Pretraga postova
Ravna Vojvodina.
Cvet nevena i zamiljiv posetilac i brzi prsti za dobru sliku.
#RuralFoto #proizvodnja
Iako je srpskim poljoprivrednicima organska proizvodnja ulaznica na svetsko tržište, ne koristi se dovoljno, ima mnogo zaparloženih parcela, ali se i sve više plodnih oranica neplanski pretvara u industrijsko zemljište. Snežana Oljača sa Ka... Više [+]
Iako je srpskim poljoprivrednicima organska proizvodnja ulaznica na svetsko tržište, ne koristi se dovoljno, ima mnogo zaparloženih parcela, ali se i sve više plodnih oranica neplanski pretvara u industrijsko zemljište. Snežana Oljača sa Katedre za agrotehniku i agroekologiju Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu kaže da su najveće površine pod organskom poljoprivrednom proizvodnjom u zapadnoj Srbiji i Šumadiji, onda ide južna Srbija, pa tek onda Vojvodina. "Što se tiče broja hektara, najviše je zastupljeno voćarstvo, ratarske kulture, pre svega žitarice, krmno bilje, industrijsko bilje. Na prvom mestu, što se tiče broja hektara, to su livade i pašnjaci", kaže Oljača. #organskaproizvodnja
Suša! (Vojvodina, Doroslovo, DTD Kanal)
#RuralFoto #selo
#RuralFoto #selo
Doroslovo, Vojvodina, 2024
Prostor porušene poljoprivredne zadruge sa suncokretom.
Zima na reci Tamiš. Vojvodina, Banatski Despotovac. #RuralFoto #priroda
"Gebi" kupio "Fidelinku": U planu modernizacija silosa
Kompanija "Gebi" iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta "Fidelinke" iz Subotice, prenosi Radio- televizija V...
Suzbijanje krpelja u Vojvodini
Akcija suzbijanja krpelja obuhvatiće uređene zelene javne površine u 29 lokalnih samouprava na teritoriji AP Vojvodine, kao i na definisanim lokalitetima Nacionalnog park...
Na području Srbije, jabučaste voćne vrste se nalaze u fazi mirovanja. Koštičave voćne vrste se nalaze u fazi mirovanja do početka bubrenja pupoljaka (RC Smederevo, RC Beograd), prenosi PIS Vojvodina. U voćnjacima je u toku zimska rezidba vo... Više [+]
Na području Srbije, jabučaste voćne vrste se nalaze u fazi mirovanja. Koštičave voćne vrste se nalaze u fazi mirovanja do početka bubrenja pupoljaka (RC Smederevo, RC Beograd), prenosi PIS Vojvodina.
U voćnjacima je u toku zimska rezidba voća kada treba obratiti pažnju na sanitarne mere nege koje su veoma važne sa aspekta zaštite bilja, a to su: uklanjanje suvih i obolelih grana i grančica, sakupljanje i uništavanje opalog lišća i mumificiranih plodova, gde je to moguće.
Zbog izuzetno specifične sezone za nama, koju su okarakterisale vrlo česte vremenske nepogode i velike količine padavina, u zasadima je prisutan značajan infektivni potencijal mnogih patogena, te je pred nastupajuću proizvodnu godinu dobro obavljena rezidba i sprovođenje sanitarnih mera nege zasada imperativ.
Prilikom sprovođenja navedenih mera, treba voditi računa da se obavezno dezinfikuje alat (alkohol, varikina, sredstva na bazi hlora i dr.) kako bi se sprečilo širenje infekcije sa obolelih biljnih delova na zdrave. Takođe, preporučuje se njihovo sprovođenje pri suvom vremenu i u najtoplijem delu dana.
U danima koji predstoje, najavljuje se značajan porast temperature vazduha koji će usloviti kretanje vegetacije, te se u svim značajnim regijama gajenja bresaka i nektarina očekuje bubrenje pupoljaka. Ova faza je sa aspekta zaštite bilja izuzetno važna i proiozvođači će biti blagovremeno obavešteni o potrebi sprovođenja hemijskih mera zaštite.
Foto: PIS Vojvodina
Barža JP Vojvodinašuma koja je prevozila stoku sa Krčedinske ade se pokvarila. Stočari su obezbedili drugu baržu za sutra, petak, 12. januar i pozivaju 30 - ak ljudi, koji mogu, da dođu oko 9 h, da pomognu oko ukrcavanje 100-ak konja i 15-a... Više [+]
Barža JP Vojvodinašuma koja je prevozila stoku sa Krčedinske ade se pokvarila. Stočari su obezbedili drugu baržu za sutra, petak, 12. januar i pozivaju 30 - ak ljudi, koji mogu, da dođu oko 9 h, da pomognu oko ukrcavanje 100-ak konja i 15-ak krava.
Evakuacije danas nema, iz dva razloga.
Dolazi veterinarska inspekcija, da pregleda krave koje su prebačene u štalu Mileta Plavšića. On mora sa njima danas da bude.
Drugi razlog je što je obor, koji su prvog dana evakuacije napravili na ostrvu i u koji su najpre usmeravali krave, a onda odatle na baržu, je uništen. Na pitanje ko ga je i kada uništio, odgovor je ne zna se ko, zatekli su ga uništenog sutradan posle one prve akcije.
Na ostrvu je ostalo do oko 15ak krava i blizu stotinu konja (70-80-100, okvirno).
Da bi oni uopšte bili smešteni na baržu, neophodno je minimum 30-oro ljudi, koji bi ih usmeravali, telima oformili koridor kojim bi se konji kretali do barže i u nju ušli. Jer, konji se potpuno drugačije ponašaju od krava. Brzi su, jaki, energični, pronicljivi i pronalaze put da pobegnu. Sasvim je očekivano da budu povređeni i konji, i ljudi. (Ako neko ne zna, kao ja što nikada nisam videla, kako to izgleda, verno je pokazao Jovan Memedović u jednoj emisiji, kada je snimao baš evakuaciju konja, baš na Krčedinskoj Adi).
Na (laičko) pitanje da li je moguće taj koridor napraviti pomoću ograde, ako je nemoguće pronaći toliki broj ljudi, odgovor je da to ne bi moglo, zbog velike površine kojom se oni tamo kreću.
Očekivan je, kako mi kažu, narednih dana i porast vodostaja Dunava, time bi prostor koji nije pod vodom bio sužen na oko stotinak kvadrata. Možda bi tada bilo lakše evakuisati ih, ali to su samo pretpostavke, razmišljanja, niko nije rekao da se to čeka ili nešto slično.
Na ostrvu je ostalo i 15-ak krava, koje sada, uglavnom, prate konje, pa je i njih teže kontrolisati.
Info: Ruža Helac, Sanja Ignjatovic Eker
Foto: TANJUG
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje