze, povećavati dotadašnje manje porodične zasade i profesionalno se baviti vinarstvom. U to ulazi i brendiranje vina sa oznakama tempa u glazbi. Antonio Matić je rekao da nije samo cijela njegova obitelj muzikalna i svira već i mjesto Trebižat ima znamenitu limenu glazbu.
Na predstavljanju kušalo se sedam vina: Žilavku iz 2021. Con brio , Žilavku barrique 2021 Al fine , Žilavku sur lie 2020 Con spiritoso , Blatinu 2018 Da capo , Trnjak 2018 Con animo , Blatinu barrique 2017 Gran cassa , Trnjak desertni 2020 Con amore. Vina je analizirao sommelier Tomislav Jakopović.
Za Žilavku sur lie 2020., Antonio Matić je rekao da je fermentacija započela u barrique bačvi i završila u njoj. Nakon 10 mjeseci je stavljeno u inox. Enolog nije vjerovao da će na kraju dobiti odličan rezultat kušajući ga tijekom tog razdoblja. Međutim dobijeno je čvrsto i zaokruženo vino sa 14.5% alkohola I 27 grama suhog ekstrakta a uz miris vanilije, osjeti se i blagi utjecaj hrasta ali su sve komponente uravnotežene. Jakopović: "Ovo je vino koje kod mene izaziva nepogrešivu memoriju i pri kušanju sam ga odmah zapamtio" Ozrenko Matića je rekao : "Ja želim uzgajati i proizvoditi žilavku na tradicionalan način. Ona je ozbiljno vino a kada smo na Gastu u Splitu 2017. ponudili žilavku iz 2008. nisu mogli vjerovati da je stara devet godina" Antonio Matić je dodao:"Žilavke iz 2008. ,2010. i 2012. poprimile su kvartarne arome i dobile zlatnu boju."
Blatina 2018. Da capo ima alkohol 13% ali se ne ističe i ne smeta. Vino ima tijela koliko treba, malolaktika je spontano urađena, macerirano je deset dana. Čuvano je u bačvama od 500 litara, mirisi su čisti i bogati. Blatina mora imati udjel svojih oprašivaća pa je u ovom vinu 85% blatina i 15% trnjka i alicante boucheta (domaći izraz kambuša).
Trnjak 2018. Con animo, 14% alkohola, crveno suho vino je najpotentnija hercegovačka crna sorta. Da prije desetak godina nisu krenuli novi nasadi trnjak bi praktički nestao. Sada ga sade svi hercegovački vinari pa su i Matići odlučili na novih četiri hektara planirane sadnje pola dati trnjaku. Antonio Matić je podsjetio da je sorta godinama služila kao oprašivač blatini a sada sama dolazi u prvi plan. Trnjak je "divlja" sorta koju treba znati ukrotiti a onda daje vrhunske rezultate. Dobija sve više prostora i u dalmatinskoj zagori, posebice oko Vrgorca a počeli su ga saditi i u šibenskom i zadarskom zaleđu. Kako su i blatina i trnjak visokorodne sorte za dobar rezultat je obavezna zelena berba. To su uradili i Matići. Nakon maceracije je spremljen u inox a onda u slavonski hrast,koji inače koristi ova vinarija. Antonio Matić je rekao da po njegovom iskustvu trnjak odležavanjem puno gubi kiseline a tartarati se jako talože. Zaključuje da je inox pravo mjesto za ovo izuzetno voćno vino.
Blatina barrique 2017. ima alkohola 13.5%. Za ovo vino se ostavlja najbolje grožđe sa položaja Bodenik. I ovdje su pomiješane prateće sorte u dopuštenom omjeru. Fermentacija je bila u inoxu a poslije je odležalo godinu dana u tanku. Malolaktika je spontano odrađena a nakon inoxa vino su utočili u velike barrique bačve gdje je ostalo godinu i pol. Poslije je išlo u boce i bilo spremno za tržište. Tanini su dobri, nisu jaki i nema zelenih a mirisi su čisti i karakteristični za sortu.
Matići imaju i desertni trnjak iz 2020. Fermentacija se odvijala na divljem kvascu , kao i kod svih vina iz ove vinarije, i kad je doseglo 14% alkohola ostalo je 45 grama neprovrelog šećera. Matići su prvi u Hercegovini napravili desertno vino od trnjka i ne samo zbog toga zaslužuju sve pohvale. Uzgoj i obrada u vinogradima je ekološka, isključuje mineralna gnojiva i herbicide. Upotrebljavaju divlje kvasce a stilistika njihovih vina prati dugogodišnju tradiciju. Kako je rekao enolog Franjo Francem najveći autoritet na ovom predstavljanju: " Katkada tradicija zna imati i loše strane ali vina Matića su čisti uradci, bez zamjerke."
Vina se najviše plasiraju po BiH a izvoze se i u Hrvatsku (Dalmatinska obala) i u Crnu goru.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotke: Marko Čolić

Matići- vinari iz Trebižata
 Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini, koja se posvetila uzgoju sorti svoga kraja: žilavka, blatina i trnjak. Po riječima Ozrenka Matića, na predstavljanju vinarije u Češkom domu u Zagrebu, znaju za vrijednosti nekih svjetskih sorti koje imaju zasađene njihovi susjedi, kolege ali vinarija Matić želi svu svoju energiju i trud posvetiti lozama i grožđu koje su generacijama unatrag uzgajali njihovi preci od 1870 godine. Ozrenko Matić je baštinio znanja svojega djeda i oca o vinogradarstvu i podrumarstvu a njegov sin Antonio je završio Agronomski fakultet u Zagrebu i sada kao enolog radi u vlastitoj vinariji. Matići imaju zasađenih 5.5 hektara na dvije lokacije. Na Bodeniku brdima iznad doline rijeke Trebižat (oko 150 metara nad morem) je oko 2 hektara i na Pijanim brdima, sa kojih se nedaleko vidi znameniti Velež, istočno od Čapljine su 3.5 hektara na oko 200 m. nadmorske visine. Godišnja proizvodnja se kreće oko 30-35000 litara. U razdoblju od 2002. do 2007. Matić je krenuo saditi nove loze, povećavati dotadašnje manje porodične zasade i profesionalno se baviti vinarstvom. U to ulazi i brendiranje vina sa oznakama tempa u glazbi. Antonio Matić je rekao da nije samo cijela njegova obitelj muzikalna i svira već i mjesto Trebižat ima znamenitu limenu glazbu. 
 Na predstavljanju kušalo se sedam vina: Žilavku iz 2021. Con brio , Žilavku barrique 2021 Al fine , Žilavku sur lie 2020 Con spiritoso , Blatinu 2018 Da capo , Trnjak 2018 Con animo , Blatinu barrique 2017 Gran cassa , Trnjak desertni 2020 Con amore. Vina je analizirao sommelier Tomislav Jakopović. 
 Za Žilavku sur lie 2020., Antonio Matić je rekao da je fermentacija započela u barrique bačvi i završila u njoj. Nakon 10 mjeseci je stavljeno u inox. Enolog nije vjerovao da će na kraju dobiti odličan rezultat kušajući ga tijekom tog razdoblja. Međutim dobijeno je čvrsto i zaokruženo vino sa 14.5% alkohola I 27 grama suhog ekstrakta a uz miris vanilije, osjeti se i blagi utjecaj hrasta ali su sve komponente uravnotežene. Jakopović: "Ovo je vino koje kod mene izaziva nepogrešivu memoriju i pri kušanju sam ga odmah zapamtio" Ozrenko Matića je rekao : "Ja želim uzgajati i proizvoditi žilavku na tradicionalan način. Ona je ozbiljno vino a kada smo na Gastu u Splitu 2017. ponudili žilavku iz 2008. nisu mogli vjerovati da je stara devet godina" Antonio Matić je dodao:"Žilavke iz 2008. ,2010. i 2012. poprimile su kvartarne arome i dobile zlatnu boju." 
 Blatina 2018. Da capo ima alkohol 13% ali se ne ističe i ne smeta. Vino ima tijela koliko treba, malolaktika je spontano urađena, macerirano je deset dana. Čuvano je u bačvama od 500 litara, mirisi su čisti i bogati. Blatina mora imati udjel svojih oprašivaća pa je u ovom vinu 85% blatina i 15% trnjka i alicante boucheta (domaći izraz kambuša).
 Trnjak 2018. Con animo, 14% alkohola, crveno suho vino je najpotentnija hercegovačka crna sorta. Da prije desetak godina nisu krenuli novi nasadi trnjak bi praktički nestao. Sada ga sade svi hercegovački vinari pa su i Matići odlučili na novih četiri hektara planirane sadnje pola dati trnjaku. Antonio Matić je podsjetio da je sorta godinama služila kao oprašivač blatini a sada sama dolazi u prvi plan. Trnjak je "divlja" sorta koju treba znati ukrotiti a onda daje vrhunske rezultate. Dobija sve više prostora i u dalmatinskoj zagori, posebice oko Vrgorca a počeli su ga saditi i u šibenskom i zadarskom zaleđu. Kako su i blatina i trnjak visokorodne sorte za dobar rezultat je obavezna zelena berba. To su uradili i Matići. Nakon maceracije je spremljen u inox a onda u slavonski hrast,koji inače koristi ova vinarija. Antonio Matić je rekao da po njegovom iskustvu trnjak odležavanjem puno gubi kiseline a tartarati se jako talože. Zaključuje da je inox pravo mjesto za ovo izuzetno voćno vino.
 Blatina barrique 2017. ima alkohola 13.5%. Za ovo vino se ostavlja najbolje grožđe sa položaja Bodenik. I ovdje su pomiješane prateće sorte u dopuštenom omjeru. Fermentacija je bila u inoxu a poslije je odležalo godinu dana u tanku. Malolaktika je spontano odrađena a nakon inoxa vino su utočili u velike barrique bačve gdje je ostalo godinu i pol. Poslije je išlo u boce i bilo spremno za tržište. Tanini su dobri, nisu jaki i nema zelenih a mirisi su čisti i karakteristični za sortu.
 Matići imaju i desertni trnjak iz 2020. Fermentacija se odvijala na divljem kvascu , kao i kod svih vina iz ove vinarije, i kad je doseglo 14% alkohola ostalo je 45 grama neprovrelog šećera. Matići su prvi u Hercegovini napravili desertno vino od trnjka i ne samo zbog toga zaslužuju sve pohvale. Uzgoj i obrada u vinogradima je ekološka, isključuje mineralna gnojiva i herbicide. Upotrebljavaju divlje kvasce a stilistika njihovih vina prati dugogodišnju tradiciju. Kako je rekao enolog Franjo Francem najveći autoritet na ovom predstavljanju: " Katkada tradicija zna imati i loše strane ali vina Matića su čisti uradci, bez zamjerke."
 Vina se najviše plasiraju po BiH a izvoze se i u Hrvatsku (Dalmatinska obala) i u Crnu goru. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Vinarija sa sretnog brda
Vinarija Vilinka iz Hercegovine sa čitlučkog područja iz mjesta Kruševo, predstavila se u Zagrebu u Češkom domu. Vinarija obitelji Ereš koja glavninu vinograda ima na brdima Sretnice, pa otuda i naslov "Vinarija sa sretnog brda", ima odličja i sa međunarodnih sajmova. Tako su već 2012. na Decanteru imali preporuku i brončanu medalju za žilavku iz prethodne godine a tih godina dobijaju značajna priznanja, zlatne medalje u Splitu na Gastu i Mostaru 2011. Na Decanteru su dobili više brončanih medalja a 2021. i 2022. zlatne medalje sa visokim bodovima za žilavke, selekcija iz prethodnih godina.
Obiteljski su održavali mali vinograd, baveći se ugostiteljstvom u velikom objekatu Afrodita u neposrednoj blizini podruma. Od 2004. sade na Sretnicama na području Vilinke 12000 trsova da bi im današnja površina bila četiri i pol hektara. U Sretnicama je sagrađen i novi podrum u koji će se moći smjestiti 100000 litara vina a ovogodišnja berba je donijela 54 000 litara visoko kvalitetnih žilavki, blatina i crnih cuvee-a sa udjelom cabernet sauvignona, merlota i trnjaka. Kvaliteta i sva spomenuta priznanja su omogućile izvoza u SAD i Njemačku. Otvorena je i kušaonica vina za 50-etak osoba. Tereni na kojima su zasađene loze su 70% mljevenog kamena, otuda i izrazita mineralnost vina. Tereni su osunčani tijekom cijeloga dana a noći na toj visini od oko 400 metara su hladne, što u rezultira vinima sa odličnim kiselinama i svježinom. Profesionalno se vinogradarstvom i vinarstvom bavi Velimir Ereš uz potporu obitelji i znanog enologa Darka Šimića i njegovog sina koji su sudjelovali u svim ključnim potezima vinarije od odabira sorti do konačnog oblikovanja vina.
U radionici se kušalo sedam etiketa: Vilinka žilavka 2022., Vilinka žilavka 2021., Vilinka žilavka selekcija 2021. (višestruko nagrađivana), Vilinka blatina 2020., Vilinka x line 2021., Vilinka x line 2017. i Vilinka x line 2015.
Već je početna potpuno mlada i svježa žilavka iz 2022. godine, brana je zadnjega dana mjeseca kolovoza pa iako stara tri mjeseca već je jednom petinom tržištu! Puna je lijepih aromatskih mirisa citrusa, grejpa, odlične kiseline, svježa i vjerojatno joj nitko ne bi dao samo tri mjeseca da se taj podatak nije čuo od vinara. Grožđe je došlo iz vinograda sađenih 2018. pa je ovogodišnja berba prva prava količinski i zrelošću od još mladih trsova.
Za žilavku selekcija 2021.sa 13% odlično uklopljenih alkohola i 6.7 kiseline, hladna maceracija rađena je u tri vremenska perioda: 24 sata, 3 dana i 7 dana u zasebnim tankovima oko 3/4 i 1/4 u drvu. Nakon toga sva količina je bila u novom američkom bariku a onda su napunili "samo"1020 butelja. I ovo grožđe je došlo iz već spomenutog vinograda na Vilinki (po tom geografskom nazivu vinarija je dobila ime). Vino je izuzetne aromatike a na Decanteru je dobilo 96 bodova u kategoriji cijena do 10 funti! U podrumu se prodaje po 15 eura.
Blatina iz 2020. sa 13% alkohola i 6 kiseline je lijepo, precizno, intezivno voćno vino, miriše na ribizl, koje pred sobom ima još puno godina. Fermentacija je trajala 20 dana na temperaturi od 20 stupnjeva. U inoksu je bilo oko 80% količine a 20% u već korištenom hrastu za X liniju. Otuda i izražena voćnost. Kako je potražnja velika, vinarija je prisiljena izaći već sada s ovim dvogodišnjim vinom.
Vilinka X line iz 2017. sa 16% alkohola i 6.1 kiseline, cuvee je napravljen od 80% cabernet sauvignona i 20% blatine. Sommelier Tomislav Jakopović nalazi da je vino izuzetno kompleksno, tanini su fantastični,pikantno je i osjeća se crveni papar i druge začinske note i osjeća se hercegovački krš, makija i šmrika. Manji postotak blatine je ublažio cabernet sauvignon i time se dobila skladnost u ovome cuvee-u. Usprkos velikom alkoholu to nije dominantno u okusu, suho je sa samo dva grama neprovrelog šećera. Vinar je dodao da je prvi pretok išao u inoks a odatle godinu i pol u nove barik bačve. Sada je staro pet godina i još je dosta vremena pred njim.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vinarija sa sretnog brda
 Vinarija Vilinka iz Hercegovine sa čitlučkog područja iz mjesta Kruševo, predstavila se u Zagrebu u Češkom domu. Vinarija obitelji Ereš koja glavninu vinograda ima na brdima Sretnice, pa otuda i naslov "Vinarija sa sretnog brda", ima odličja i sa međunarodnih sajmova. Tako su već 2012. na Decanteru imali preporuku i brončanu medalju za žilavku iz prethodne godine a tih godina dobijaju značajna priznanja, zlatne medalje u Splitu na Gastu i Mostaru 2011. Na Decanteru su dobili više brončanih medalja a 2021. i 2022. zlatne medalje sa visokim bodovima za žilavke, selekcija iz prethodnih godina.
 Obiteljski su održavali mali vinograd, baveći se ugostiteljstvom u velikom objekatu Afrodita u neposrednoj blizini podruma. Od 2004. sade na Sretnicama na području Vilinke 12000 trsova da bi im današnja površina bila četiri i pol hektara. U Sretnicama je sagrađen i novi podrum u koji će se moći smjestiti 100000 litara vina a ovogodišnja berba je donijela 54 000 litara visoko kvalitetnih žilavki, blatina i crnih cuvee-a sa udjelom cabernet sauvignona, merlota i trnjaka. Kvaliteta i sva spomenuta priznanja su omogućile izvoza u SAD i Njemačku. Otvorena je i kušaonica vina za 50-etak osoba. Tereni na kojima su zasađene loze su 70% mljevenog kamena, otuda i izrazita mineralnost vina. Tereni su osunčani tijekom cijeloga dana a noći na toj visini od oko 400 metara su hladne, što u rezultira vinima sa odličnim kiselinama i svježinom. Profesionalno se vinogradarstvom i vinarstvom bavi Velimir Ereš uz potporu obitelji i znanog enologa Darka Šimića i njegovog sina koji su sudjelovali u svim ključnim potezima vinarije od odabira sorti do konačnog oblikovanja vina.
 U radionici se kušalo sedam etiketa: Vilinka žilavka 2022., Vilinka žilavka 2021., Vilinka žilavka selekcija 2021. (višestruko nagrađivana), Vilinka blatina 2020., Vilinka x line 2021., Vilinka x line 2017. i Vilinka x line 2015. 
 Već je početna potpuno mlada i svježa žilavka iz 2022. godine, brana je zadnjega dana mjeseca kolovoza pa iako stara tri mjeseca već je jednom petinom tržištu! Puna je lijepih aromatskih mirisa citrusa, grejpa, odlične kiseline, svježa i vjerojatno joj nitko ne bi dao samo tri mjeseca da se taj podatak nije čuo od vinara. Grožđe je došlo iz vinograda sađenih 2018. pa je ovogodišnja berba prva prava količinski i zrelošću od još mladih trsova.
 Za žilavku selekcija 2021.sa 13% odlično uklopljenih alkohola i 6.7 kiseline, hladna maceracija rađena je u tri vremenska perioda: 24 sata, 3 dana i 7 dana u zasebnim tankovima oko 3/4 i 1/4 u drvu. Nakon toga sva količina je bila u novom američkom bariku a onda su napunili "samo"1020 butelja. I ovo grožđe je došlo iz već spomenutog vinograda na Vilinki (po tom geografskom nazivu vinarija je dobila ime). Vino je izuzetne aromatike a na Decanteru je dobilo 96 bodova u kategoriji cijena do 10 funti! U podrumu se prodaje po 15 eura. 
 Blatina iz 2020. sa 13% alkohola i 6 kiseline je lijepo, precizno, intezivno voćno vino, miriše na ribizl, koje pred sobom ima još puno godina. Fermentacija je trajala 20 dana na temperaturi od 20 stupnjeva. U inoksu je bilo oko 80% količine a 20% u već korištenom hrastu za X liniju. Otuda i izražena voćnost. Kako je potražnja velika, vinarija je prisiljena izaći već sada s ovim dvogodišnjim vinom.
 Vilinka X line iz 2017. sa 16% alkohola i 6.1 kiseline, cuvee je napravljen od 80% cabernet sauvignona i 20% blatine. Sommelier Tomislav Jakopović nalazi da je vino izuzetno kompleksno, tanini su fantastični,pikantno je i osjeća se crveni papar i druge začinske note i osjeća se hercegovački krš, makija i šmrika. Manji postotak blatine je ublažio cabernet sauvignon i time se dobila skladnost u ovome cuvee-u. Usprkos velikom alkoholu to nije dominantno u okusu, suho je sa samo dva grama neprovrelog šećera. Vinar je dodao da je prvi pretok išao u inoks a odatle godinu i pol u nove barik bačve. Sada je staro pet godina i još je dosta vremena pred njim.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Vinarija Sušić- obiteljska tradicija
Alen Sušić igrao je nogomet u juniorima Veleža, a poslije je radio u svojoj električarskoj struci ali je odlučio 2010. pokrenuti OPG u Glavini donjoj. Kao i mnogi u imotskom kraju odabrao je vinogradarstvo i vinarstvo.
Sušić ima 15 000 trsova na 3 hektara ali dobrim odabirom grožđa u svome kraju a pogotovo onim kupljenim u Podgrađu kod Benkovca radi odlična vina.
Na radionici u Češkoj besedi u Zagrebu koju su vodiili sommelier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić, početak je bio u znaku Jokan one kujunđuše 2021. sa 12% alkohola (Jokan je bio nadimak njegova pokojnog djeda). Svježa kujunđuša ručno brana rađena flotacijom( nači bistrenja vina), sa 5.1 kiselinom u dobrom je balansu.
Chardonnay special one 2021. sa 12.0% alkohola (dobio ime po sinu koji je rođen kao šesto dijete nakon petero kćerki!) je tipični chardonnay sa svježinom, 5.8 kiseline. To vino moglo bi se sljubiti s jelima s roštilja i mesom sa manje pikantnih začina.
Na pošipu iz 2021. sa 13.5% alkohola vidjela se umješnost vinara da kupi najbolje grožđe sorte u Čari na otoku Korčuli. Vinar zna gdje i kako kupiti grožđe od kojeg će dobiti najbolje rezultate u vinu. To se kasnije osjetilio sa svjetskim crnim sortama. Rađeno flotacijom, vino je ozbiljno, puno ekstrakta, prepoznatljive sortnosti. Pitanje je bilo otkuda mu zadimljenost u okusu ali vinar kaže da nije bilo u drvu. Sa vlastitom berbom iz ove godine Sušić će moći napuniti 2000 butelja a kad na rod dođe još 3000 trsova bit će još toliko butelja.
Cuvee crni iz 2019. sa 14.5% i 5.8 kiselina punjen je sa 50% vranca a ostatak su trnjak, merlot i syrah. Sve sorte su posebno macerirane i bile su zasebno u klasičnom bariku oko 16 mjeseci i tada kupažirane. Vino je izrazito voćno sa karakterističnim ljubičastim rubom (vranac koji će kasnije tamniti), tanini su vrlo ugodni a tek treba doći do sinergije tanina iz bačve i grožđa.Vino visoke vrijednosti već sada, upravo se puni za tržište, sa velikim potencijalom starenja. Po riječima vinara dobilo je na Zavodu 89 bodova.
Jokan cuvee 2015. sa 15% alkohola je također bio 16 mjeseci u novim barik bačvama. Suho, vrlo tanično sa okusom koštunjičava voća (šljiva, đem od šljive ali i smokva, sjajne svježine ugodan završetak sa malo fine gorčine, moglo bi se reći idealan završetak- sommellier Jakopović). Kupažirani su 90% cabernet sauvignon i merlot te 10% plavca. Mada je staro sedam godina vino još ima dobre perspektive starenja. Dobro bi se uklopilo uz steak, biftek i divljač. Preostalo je još oko 1500 butelja a po riječima vinara 500 butelja ide u arhivu.
Grand cuvee 2018. sa 16% alkohola rađen sa 60% syraha i 40%merlota od grožđa iz Podgrađa (Božo Bačić) kasnije branog i odležavan u bačvama različitih proizvođača (Mađarska, Francuska, SAD...). To vino također je bilo 16 mjeseci na "školovanju" u bačvama i dobilo je dobru taničnu strukturu. Tanina je puno, svi su ispeglani i polimerizirani. Izrazitih je voćnih aroma i okusa crne čokolade.U tom stilu bilo napravljeno i vino 2015. koje dobilo najviše nagrada (Šampion GAST-a 2017, dvostruki pobjednik u Mostaru 2017. i 2018. te srebrna medalja 92 boda na Decanteru 2020.). Prepoznao je to i jedan američki kupac koji je htio otkupiti sve butelje. Sušić je prodao 630 boca a ostatak od 1300 se prodaje i sada po cijeni od 500 kuna. Oko 400 butelja Sušić će sačuvati za arhivu.
Završno, uživalo se u desertnom merlotu iz 2017. IBB sa 14% alkohola i 8% kiselina! Vinar je htio dobiti suho vino ali su neprovreli šećeri dosegli 105 grama. Grožđe za ovo vino je brano punih mjesec dana kasnije oko 20.rujna.Ovdje se može prepoznati u okusu liker višnje uz sve druge karakteristične okuse i mirise merlota. Vino je pakirano u male butelje 0.375 l a cijena mu je 250 kuna.
Alen Sušić sa brojnom porodicom je prije nekoliko godina otvorio i konobu u obiteljskoj kući nazvanu po djedu Jokanu. Vina se najviše prodaju na kućnom pragu i širom makarske Rivijere. Sušić za vodeću lozu , oko 70% kujunđuša, u svome vinogradu kaže da je desetljećima bila hraniteljica obitelji uz druge poljoprivredne proizvode.
Pripremio: Tomislav Radić
Photo: Marko Čolić

Vinarija Sušić- obiteljska tradicija
 Alen Sušić igrao je nogomet u juniorima Veleža, a poslije je radio u svojoj električarskoj struci ali je odlučio 2010. pokrenuti OPG u Glavini donjoj. Kao i mnogi u imotskom kraju odabrao je vinogradarstvo i vinarstvo.
 Sušić ima 15 000 trsova na 3 hektara ali dobrim odabirom grožđa u svome kraju a pogotovo onim kupljenim u Podgrađu kod Benkovca radi odlična vina.
 Na radionici u Češkoj besedi u Zagrebu koju su vodiili sommelier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić, početak je bio u znaku Jokan one kujunđuše 2021. sa 12% alkohola (Jokan je bio nadimak njegova pokojnog djeda). Svježa kujunđuša ručno brana rađena flotacijom( nači bistrenja vina), sa 5.1 kiselinom u dobrom je balansu. 
 Chardonnay special one 2021. sa 12.0% alkohola (dobio ime po sinu koji je rođen kao šesto dijete nakon petero kćerki!) je tipični chardonnay sa svježinom, 5.8 kiseline. To vino moglo bi se sljubiti s jelima s roštilja i mesom sa manje pikantnih začina.
 Na pošipu iz 2021. sa 13.5% alkohola vidjela se umješnost vinara da kupi najbolje grožđe sorte u Čari na otoku Korčuli. Vinar zna gdje i kako kupiti grožđe od kojeg će dobiti najbolje rezultate u vinu. To se kasnije osjetilio sa svjetskim crnim sortama. Rađeno flotacijom, vino je ozbiljno, puno ekstrakta, prepoznatljive sortnosti. Pitanje je bilo otkuda mu zadimljenost u okusu ali vinar kaže da nije bilo u drvu. Sa vlastitom berbom iz ove godine Sušić će moći napuniti 2000 butelja a kad na rod dođe još 3000 trsova bit će još toliko butelja. 
 Cuvee crni iz 2019. sa 14.5% i 5.8 kiselina punjen je sa 50% vranca a ostatak su trnjak, merlot i syrah. Sve sorte su posebno macerirane i bile su zasebno u klasičnom bariku oko 16 mjeseci i tada kupažirane. Vino je izrazito voćno sa karakterističnim ljubičastim rubom (vranac koji će kasnije tamniti), tanini su vrlo ugodni a tek treba doći do sinergije tanina iz bačve i grožđa.Vino visoke vrijednosti već sada, upravo se puni za tržište, sa velikim potencijalom starenja. Po riječima vinara dobilo je na Zavodu 89 bodova. 
 Jokan cuvee 2015. sa 15% alkohola je također bio 16 mjeseci u novim barik bačvama. Suho, vrlo tanično sa okusom koštunjičava voća (šljiva, đem od šljive ali i smokva, sjajne svježine ugodan završetak sa malo fine gorčine, moglo bi se reći idealan završetak- sommellier Jakopović). Kupažirani su 90% cabernet sauvignon i merlot te 10% plavca. Mada je staro sedam godina vino još ima dobre perspektive starenja. Dobro bi se uklopilo uz steak, biftek i divljač. Preostalo je još oko 1500 butelja a po riječima vinara 500 butelja ide u arhivu.
 Grand cuvee 2018. sa 16% alkohola rađen sa 60% syraha i 40%merlota od grožđa iz Podgrađa (Božo Bačić) kasnije branog i odležavan u bačvama različitih proizvođača (Mađarska, Francuska, SAD...). To vino također je bilo 16 mjeseci na "školovanju" u bačvama i dobilo je dobru taničnu strukturu. Tanina je puno, svi su ispeglani i polimerizirani. Izrazitih je voćnih aroma i okusa crne čokolade.U tom stilu bilo napravljeno i vino 2015. koje dobilo najviše nagrada (Šampion GAST-a 2017, dvostruki pobjednik u Mostaru 2017. i 2018. te srebrna medalja 92 boda na Decanteru 2020.). Prepoznao je to i jedan američki kupac koji je htio otkupiti sve butelje. Sušić je prodao 630 boca a ostatak od 1300 se prodaje i sada po cijeni od 500 kuna. Oko 400 butelja Sušić će sačuvati za arhivu.
 Završno, uživalo se u desertnom merlotu iz 2017. IBB sa 14% alkohola i 8% kiselina! Vinar je htio dobiti suho vino ali su neprovreli šećeri dosegli 105 grama. Grožđe za ovo vino je brano punih mjesec dana kasnije oko 20.rujna.Ovdje se može prepoznati u okusu liker višnje uz sve druge karakteristične okuse i mirise merlota. Vino je pakirano u male butelje 0.375 l a cijena mu je 250 kuna.
 Alen Sušić sa brojnom porodicom je prije nekoliko godina otvorio i konobu u obiteljskoj kući nazvanu po djedu Jokanu. Vina se najviše prodaju na kućnom pragu i širom makarske Rivijere. Sušić za vodeću lozu , oko 70% kujunđuša, u svome vinogradu kaže da je desetljećima bila hraniteljica obitelji uz druge poljoprivredne proizvode.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Photo: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Baranja- surduci, gatori i vina
Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.
Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve 330.000l , u suradnji sa talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina sa vlastitih površina u Hrvatskoj, sa proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.
Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.
U Zmajevacu,radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).
Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino.
Nakon graha iz ćupa naravno, uz vino ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko

Baranja- surduci, gatori i vina 
 Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.
 Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve 330.000l , u suradnji sa talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina sa vlastitih površina u Hrvatskoj, sa proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.
 Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.
 U Zmajevacu,radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).
 Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino. 
 Nakon graha iz ćupa naravno, uz vino ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Nikola Zoko

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Indijan u Zagrebu

Vina vinarije Indijan predstavio je u Vinskm klubu u Zagrebu sommelier Tomislav Jakopovića. Vinarija braće Ivana i Juraja Violića i ime Indijan govori o tome kako se prezimena na Pelješacu upotpunjuju. Obiteljski su nadimak „Indijani“ Violići dobili na osnovi priče o pretcima, pomorcima koji su se utopili u Indijskom oceanu.
Godine 1975. u Potomju Ivo Violić, Ivanov i Jurjev djed napušta PZ Dingač i počinje samostalan posao.
Vinogradi Indijan prostiru se na 1,5ha, uz još pola hektara u zakupu, te su svi stari njmanje dvadeset godina. Položaji Dingača smješteni su na mikrolokacijama Pasje i Potočina, dok plavac mali i rukatac potječu s položaja Župa i Burino Ždrilo.
Predstavljanje je počelo se s premijerom vina rukatac 2021, koje neki prepoznaju pod nazivom maraština. Vino je vinificirano bez maceracije, čije grožđe potječe iz vinograda starih 40 godina, s prinosima od oko 1kg po trsu. Ima ga 2000 litara. Rukatca je sve manje jer se više sadi komercijalniji pošip te u poslijednje vrijeme grk. Ovo je tek druga godina da ga stavljaju u butelju. To je malo oporije svježe vino finih kiselina nešto je što Pelješcu doista treba, pogotovo u ljetnim mjesecima.

Uslijedio je Pošip 2021, čije je grožđe u Indijan pristiglo u hladnjači s korčulanske Čare u količini dostatnoj za samo 600 litara vina.

Plavac mali 2019. je s položaja Burino ždrilo, gdje imaju 3500 trsova. Proizvedu 2000 litara. Vino je moderno, nepretenciozno, finih kiselina i usuglašenih tanina, pa se lako pije unatoč 14,5% alkohola. Maceriran je 7 dana, a zatim smješten u velike hrastove bačve gdje je odležavao na tropu od ranije ubranog grožđa s Dingača sljedećih 6 mjeseci.

Plavac mali 2018. vino je iste stilistike, ali malo zatvorenije i punijeg okusa. Više ga nema u prodaji. Sačuvano je nešto boca za arhivu.
S Dingačem Indijani su počeli svoj vinski put. Od ukupno 80 hektara na jednome od najprestižnijih hrvatskih vinskih položaja, njima je zapalo 0,8 hektara s kojih se trude izvući najbolje što im je priroda dala.
Dingač iz berbe 2019.(15,5% alkohola), intenzivnih je aroma s okusom suhih šljiva i smokava na nepcu. Trsovi su stari između 30 i 50 godina, prinos je 0,7-0,8 kg po trsu, a godišnje proizvedu 1500 boca.
Dingač 2018. dokazao je da i jedna godina starenja puno znači. Osjećaju se kadulja i duhan, tanini su svilenkastiji, osjeti se šećer ali je nenametljiv. To je vrlo moćno vino sa 16% alkohola, koje je zadržalo eleganciju.
Dingač 2017. (15,5% alkohola) od grožđa sazrelog u ljetu gotovo bez kiše vino je u kojem je sačuvano sve što treba
I za kraj, polusuhi Dingač Prestige 2018, sa 16,7% divno uklopljenih alkohola i 4 grama neprevrelog šećera. To je vino koje pokazuje potentnost sorte, iako ga nije moguće proizvesti svake godine. Na nosu i na nepcu, osim šljive daje začinske i paprene note. Rađen je od selekcioniranog grožđa s minimalnim intervencijama u podrumu. U njemu je sve multiplicirano u odnosu na sva prethodna vina i arome i mirisi. Napunjeno je samo 300 boca, a ako ga netko želi posjedovati i popiti, morat će za butelju tog vina izdvojiti 500 kuna.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Indijan u Zagrebu
 
 Vina vinarije Indijan predstavio je u Vinskm klubu u Zagrebu sommelier Tomislav Jakopovića. Vinarija braće Ivana i Juraja Violića i ime Indijan govori o tome kako se prezimena na Pelješacu upotpunjuju. Obiteljski su nadimak „Indijani“ Violići dobili na osnovi priče o pretcima, pomorcima koji su se utopili u Indijskom oceanu.
 Godine 1975. u Potomju Ivo Violić, Ivanov i Jurjev djed napušta PZ Dingač i počinje samostalan posao.
 Vinogradi Indijan prostiru se na 1,5ha, uz još pola hektara u zakupu, te su svi stari njmanje dvadeset godina. Položaji Dingača smješteni su na mikrolokacijama Pasje i Potočina, dok plavac mali i rukatac potječu s položaja Župa i Burino Ždrilo. 
 Predstavljanje je počelo se s premijerom vina rukatac 2021, koje neki prepoznaju pod nazivom maraština. Vino je vinificirano bez maceracije, čije grožđe potječe iz vinograda starih 40 godina, s prinosima od oko 1kg po trsu. Ima ga 2000 litara. Rukatca je sve manje jer se više sadi komercijalniji pošip te u poslijednje vrijeme grk. Ovo je tek druga godina da ga stavljaju u butelju. To je malo oporije svježe vino finih kiselina nešto je što Pelješcu doista treba, pogotovo u ljetnim mjesecima.
 
 Uslijedio je Pošip 2021, čije je grožđe u Indijan pristiglo u hladnjači s korčulanske Čare u količini dostatnoj za samo 600 litara vina.
 
 Plavac mali 2019. je s položaja Burino ždrilo, gdje imaju 3500 trsova. Proizvedu 2000 litara. Vino je moderno, nepretenciozno, finih kiselina i usuglašenih tanina, pa se lako pije unatoč 14,5% alkohola. Maceriran je 7 dana, a zatim smješten u velike hrastove bačve gdje je odležavao na tropu od ranije ubranog grožđa s Dingača sljedećih 6 mjeseci. 
 
 Plavac mali 2018. vino je iste stilistike, ali malo zatvorenije i punijeg okusa. Više ga nema u prodaji. Sačuvano je nešto boca za arhivu.
 S Dingačem Indijani su počeli svoj vinski put. Od ukupno 80 hektara na jednome od najprestižnijih hrvatskih vinskih položaja, njima je zapalo 0,8 hektara s kojih se trude izvući najbolje što im je priroda dala.
 Dingač iz berbe 2019.(15,5% alkohola), intenzivnih je aroma s okusom suhih šljiva i smokava na nepcu. Trsovi su stari između 30 i 50 godina, prinos je 0,7-0,8 kg po trsu, a godišnje proizvedu 1500 boca.
 Dingač 2018. dokazao je da i jedna godina starenja puno znači. Osjećaju se kadulja i duhan, tanini su svilenkastiji, osjeti se šećer ali je nenametljiv. To je vrlo moćno vino sa 16% alkohola, koje je zadržalo eleganciju.
 Dingač 2017. (15,5% alkohola) od grožđa sazrelog u ljetu gotovo bez kiše vino je u kojem je sačuvano sve što treba
 I za kraj, polusuhi Dingač Prestige 2018, sa 16,7% divno uklopljenih alkohola i 4 grama neprevrelog šećera. To je vino koje pokazuje potentnost sorte, iako ga nije moguće proizvesti svake godine. Na nosu i na nepcu, osim šljive daje začinske i paprene note. Rađen je od selekcioniranog grožđa s minimalnim intervencijama u podrumu. U njemu je sve multiplicirano u odnosu na sva prethodna vina i arome i mirisi. Napunjeno je samo 300 boca, a ako ga netko želi posjedovati i popiti, morat će za butelju tog vina izdvojiti 500 kuna.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 godine

Vinarija Ostojić- vina iz Potpolja
Vinarija Ostojić bila je još jedna hercegovačka vinska kuća na tribini " Vrijeme je za..."koja se održana u prostorijama HKD Napredak u centru Zagreba. Vlado, otac i vlasnik i sin Blaž predstavili su svoju vinariju koja surađuje s enologom Darkom Šimićem.
Kušalo se tri žilavke iz 2018.,20., i 21. godine te četiri crna vina- Blatinu Stjepan Ostojić 2019., Merlot Kujava iz 2017., Vranac Radivoj Ostojić 2017. i Cuvee Stjepan Ostojić iz 2018.
Vinarija, koja se nalazi u Potpolju nedaleko Čitluka, godišnje proizvede 66000 butelja na 6 hektara vlastitih nasada sa 28 000 trsova. Uzgajaju se žilavka, blatina, trnjak, vranac, cabernet sauvignon i metrlot.
Godine 2021. žilavka iz 2020. dobila je sa 95 bodova, srebrnu medalju na svjetski prestižnom ocjenjivanju Decanter.
Ostojići imaju tradiciju uzgoja loze kroz cijelo 20.stoljeća a prva butelja modernog doba izašla je iz vinarije 1994.godine. Vina izvoze u Srbiju, Sloveniju i Švicarsku. Zanimljivi su i nazivi na etiketama njihovih butelja. Riječ je o srednjevjekovnim povijesnim ličnostima kraljevima i caricama sa širega bosanskog područja i Hercegovine.
Blaž Ostojić je rekao da korijeni, Ostojića, sežu uz mnoge meandre sve do unatrag sedam stoljeća. To je svakako dobar marketinški potez jer više vinarija iz toga područja vuče povijesne korijene i diče se tom poviješću.
Od tri žilavke nije se bilo lako odlučiti za najupečatljiviju, možda ne najbolju, a to je u ovome trenutku najmlađa i najpotentnija ona iz 2021. za koju je veći dio nazočnih zaključio da je već sada dobra a da će tijekom vremena razviti sve najbolje karakteristike. Vlado Ostojić je rekao da je maceracija rađena u vinifikatoru 12 sati na 12 stupnjeva celzijusa, dakle s hlađenjem s obzirom na vanjsku temperaturu. Nakon dvadesetak dana vino je premješteno u drugi tank a onda se miješalo dva i pol mjeseca sve do pred Božić. Vino ima odlične voćne mirise ali još se ne nalazi svi okusi koji su karakteristični kod žilavki. Vlado Ostojić smatra da ova žilavka može čak premašiti onu nagrađenu na Decanteru.
Merlot Kujava 2017. ima 13% alkohola i ostatak šećera samo 4 grama. Vinifikacija je bila na klasičan način vinarije Ostojić. Maceracija 20 dana na temperaturi 24 stupnja. Sommelier Tomislav Jakopović koji je vodio prezentaciju rekao je: " Vino je ukusno, čisto ,precizno, tanini su svileni zaobljeni i dostatni i da je vino mekše ne bi vrijedilo. Zove drugu čašu". Ovaj merlot uza sve svoje klasične mirise i okuse pravi je reprezetant svoga hercegovačkoga kraja. Vino je fenolno zrelo a aromatski spektar je taman i kožnatost ali ga ipak nije teško piti. Bitno je reći da ovo vino nije bilo u drvu nego samo u inoxu i dvije godine u boci.
Vranac Radivoj Ostojić također iz 2017. sa 13.6 alkohola imat će još dulji vijek od sadašnjih 5 godina. Sortno je prepoznatljiv, svjež na nepcu, fenološki zreo, sa 32 ekstrakta.
Cuvee Stjepan Ostoja 2018. (cabernet sauvignon, blatina i merlot u podjednakim postocima) 13.8 alkohola, kiselina oko 6 . U procesu proizvodnje grožđe izravno iz vinograda ide u kupažu. Dvadesetak dana maceracije na otprilike 25 stupnjeva a nakon inoxa ide 12 mjeseci u bačve od 2000 litara.
I najnoviji cuvee-a ( trnjak, blatina, merlot) je od kraja prošle godine na odležavanju u bačvama, na 10 do 12 mjeseci a zatim ide u inox i u boce.
U podrumu Ostojića proizvode se i žestica od klasičnih, loze i travarice preko voćnih destilata višnja, jabuka i slatkog oraha. Gin od borovice, od zelenih bosanskih pomiješanih sa smeđim i crvenim bobicama iz čitlučkog kraja, sada je na odležavanju a po riječima vinara bit će to najbolji destilat do sada.
Ostojići se također bave i turizmom i imaju hotel u Međugorju te agroturizmom. U Potpolju u sklopu vinarije je vila Monako sa 12 soba i restoranom.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vinarija Ostojić- vina iz Potpolja 
 Vinarija Ostojić bila je još jedna hercegovačka vinska kuća na tribini " Vrijeme je za..."koja se održana u prostorijama HKD Napredak u centru Zagreba. Vlado, otac i vlasnik i sin Blaž predstavili su svoju vinariju koja surađuje s enologom Darkom Šimićem. 
 Kušalo se tri žilavke iz 2018.,20., i 21. godine te četiri crna vina- Blatinu Stjepan Ostojić 2019., Merlot Kujava iz 2017., Vranac Radivoj Ostojić 2017. i Cuvee Stjepan Ostojić iz 2018.
 Vinarija, koja se nalazi u Potpolju nedaleko Čitluka, godišnje proizvede 66000 butelja na 6 hektara vlastitih nasada sa 28 000 trsova. Uzgajaju se žilavka, blatina, trnjak, vranac, cabernet sauvignon i metrlot.
 Godine 2021. žilavka iz 2020. dobila je sa 95 bodova, srebrnu medalju na svjetski prestižnom ocjenjivanju Decanter.
 Ostojići imaju tradiciju uzgoja loze kroz cijelo 20.stoljeća a prva butelja modernog doba izašla je iz vinarije 1994.godine. Vina izvoze u Srbiju, Sloveniju i Švicarsku. Zanimljivi su i nazivi na etiketama njihovih butelja. Riječ je o srednjevjekovnim povijesnim ličnostima kraljevima i caricama sa širega bosanskog područja i Hercegovine. 
 Blaž Ostojić je rekao da korijeni, Ostojića, sežu uz mnoge meandre sve do unatrag sedam stoljeća. To je svakako dobar marketinški potez jer više vinarija iz toga područja vuče povijesne korijene i diče se tom poviješću. 
 Od tri žilavke nije se bilo lako odlučiti za najupečatljiviju, možda ne najbolju, a to je u ovome trenutku najmlađa i najpotentnija ona iz 2021. za koju je veći dio nazočnih zaključio da je već sada dobra a da će tijekom vremena razviti sve najbolje karakteristike. Vlado Ostojić je rekao da je maceracija rađena u vinifikatoru 12 sati na 12 stupnjeva celzijusa, dakle s hlađenjem s obzirom na vanjsku temperaturu. Nakon dvadesetak dana vino je premješteno u drugi tank a onda se miješalo dva i pol mjeseca sve do pred Božić. Vino ima odlične voćne mirise ali još se ne nalazi svi okusi koji su karakteristični kod žilavki. Vlado Ostojić smatra da ova žilavka može čak premašiti onu nagrađenu na Decanteru. 
 Merlot Kujava 2017. ima 13% alkohola i ostatak šećera samo 4 grama. Vinifikacija je bila na klasičan način vinarije Ostojić. Maceracija 20 dana na temperaturi 24 stupnja. Sommelier Tomislav Jakopović koji je vodio prezentaciju rekao je: " Vino je ukusno, čisto ,precizno, tanini su svileni zaobljeni i dostatni i da je vino mekše ne bi vrijedilo. Zove drugu čašu". Ovaj merlot uza sve svoje klasične mirise i okuse pravi je reprezetant svoga hercegovačkoga kraja. Vino je fenolno zrelo a aromatski spektar je taman i kožnatost ali ga ipak nije teško piti. Bitno je reći da ovo vino nije bilo u drvu nego samo u inoxu i dvije godine u boci. 
 Vranac Radivoj Ostojić također iz 2017. sa 13.6 alkohola imat će još dulji vijek od sadašnjih 5 godina. Sortno je prepoznatljiv, svjež na nepcu, fenološki zreo, sa 32 ekstrakta. 
 Cuvee Stjepan Ostoja 2018. (cabernet sauvignon, blatina i merlot u podjednakim postocima) 13.8 alkohola, kiselina oko 6 . U procesu proizvodnje grožđe izravno iz vinograda ide u kupažu. Dvadesetak dana maceracije na otprilike 25 stupnjeva a nakon inoxa ide 12 mjeseci u bačve od 2000 litara. 
 I najnoviji cuvee-a ( trnjak, blatina, merlot) je od kraja prošle godine na odležavanju u bačvama, na 10 do 12 mjeseci a zatim ide u inox i u boce. 
 U podrumu Ostojića proizvode se i žestica od klasičnih, loze i travarice preko voćnih destilata višnja, jabuka i slatkog oraha. Gin od borovice, od zelenih bosanskih pomiješanih sa smeđim i crvenim bobicama iz čitlučkog kraja, sada je na odležavanju a po riječima vinara bit će to najbolji destilat do sada. 
 Ostojići se također bave i turizmom i imaju hotel u Međugorju te agroturizmom. U Potpolju u sklopu vinarije je vila Monako sa 12 soba i restoranom.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 godine

Ministrova vina

Ministrova vina su se kušala u zagrebačkom Vinskom klubu. Premjerno su predstavljena bijela vina "Anđeo s greškom" (graševina, chardonnay) i Maestoso (chardonnay) te crna vina "Anđeo s greškom" (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet Franc) i "Čaruga" (cabernet sauvignon, merlot) te kao iznenađenje desertni Cuvée (cabernet sauvignon, frankovka i crni Pinot).
Vlasnik vinarije Apolitico iz Rezovca kod Virovitice je bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić koji je u jednom mandatu bio i ministar regionalnog razvoja i EU fondova. Vina su predstavili bivši ministar Tomislav Tolušić, enologinja Ivana Nemet, koja je nekad radila u Feravinu i u Orahovici, a odnedavno je ravnateljica Tehnološko inovacijskog centra u Virovitici i sommelier i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović.

Vinogradarstvo je u obitelji Tolušić od davnih dana. Tomislava Tolušić naslijedio je vinograd s 500 čokota. Uz obiteljski vinograd u Rezovcu, u Kutjevu na položajima Kaptol i Vidim, zakupljeno je 6 hektara vinograda s bijelim sortama, a u Baranji se kupuje crno grožđe od Pinkerta i Kolara. Godišnja proizvodnja je 60.000 litara i 11 etiketa, ali u vinariji su samo dvije osobe zaposlene.

Prvo se kušalo vino " Anđeo s greškom" berba 2020.alkohol 13%. To je 90-postotna graševina s 10% chardonnaya. Vino je odnjegovano u 1200-litarskoj gruzijskoj amfori, uz maceraciju i fermentaciju od 20-ak dana, a nakon toga je 12 mjeseci bilo u hrastovoj barrique bačvi .
Napunjeno je 4000 butelja. Vino je zlatno žute boje prema jantarskoj. U aromi dominira voćnos a u okusu je ugodno meko, gusto i osvježavajuće. Vino" Anđeo s greškom" dobilo je ime po pjesmi virovitičke grupe Vatra, s čijim je frontmenom Ivanom Dečakom, Tomislav Tolušić odrastao.
Kušanje je nastavljeno s Maestosom. To je Chardonnay, berbe 2020. s 13% alkohola napravljen sur lie metodom. Fermentacija je odrađena u novim hrastovim bačvama od 500 l i nakon prvog pretoka ponovno je vino vraćeno u hrastove bačve i od tada počinje njegovanje na talogu.Grožđe za ovo vino kupljeno je u vinogradu Radovanci kraj Velike iz vinograda u kojem je uzgojeno uz stručni nadzor s ne više od 600-700 grama po trsu. Maestosu se prognozira dugi vijek, a napunjen je u samo 1900 butelja. U aromi dominiraju orašasti plodovi a okus je kemozan s mekim taninima.
"Anđeo s greškom", crno vino berbe 2020. s 14% alkohola nastalo je od četiri sorte (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet franc) u četiri amfore. napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. Nakon što su maceracije i fermentacije završile,napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. U aromi, u mirisu i u okusu dominira svježina crvenog i crnog voća.
Vino je napunjeno u 4000 butelja
Crno vino "Čaruga", berba 2020. s 14,5 s 50% baranjskog cabernet sauvignona i merlota tijekom maceracije te alkoholne i malolaktične fermentacije, svakodnevno je odrađivano metodom otakanja i vraćanja Osim u hrastovoj bačvi odnjegovano i u kestenu, koji ima 30% više tanina što se osjeti u voćnoj aromi i u okusu. Punjeno je u 5000 butelja.
Na kraju kušanja vina vinarije Apolitico poslužen je Cuvée berba 2020. od prosušenog grožđa . Svih 1500 butelja od pola litre je rasprodano, a sačuvana tek nekoliko za degustacije i arhivu. To desertno vino sastoji se od 50% cabernet sauvignona, 40% frankovke i 10% pinota crnog i ima 90 grama neprovrelog šećera po litri i 15,5% alkohola. Grožđe se sušilo u tri sušare, primjenjujući talijansku metodu passito.
Dizajn boca je s ilustracijama koje je radio strip crtač Davor Schunk.
Vina vinarije Apolitico koja su kušana u Vinskom klubu posebna su i raritetna a enologinja Ivana Nemet pokazala je svu raskoš svog talenta što se nemože ispoljiti u velikoj vinariji zbog tržišnih razloga.
Inače Tolušić nije prvi ministar-vinar. I nekadašnji ministar također poljoprivrede Petar Čobanković bio je vinar.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Ministrova vina
 
 Ministrova vina su se kušala u zagrebačkom Vinskom klubu. Premjerno su predstavljena bijela vina "Anđeo s greškom" (graševina, chardonnay) i Maestoso (chardonnay) te crna vina "Anđeo s greškom" (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet Franc) i "Čaruga" (cabernet sauvignon, merlot) te kao iznenađenje desertni Cuvée (cabernet sauvignon, frankovka i crni Pinot). 
 Vlasnik vinarije Apolitico iz Rezovca kod Virovitice je bivši ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić koji je u jednom mandatu bio i ministar regionalnog razvoja i EU fondova. Vina su predstavili bivši ministar Tomislav Tolušić, enologinja Ivana Nemet, koja je nekad radila u Feravinu i u Orahovici, a odnedavno je ravnateljica Tehnološko inovacijskog centra u Virovitici i sommelier i voditelj Vinskog kluba Tomislav Jakopović.
 
 Vinogradarstvo je u obitelji Tolušić od davnih dana. Tomislava Tolušić naslijedio je vinograd s 500 čokota. Uz obiteljski vinograd u Rezovcu, u Kutjevu na položajima Kaptol i Vidim, zakupljeno je 6 hektara vinograda s bijelim sortama, a u Baranji se kupuje crno grožđe od Pinkerta i Kolara. Godišnja proizvodnja je 60.000 litara i 11 etiketa, ali u vinariji su samo dvije osobe zaposlene.
 
 Prvo se kušalo vino " Anđeo s greškom" berba 2020.alkohol 13%. To je 90-postotna graševina s 10% chardonnaya. Vino je odnjegovano u 1200-litarskoj gruzijskoj amfori, uz maceraciju i fermentaciju od 20-ak dana, a nakon toga je 12 mjeseci bilo u hrastovoj barrique bačvi .
 Napunjeno je 4000 butelja. Vino je zlatno žute boje prema jantarskoj. U aromi dominira voćnos a u okusu je ugodno meko, gusto i osvježavajuće. Vino" Anđeo s greškom" dobilo je ime po pjesmi virovitičke grupe Vatra, s čijim je frontmenom Ivanom Dečakom, Tomislav Tolušić odrastao. 
 Kušanje je nastavljeno s Maestosom. To je Chardonnay, berbe 2020. s 13% alkohola napravljen sur lie metodom. Fermentacija je odrađena u novim hrastovim bačvama od 500 l i nakon prvog pretoka ponovno je vino vraćeno u hrastove bačve i od tada počinje njegovanje na talogu.Grožđe za ovo vino kupljeno je u vinogradu Radovanci kraj Velike iz vinograda u kojem je uzgojeno uz stručni nadzor s ne više od 600-700 grama po trsu. Maestosu se prognozira dugi vijek, a napunjen je u samo 1900 butelja. U aromi dominiraju orašasti plodovi a okus je kemozan s mekim taninima.
 "Anđeo s greškom", crno vino berbe 2020. s 14% alkohola nastalo je od četiri sorte (cabernet sauvignon, merlot, frankovka i cabernet franc) u četiri amfore. napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. Nakon što su maceracije i fermentacije završile,napravljen je blend koji je ponovno vraćen u amforu. U aromi, u mirisu i u okusu dominira svježina crvenog i crnog voća. 
 Vino je napunjeno u 4000 butelja 
 Crno vino "Čaruga", berba 2020. s 14,5 s 50% baranjskog cabernet sauvignona i merlota tijekom maceracije te alkoholne i malolaktične fermentacije, svakodnevno je odrađivano metodom otakanja i vraćanja Osim u hrastovoj bačvi odnjegovano i u kestenu, koji ima 30% više tanina što se osjeti u voćnoj aromi i u okusu. Punjeno je u 5000 butelja.
 Na kraju kušanja vina vinarije Apolitico poslužen je Cuvée berba 2020. od prosušenog grožđa . Svih 1500 butelja od pola litre je rasprodano, a sačuvana tek nekoliko za degustacije i arhivu. To desertno vino sastoji se od 50% cabernet sauvignona, 40% frankovke i 10% pinota crnog i ima 90 grama neprovrelog šećera po litri i 15,5% alkohola. Grožđe se sušilo u tri sušare, primjenjujući talijansku metodu passito.
 Dizajn boca je s ilustracijama koje je radio strip crtač Davor Schunk.
 Vina vinarije Apolitico koja su kušana u Vinskom klubu posebna su i raritetna a enologinja Ivana Nemet pokazala je svu raskoš svog talenta što se nemože ispoljiti u velikoj vinariji zbog tržišnih razloga.
 Inače Tolušić nije prvi ministar-vinar. I nekadašnji ministar također poljoprivrede Petar Čobanković bio je vinar.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

bačve @KLUB (21)