KLUB - društvena mreža

'Vina uz žlicu'

Sve je bilo spremno, ali su inicijatori eno gastro projekta 'Vina uz žlicu', novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić, zajedno s Karolinom Pavić, vlasnicom zagrebačkog bistroa Veganšpek morali pričekati dane između dva "napada Korone"
Oni su konačno došli, pa se okupila probrana ekipa vinara i uljara te novinara koji prate vinsku i gastronomsku scenu.
Kroz labirint vina i jela uzvanike je poveo veliki vinski zaljubljenik Marko Havaši, koji je u Zagrebu pridonio afirmaciji međimurskih i zagorskih vina. Sada je pokazao da ima i voditeljski talent.
Visoka temperatura nije bila saveznik, ali u kuhinji Veganšpeka sve je besprijekorno funkcioniralo. Chef Alen Đukić sa svojim timom na stolove najprije je 'izbacio' Fermentirane štapiće od soje s humusom, tempehom i mrkvom, koji su posluženi uz Pjenušac 267 extra brut Kota. Svoj pjenušac osobno je predstavio vinar iz Hrvatskoga zagorja Tihomir Kota.
Sljedeći gastro izazov bili su Gnudi s kravljim sirom i pjenicom od tartufa s parmezanom, a posluženi su uz Sauvignon Soldo 2018, aromatično i osvježavajuće vino iz Vetova za čiju su kreaciju zaslužni otac i sin, Gojko i Mirko Soldo.
Premijeru imala je vinarija Burnum iz Vrbnika kod Knina. Kušalo se vino na francuski način s dalmatinskog kamenjara. Bio je to Bijeli Cuvée iz 2018. u kojem su podjednako zastupljeni chardonnay, viognier, pošip i maraština.
Vino je, uz Zeleni rižoto sa špinatom i popečcima, predstavila Kninjanka, Dijana Grgić, vlasnica i urednica časopisa VinumIN.
Boris Nećemer iz vinarije eko vinara Tomislava Bolfan predstavio je Riesling 2019 .
Uz to moćno vinu pridružen je Losos s grilla uz beluga leću, glaziranu mrkvu te pire od graška i mente.
Jedino crno vino te zagrebačke vrele večeri bio je Crni Cuvée Kaptol 2017. iz vinarije Kaptol s kutjevačkog vinorodnog područja.
To vino visokog potencijala i maštovite kreacije predstavili su vlasnica vinarije Barbara Ljevar i zagrebački distributer Dario Krklec. Ta kupaža cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota, u podjednakim omjerima, nadopunila je Skradinski rižoto, kojim je označen i kraj slanim jelima.
Slatka završnica, Crème brûlée s ružmarinom i narančom, stigla je uz Muškat žuti Sokač 2018. Vinariju Sokač iz Strmca kod Stubičkih toplica, predstavio je novinar Vjekoslav Madunić. Kao i mnogim drugima koji su ušli u svijet vina i Sokaču to nije glavno zanimanje.
On je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron pa zato u vinogradu i podrumu ne čini ništa sam . Savjetnik mu je enolog Krešimir Hren iz konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je i enolog Miodrag Hruškar. Zahvaljujući toj suradnji postigao je vrhunsku kvalitetu vina. Prinos po trsu je do 1,5 kg, berba je ručna , maceracije bijelih sorata je i do osam sati u preši a vinu daje dovoljno vremena da dozori prije nego što će ga pustiti na tržište.
Uz vina pila se mineralna voda Römerquelle a predstavila se i Sanja Žuvela iz OPG-a Mario Žuvela iz Vele Luke s Korčule s ekstradjevičanskim maslinovim uljem Žuvela Košće, mješavinom vrhunskih sorti maslina lastovka, orgula i drobnica.
Mladen Cesarec, koji u Oroslavju ima OPG Cesarec je sa svojim je bučinim uljima ušao i u velike trgovačke lance. Ove večeri popečci kao dodatak Zelenom rižotu spravljeni od visokoproteinskog, bezglutenskog bučinog brašna uz popržene sjemenke. Cesarec je predstavio i Suncokretovo hladno prešano ulje, koje nije namijenjeno prženju nego kao dodatak jelima što je novost na tržištu.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

'Vina uz žlicu' 
 
 Sve je bilo spremno, ali su inicijatori eno gastro projekta 'Vina uz žlicu', novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić, zajedno s Karolinom Pavić, vlasnicom zagrebačkog bistroa Veganšpek morali pričekati dane između dva "napada Korone"
 Oni su konačno došli, pa se okupila probrana ekipa vinara i uljara te novinara koji prate vinsku i gastronomsku scenu.
 Kroz labirint vina i jela uzvanike je poveo veliki vinski zaljubljenik Marko Havaši, koji je u Zagrebu pridonio afirmaciji međimurskih i zagorskih vina. Sada je pokazao da ima i voditeljski talent.
 Visoka temperatura nije bila saveznik, ali u kuhinji Veganšpeka sve je besprijekorno funkcioniralo. Chef Alen Đukić sa svojim timom na stolove najprije je 'izbacio' Fermentirane štapiće od soje s humusom, tempehom i mrkvom, koji su posluženi uz Pjenušac 267 extra brut Kota. Svoj pjenušac osobno je predstavio vinar iz Hrvatskoga zagorja Tihomir Kota.
 Sljedeći gastro izazov bili su Gnudi s kravljim sirom i pjenicom od tartufa s parmezanom, a posluženi su uz Sauvignon Soldo 2018, aromatično i osvježavajuće vino iz Vetova za čiju su kreaciju zaslužni otac i sin, Gojko i Mirko Soldo.
 Premijeru imala je vinarija Burnum iz Vrbnika kod Knina. Kušalo se vino na francuski način s dalmatinskog kamenjara. Bio je to Bijeli Cuvée iz 2018. u kojem su podjednako zastupljeni chardonnay, viognier, pošip i maraština. 
 Vino je, uz Zeleni rižoto sa špinatom i popečcima, predstavila Kninjanka, Dijana Grgić, vlasnica i urednica časopisa VinumIN.
 Boris Nećemer iz vinarije eko vinara Tomislava Bolfan predstavio je Riesling 2019 .
 Uz to moćno vinu pridružen je Losos s grilla uz beluga leću, glaziranu mrkvu te pire od graška i mente.
 Jedino crno vino te zagrebačke vrele večeri bio je Crni Cuvée Kaptol 2017. iz vinarije Kaptol s kutjevačkog vinorodnog područja.
 To vino visokog potencijala i maštovite kreacije predstavili su vlasnica vinarije Barbara Ljevar i zagrebački distributer Dario Krklec. Ta kupaža cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota, u podjednakim omjerima, nadopunila je Skradinski rižoto, kojim je označen i kraj slanim jelima.
 Slatka završnica, Crème brûlée s ružmarinom i narančom, stigla je uz Muškat žuti Sokač 2018. Vinariju Sokač iz Strmca kod Stubičkih toplica, predstavio je novinar Vjekoslav Madunić. Kao i mnogim drugima koji su ušli u svijet vina i Sokaču to nije glavno zanimanje.
 On je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron pa zato u vinogradu i podrumu ne čini ništa sam . Savjetnik mu je enolog Krešimir Hren iz konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je i enolog Miodrag Hruškar. Zahvaljujući toj suradnji postigao je vrhunsku kvalitetu vina. Prinos po trsu je do 1,5 kg, berba je ručna , maceracije bijelih sorata je i do osam sati u preši a vinu daje dovoljno vremena da dozori prije nego što će ga pustiti na tržište.
 Uz vina pila se mineralna voda Römerquelle a predstavila se i Sanja Žuvela iz OPG-a Mario Žuvela iz Vele Luke s Korčule s ekstradjevičanskim maslinovim uljem Žuvela Košće, mješavinom vrhunskih sorti maslina lastovka, orgula i drobnica.
 Mladen Cesarec, koji u Oroslavju ima OPG Cesarec je sa svojim je bučinim uljima ušao i u velike trgovačke lance. Ove večeri popečci kao dodatak Zelenom rižotu spravljeni od visokoproteinskog, bezglutenskog bučinog brašna uz popržene sjemenke. Cesarec je predstavio i Suncokretovo hladno prešano ulje, koje nije namijenjeno prženju nego kao dodatak jelima što je novost na tržištu.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

VINA od DAVNINA

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković dodijelila je diplome vinarima za šampionska vina u pojedinim kategorijama u sklopu projekta pod nazivom „VINA od DAVNINA“. Povjerenstvo sasatavljeno od ocjenjivača (enologa), ocijenilo je 159 uzoraka vina proizvedenih od 30 autohtonih sorti različitih godina berbe od 77 vinara te je dodijeljeno 7 šampionskih odličja najbolje ocjenjenim vinima u pojedinim kategorijama.
Treće ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata koje prethodi trećoj reviji VINA od DAVNINA održano je u svibnju ove godine te su, uz šampione, dodijeljene 3 velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih diploma i 1 priznanje. Ocjenjena vina izložiti će se na reviji te će ih posjetitelji moći kušati i kupiti izravno od proizvođača.
Inicijator i organizator projekta je Ministarstvo poljoprivrede, suorganizator Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te partneri Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Cilj projekta je predstavljanje vina hrvatskih autohtonih (izvornih) sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje, a povećani odaziv vinara u odnosu na prošle godine pokazuje zanimanje proizvođača koji su kroz projekt dobili priliku za promociju svojih vina, autentičnog turističkog proizvoda i važnog dijela gastronomske ponude Hrvatske. Inače u Hrvatskoj danas uspijeva 130 autohtonih sorata vina a nekada ih je bilo i više od 400. Od autohtonih sorata najviše je malvazije - 43 %, slijede plavac mali (25 %) i žlahtina (10%).
Šampioni 3. revije VINA OD DAVNINA su:
Najbolje ocijenjeno vino:
Primus – Plavac mali 2016., Rizman vinogradi d.o.o. Klek.
Šampion u kategoriji pjenušavih vina: San Marino – Žlahtina 2017.,
Pavlomir d.o.o., Novi Vinodolski.
Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe - regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019., Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban.
Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe - regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019., OPG Siljan Sanjin, Krnica.
Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva – Sansigot/Debejan 2016., Estate winery d.o.o., (A. Katunar), Vrbnik.
Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe - regije Dalmacija:
Tasovac Pošip 2018., OPG Davor Tasovac, Žrnovo.
Šampion u kategoriji crvenih vina - regije Dalmacija: Primus – Plavac mali 2016., Rizman vinogradi d.o.o. Klek.

Uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković, na predstavljanju projekta VINA od DAVNINA i objavi rezultata te dodjeli nagrada vinarima sudjelovali su i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predsjednik ocjenjivačke komisije Marijan Čižmešija, Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a Robert Brkić.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimio: Marko Čolić

VINA od DAVNINA
 
 Ministrica poljoprivrede Marija Vučković dodijelila je diplome vinarima za šampionska vina u pojedinim kategorijama u sklopu projekta pod nazivom „VINA od DAVNINA“. Povjerenstvo sasatavljeno od ocjenjivača (enologa), ocijenilo je 159 uzoraka vina proizvedenih od 30 autohtonih sorti različitih godina berbe od 77 vinara te je dodijeljeno 7 šampionskih odličja najbolje ocjenjenim vinima u pojedinim kategorijama. 
 Treće ocjenjivanje vina hrvatskih autohtonih sorata koje prethodi trećoj reviji VINA od DAVNINA održano je u svibnju ove godine te su, uz šampione, dodijeljene 3 velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih diploma i 1 priznanje. Ocjenjena vina izložiti će se na reviji te će ih posjetitelji moći kušati i kupiti izravno od proizvođača. 
 Inicijator i organizator projekta je Ministarstvo poljoprivrede, suorganizator Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te partneri Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Cilj projekta je predstavljanje vina hrvatskih autohtonih (izvornih) sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje, a povećani odaziv vinara u odnosu na prošle godine pokazuje zanimanje proizvođača koji su kroz projekt dobili priliku za promociju svojih vina, autentičnog turističkog proizvoda i važnog dijela gastronomske ponude Hrvatske. Inače u Hrvatskoj danas uspijeva 130 autohtonih sorata vina a nekada ih je bilo i više od 400. Od autohtonih sorata najviše je malvazije - 43 %, slijede plavac mali (25 %) i žlahtina (10%).
 Šampioni 3. revije VINA OD DAVNINA su:
 Najbolje ocijenjeno vino:
 Primus – Plavac mali 2016., Rizman vinogradi d.o.o. Klek.
 Šampion u kategoriji pjenušavih vina: San Marino – Žlahtina 2017.,
 Pavlomir d.o.o., Novi Vinodolski.
 Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe - regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019., Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban.
 Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe - regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019., OPG Siljan Sanjin, Krnica.
 Šampion u kategoriji crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva – Sansigot/Debejan 2016., Estate winery d.o.o., (A. Katunar), Vrbnik.
 Šampion u kategoriji bijelih vina redovite berbe - regije Dalmacija:
 Tasovac Pošip 2018., OPG Davor Tasovac, Žrnovo.
 Šampion u kategoriji crvenih vina - regije Dalmacija: Primus – Plavac mali 2016., Rizman vinogradi d.o.o. Klek.
 
 Uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković, na predstavljanju projekta VINA od DAVNINA i objavi rezultata te dodjeli nagrada vinarima sudjelovali su i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predsjednik ocjenjivačke komisije Marijan Čižmešija, Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a Robert Brkić.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimio: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Najbolja je Asia

I ove godine, ocijenjivala se kakvoća plodova jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i grada Zagreba. Najukusnijom su proglasili sortu Asia. Uz nju, na ocjenjivanju je bilo još sedam sorata – Clary, Sibilla, Joly, Albinon, San Andreas, Kviki i Alba. Ocjenjivao se vanjski izgled (boja, oblik, veličina) i unutarnja kakvoća ploda (tekstura, čvrstoća, odnos šećera i kiselina) Povjerenstvo u kojem su među ostalima bili i gastro novinarka Božica Brkan, urednik Emisije za selo i poljoprivredu Hrvatskoga radija Martin Vuković, urednik emisije "Plodovi zemlje" HRT-a Vlatko Gregurić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, vinarica dr Ivana Puhelek i Romina Zadravec sirarica i jagodarica ocjenjivalo je u ime potrošača.

Proizvođači stalno mijenjaju sorte, stvorene kroz oplemenjivačke programe, tražeći one koje su najbolje prilagođene za uvjete uzgoja u Hrvatskoj. Nove su sorte, u pravilu, bolje kvalitete i puno ukusnije“, rekao je Boris Duralija, redoviti profesor na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, voditelj ocjenjivanja. Na prostoru Županije i grada Zagreba, dodao je, prevladavaju tri sorte – Clary, Joly i Asia.
„Jednorodne su, a njihova sezona berbe, ovisno o tehnologiji uzgoja, traje od kraja travnja do početka lipnja“, pojasnio je Duralija, rekavši da je ovogodišnja sezona berbe, u odnosu na prethodne, počela nešto ranije. „Sve ovisi o temperaturi zraka i vlazi“, rekao je.
Potrošačko ocjenjivanje plodova jagode, već 18 godina, zajedno organiziraju Županija i Grad Zagreb i to u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“. Ovogodišnje je održano u Izletištu Ferin u Donjoj Zelini.
„Radimo to s ciljem promoviranja, prije svega jagode, a onda i sorte. Ovakva su ocjenjivanja pomogla da neke sorte, zbog preferencije potrošača, postanu i udomaćene“, rekao je Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije. Rekao je da na području Županije ima šezdesetak registriranih uzgajatelja jagode i većini njih je to je dodatna djelatnost. Svi oni, naglasio je, mogu računati na bespovratne potpore Županije, poput potpore za gradnju plastenika, opremanje i izradu prodajnoga mjesta, marketinga i edukacije.
„Ovisno o statusu proizvođača, je li profesionalni poljoprivrednik, plaća li mirovinsko i zdravstveno, je li mladi poljoprivrednik maksimalni iznos bespovratne potpore je 150.000 kuna“, rekao je Kraljičković.
Na području Zagreba najviše je uzgajatelja jagoda na Trešnjevci u Horvatima.. Prije 20 godina osnovana je i Udruga uzgajatelja jagoda Grada Zagreba u koju je učlanjeno 45 OPG-ova koji se bave proizvodnjom jagoda.
Porojekt Jagodica Purgerica – robna marka Grada Zagreba poznat je kupcima od 2014. godine. Pod kontrolom je Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, a posebnost projekta jest da se bere zrela jagoda i istog dana plasira na tržište.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Najbolja je Asia
 
 I ove godine, ocijenjivala se kakvoća plodova jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i grada Zagreba. Najukusnijom su proglasili sortu Asia. Uz nju, na ocjenjivanju je bilo još sedam sorata – Clary, Sibilla, Joly, Albinon, San Andreas, Kviki i Alba. Ocjenjivao se vanjski izgled (boja, oblik, veličina) i unutarnja kakvoća ploda (tekstura, čvrstoća, odnos šećera i kiselina) Povjerenstvo u kojem su među ostalima bili i gastro novinarka Božica Brkan, urednik Emisije za selo i poljoprivredu Hrvatskoga radija Martin Vuković, urednik emisije "Plodovi zemlje" HRT-a Vlatko Gregurić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, vinarica dr Ivana Puhelek i Romina Zadravec sirarica i jagodarica ocjenjivalo je u ime potrošača.
 
 Proizvođači stalno mijenjaju sorte, stvorene kroz oplemenjivačke programe, tražeći one koje su najbolje prilagođene za uvjete uzgoja u Hrvatskoj. Nove su sorte, u pravilu, bolje kvalitete i puno ukusnije“, rekao je Boris Duralija, redoviti profesor na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, voditelj ocjenjivanja. Na prostoru Županije i grada Zagreba, dodao je, prevladavaju tri sorte – Clary, Joly i Asia. 
 „Jednorodne su, a njihova sezona berbe, ovisno o tehnologiji uzgoja, traje od kraja travnja do početka lipnja“, pojasnio je Duralija, rekavši da je ovogodišnja sezona berbe, u odnosu na prethodne, počela nešto ranije. „Sve ovisi o temperaturi zraka i vlazi“, rekao je.
 Potrošačko ocjenjivanje plodova jagode, već 18 godina, zajedno organiziraju Županija i Grad Zagreb i to u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“. Ovogodišnje je održano u Izletištu Ferin u Donjoj Zelini.
 „Radimo to s ciljem promoviranja, prije svega jagode, a onda i sorte. Ovakva su ocjenjivanja pomogla da neke sorte, zbog preferencije potrošača, postanu i udomaćene“, rekao je Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije. Rekao je da na području Županije ima šezdesetak registriranih uzgajatelja jagode i većini njih je to je dodatna djelatnost. Svi oni, naglasio je, mogu računati na bespovratne potpore Županije, poput potpore za gradnju plastenika, opremanje i izradu prodajnoga mjesta, marketinga i edukacije.
 „Ovisno o statusu proizvođača, je li profesionalni poljoprivrednik, plaća li mirovinsko i zdravstveno, je li mladi poljoprivrednik maksimalni iznos bespovratne potpore je 150.000 kuna“, rekao je Kraljičković.
 Na području Zagreba najviše je uzgajatelja jagoda na Trešnjevci u Horvatima.. Prije 20 godina osnovana je i Udruga uzgajatelja jagoda Grada Zagreba u koju je učlanjeno 45 OPG-ova koji se bave proizvodnjom jagoda.
 Porojekt Jagodica Purgerica – robna marka Grada Zagreba poznat je kupcima od 2014. godine. Pod kontrolom je Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, a posebnost projekta jest da se bere zrela jagoda i istog dana plasira na tržište. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

#OPG @KLUB (227)