Pretraga postova
Veliko zlato za Damjanićev Clemente Hrvatskim vinima 22 medalje! Udruga Vinistra slavi još jedan sjajan rezultat istarskih vinara, veliko zlato za Damjanićev Clemente 2020., dvije zlatne i tri srebrne medalje Ovo je sjajna godina za hrvatsk... Više [+]
Veliko zlato za Damjanićev Clemente
Hrvatskim vinima 22 medalje! Udruga Vinistra slavi još jedan sjajan rezultat istarskih vinara, veliko zlato za Damjanićev Clemente 2020., dvije zlatne i tri srebrne medalje
Ovo je sjajna godina za hrvatska vina, poručuju organizatori prestižnog Concours Mondial de Bruxellesa (CMB). Njegovo 32. izdanje za bijela i crna vina održavalo se početkom lipnja u Yinchuanu, u srcu kineske vinske regije Ningxia, a prema upravo objavljenim rezultatima Hrvatska je briljirala. Osvojila je 22 medalje, dvostruko više nego lani, od čega je čak šest medalja stiglo u Istru.
Kozlović Santa Lucia Malvazija 2018. i Medea Assemblage 2022., osvojili su zlatne medalje, Vina Poletti Chardonnay 2024., Agrolaguna Syrah Festigia 2022. i Agrolaguna Castello Festigia 2022., srebrne medalje, a veliko zlato osvojio je Damjanić Clemente 2020.
Damjanić Clemente 2020. vino je iznimne strukture, kompleksnosti i savršene ravnoteže. Riječ je o slojevitom i vrhunski izrađenom vinu koje otkriva intenzivne arome tamnog voća, začina i savršeno integriranog drveta. Na nepcu su tanini čvrsti, ali zreli, pružajući eleganciju bogatom voćnom karakteru bez da ga nadvladaju. Vino je impresioniralo svojom iznimnom postojanošću i skladom, završavajući dugim i elegantnim završetkom. Vrhunsko vino koje spaja dubinu, profinjenost i preciznost.
U udruzi Vinistra, koja je prije dvije godine Concours Mondial de Bruxelles prvi put dovela u Hrvatsku kada je u Poreču organizirala ocjenjivanje bijelih i crnih vina, iznimno su ponosni na hrvatski uspjeh. Njihova četiri člana –Josip Barišić, Marko Krstačić, Ivan Damjanić i direktor Vinistre Ivan Marić, na ocjenjivanju su sudjelovali kao dio hrvatske delegacije ocjenjivača uz Ivanu Ovčina Čagalj, Inu Bednar Jozinović, Tomislava Tuđena, Moniku Prović i Kseniju Matić.
„Ovo je još jedan izniman rezultat za Hrvatsku, a posebno za istarske vinare koji na najcjenjenijim natjecanjima osvajaju medalje i tako potvrđuju vrhunsku kvalitetu. Potvrdilo se to i u Kini na odlično organiziranom 32. izdanju Concours Mondial de Bruxellesa. Sudjelovati u ocjenjivanju kao dio hrvatske delegacije koja je brojila devet ocjenjivača i doživjeti vinsku regiju Ningxia bilo je nezaboravno iskustvo“, ističe Josip Barišić, potpredsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.
„Oduševljeni smo snažnim nastupom Hrvatske na CMB 2025 u sesiji crnih i bijelih vina, koji odražava impresivan napredak i sve veću međunarodnu prepoznatljivost njezinih vina. Concours Mondial de Bruxelles nije samo najrigoroznije i najprestižnije vinsko natjecanje, već i snažna promotivna platforma. Ove medalje zasigurno će imati pozitivan učinak na nagrađena vina, dodatno podržan našim brojnim inicijativama na lokalnim tržištima i u maloprodaji — uključujući suradnje s velikim trgovačkim lancima poput CAVAVIN-a i Pam-a. Također, razvoj našeg projekta Wine & Spirits Experience by CMB u zemljama poput Meksika, Južne Koreje i Benina — u kojima se predstavljaju isključivo vina s CMB medaljama — dodatno povećava globalnu vidljivost i prestiž“, izjavio je Quentin Havaux direktor CMB-a.
Tijekom tri dana ovog respektabilnog ocjenjivanja 375 stručnjaka iz 56 zemalja naslijepo je kušalo 7.165 uzoraka iz 49 zemalja. Kao domaćin ovogodišnjeg izdanja, Kina je sudjelovala s rekordna 663 vina, a nagrađeno ih je 280. Kineski vinari osvojili su osam velikih zlatnih medalja, stotinu zlatnih medalja i 122 srebrne medalje.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto izvor Concours Mondial de Bruxelles
Decanter Winners Showcase by Vinistra Sjajan uspjeh istarskih vina na najpoznatijem ocjenjivanju! Od ukupno 14 zlata za hrvatska vina, istarski vinari osvojili pet za malvazije i jednu platinu za desertno vino. Decanter u organizaciji Vinis... Više [+]
Decanter Winners Showcase by Vinistra
Sjajan uspjeh istarskih vina na najpoznatijem ocjenjivanju!
Od ukupno 14 zlata za hrvatska vina, istarski vinari osvojili pet za malvazije i jednu platinu za desertno vino. Decanter u organizaciji Vinistre stiže u Istru ni dva tjedna nakon objave rezultata
Hrvatska iz godine u godinu osvaja sve više medalja na Decanter World Wine Awardsu (DWWA), a istarska vina briljiraju. U Londonu su se zlatom okitile Malvazija Vina Bernobić, 2024.; Malvazija Istarska Bruno Ferenac, 2023., Santa Lucia Malvazija Kozlović, 2018.; Korona Malvazija Vina Franković, 2019.; La Prima Malvazija Fakin, 2023., dok je platinu i visokih 97 bodova osvojilo desertno vino San Salvatore Benvenuti, 2021.
Sjajan je to rezultat za istarske vinare i malvaziju koja je postala najnagrađivanija hrvatska sorta. Ni dva tjedna nakon objave rezultata Vinistra u suradnji s Decanterom drugu godinu organizira Decanter 2025 Winners Showcase by Vinistra. Ovaj prestižni događaj za koji je potrebno imati pozivnicu organizira se 2. srpnja u 19 sati na plaži Kempinski Hotela Adriatic Istria Croatia.
Na ovom ekskluzivnom događaju predstavit će se hrvatska vina koja su na ovogodišnjem Decanteru osvojila najmanje 90 bodova, odnosno srebrnu, zlatnu i platinastu medalju. U stilu promenadnog kušanja dvjestotinjak vinskih profesionalaca uživat će u nagrađenim hrvatskim vinima. Uz goste iz regije ovaj će event uveličati i predstavnici Decantera predvođeni s Caroline Gilby i Beth Willard.
„Ovo je sjajna prilika za dodatnu promociju hrvatskih vina i potvrda napretka Hrvatske kao vinske regije. Hrvatska vina danas osvajaju respektabilna priznanja na najvećim svjetskim ocjenjivanjima, a istarska malvazija prednjači po kvaliteti i prepoznatljivosti. Ponosni smo što ponovno imamo priliku u Istri ugostiti ovako važan događaj u suradnji s Decanterom“, istaknuo je Ivan Marić, direktor Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre, koji se nedavno vratio iz Kine s Concours Mondial de Bruxellesa.
Na ovom, na Decanter najcjenjenijem vinskom ocjenjivanju, bio je jedan od ocjenjivača s još tri člana Vinistre – Josipom Barišićem, Markom Krstačićem i Ivanom Damjanićem. Njih četvorica bili su dio hrvatske delegacije koja je brojila devet ocjenjivača.
Da smo ljubiteljima vina sve atraktivnija zemlja potvrđuje i veliki broj osvojenih medalja na ovogodišnjem Decanteru. Hrvatski vinari osvojili su 386 medalja, od čega jednu platinu, 14 zlatnih, 115 srebrnih i 256 brončanih medalja. Po osvojenim medaljama na londonskom ocjenjivanju osma smo zemlja svijeta. U elitnom smo društvu, ispred nas su velike vinske sile - Francuska, Italija, Španjolska, Australija, Portugal, Južnoafrička Republika i Argentina.
O kakvim je vinima riječ pokazat će ekskluzivno kušanje nagrađenih hrvatskih vina u Savudriji, koja se održava uz podršku Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice Istarske županije, Turističke zajednice grada Umaga i Kempinski Hotela Adriatic Istria Croatia.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto Merlo De Graia arhiva 2024.:
Preporuke smjesa za zelenu gnojidbu i savjeti za sjetvu
Zelena gnojidba je odavno prepoznata kao jedna od ključnih praksi u održivoj poljoprivredi, koja obogaćuje tlo, poboljšava strukturu tla i smanjuje eroziju. Uvođenjem ino...
Otvorena je diskusija na temu: Katastrofa u Kini: Eksplozija u tvornici pesticida i lijekova, više mrtvih, deseci ozlijeđenih
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
preljepo gori to globalisticko komunisticko zlo od drzave, samo zelja da bude toga i vise tamo. preljepo gori to globalisticko komunisticko zlo od drzave, samo zelja da bude toga i vise tamo.
FESTIVAL VINA MOSLAVINA 215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti. Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocij... Više [+]
FESTIVAL VINA MOSLAVINA
215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI
U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti.
Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocijenjeno vino među mladim škrletima je Škrlet 2024. Vina Košutić iz Kutine. Osvojio je veliku zlatnu medalju, za što je trebao najmanje 91 bod. Škrlet Familia 2023. iste vinarije, također s velikim zlatom, prvi je među odležanim škrletima. Veliku zlatnu medalju osvojilo je i najbolje ocijenjeno vino od ostalih bijelih autohtonih sorti, a to je Pošip Sur lie 2022. Vinarije Toreta iz Smokvice na Korčuli.
Ocjenjivanje je bilo uoči Izložbe te Festivala vina MoslaVina 2025. Kutina 23. i 24. svibnja. Pristiglo je 215 uzoraka, među kojima je bilo 127 vina od 25 autohtonih sorti. Najzastupljeniji je, naravno, bio škrlet sa 61 uzorkom. Priznanja su dodijeljena u petak, 23. svibnja 2025., na otvorenju Festivala. Ocjenjivači su dodijelili i 77 zlatnih, 99 srebrnih te 17 brončanih medalja.
Najbolje ocijenjeno vino od neautohtonih sorti članova Udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" je Gewürztraminer 2021. Vinarije Trdenić iz Popovače. Među crnim vinima od autohtonih sorti prvi je Teran Il Primo 2021. motovunske vinarije Fakin, a najbolje ocijenjeno jantarno vino je Debit Oya Noya 2020. Vinarije Ante Sladić iz Plastova pokraj Skradina. Predsjednik ocjenjivanja bio je Josip Orišković, ASI International i HSK diplomirani sommelier te vinski edukator i predavač. Ocjenjivačke komisije vodili su osnivači Vinskoga kluba Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin, a ocjenjivali su vinski znanstvenici, enolozi, sommelieri i distributeri vina dr. sc. Zvjezdana Marković, Jana Košćec, Matea Jagar, Ivana Ovčina Čagalj, Lovro Mikalužić, Stevan Kostreš, Marko Škarica i Toni Babić.
Posjetitelji Festivala na kutinskom Trgu dr. Franje Tuđmana mogli su uživati u velikom broju nagrađenih vina, ali i ostalih koja su ponudili izlagači. Bilo je i fine hrane te dobre glazbe. Neposredno prije otvaranja u Multimedijalnoj dvorani na Trgu dr. Franje Tuđmana bila je i panel rasprava Škrlet u novom ruhu na kojoj je predstavljena i Riedelova čaša za vina od ove sorte.
Svako vino nosi neku poruku i prava čaša jasno će je prenijeti, rekla je Ivana Ovčina Čagalj, Riedelova brand ambasadorica iz Miva galerije vina. Dodala je kako škrlet sredinom lipnja putuje i u Kinu, na ovogodišnje ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. Vinar Nikica Katić iz Kleti Romić podsjetio je kako je sorta nastala u Moslavini, spominje se još sredinom 19. stoljeća kad je Jožef Gregorić prijavio berbu škrleta, te kako je 100 posto hrvatska. Hrvoje Košutić, iz obiteljske vinarije čiji je škrlet ove godine najbolji, istaknuo je kako su vina od ove sorte dobro pozicionirana od Zagreba do Dubrovnika.
Oko 90 posto škrleta su mlada i svježa vina, ali ima i pjenušavih, odležanih pa i jantarnih, odnosno dugo maceriranih. Vinarije Kosovec i Voštinić Klasnić izvoze ih i u SAD. Kupci ih traže, a sadašnja 73 hektara pod škrletom su premalo. Trebamo širiti nasade, upozorio je. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vinarstva Naveo je kako se vinarima može olakšati izvoz korištenjem novca iz vinske omotnice u kojoj je 1,2 milijuna eura na godinu namijenjeno promicanju vina na tržištima trećih zemalja i dovođenju novinara iz tih zemalja u Hrvatsku.
Josip Orišković objasnio je uz koja jela škrlet ima mjesta za stolom. "Ljeti volimo hranu od laganih namirnice kojima pristaju i takva vina, a škrlet je sigurno jedno od njih. Vrlo je lako sljubiti škrlete s kvarnerskom i mediteranskom kuhinjom zato što mali ostatak šećera i lepršavo tijelo odlično pristaju jelima od najfinijih namirnica poput jastoga i škampa. Štoviše, ističu im i produžavaju okuse, rekao je Orešković.
Prije izložbe vina neki novinari bili su u posjetu vinariji Glavica na Mramor Brdu u Gornjoj Gračenici. Braća Antun i Ivan Glavica posvećeni su ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu, a prvi su u Hrvatskoj, 2023. godine, dobili prestižni biodinamički certifikat Demeter."Velika je to potvrda naše posvećenosti zahtjevnoj biodinamičkoj poljoprivredi i proizvodnji vina vrhunske kvalitete, istaknuli su pokazujući vinograd ispod vinarije kojim šeće 50-ak patuljastih ovaca, 30-ak gusaka i 20-ak kokoši. Zahvaljujući njima, taj vinograd nikad nisu trebali pognojiti, objasnio je Antun Glavica. Zbog životinja je u njemu i poseban uzgojni oblik. Trsovi su oblikovani tako da se grozdovi razvijaju relativno visoko kako ih ovi nesvakidašnji radnici u vinogradu ne bi obrstili prije berbe. Proveli su grupu novinara iz Zagreba i kroz podrum, nudeći na kušanje škrlete različitih stilova iz bačava, kao i i frankovku 2021. iz vinograda starog 75 godina.
"Grožđe se ne može usporediti s onim ih mlađih vinograda. Nekad uberemo pola kilograma, nekad kilogram po trsu, ali kvaliteta je izvanredna", ponosan je Antun Glavica. Oko njihove vinarije nastaje vinsko turističko selo. Sagradili su nekoliko vila za goste, dva dodatna apartmana i bazen, a iza njega su i dvije nove kuće namijenjene destileriji te pivnici.
Svečanom otvorenju Festivala u Kutini u ime Sisačko-moslavačke županije nazočio je zamjenik župana Mihael Jurić, koji je bio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
„ Županija sada osobito podupire promociju škrleta u cijeloj Hrvatskoj, a ranije smo pomagali vinarima da dođu do ove kvalitete na kojoj su danas. Ovo je Festival gdje se, uz našu autohtonu sortu, promoviraju i autohtone sorte iz cijele Hrvatske. U Sisačko-moslavačkoj županiji ulaganje u naše vinare povezali smo s jednom turističkom mjerom Turizam plus preko koje naši vinari u svojim vinarijama mogu razvijati i turističke sadržaje, prije svega smještajne kapacitete za svoje goste“, istaknuo je Jurić.
Županija je ove godine Festival vina financijski pomogla manifestaciju preko Javnog poziva za sufinanciranje manifestacija iz programa poticanja rada udruga na području županije za manifestacije u poljoprivredi za 2025. godinu.
Škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo vrlo kvalitetan sadni materijal. Projekt je trajao 15 godina, a na njemu su radili stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Posjetitelji Festivala vina – MoslaVina Kutina 2025. mogu sudjelovati na stručnim predavanjima, prezentacijama, kulturno-zabavnim i gastronomskim sadržajima.
Festival se održava pod pokroviteljstvom župana Ivana Celjaka, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede i Grada Kutine, Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“
Pripremio: Tomislav Radić
Na sajmove stigao val kineskih samohodnih kosilica za rad na zahtjevnim terenima. Imaju nisko težište, daljinsko upravljanje, hibridni pogon (struja za kretanje, benzin ili dizel za kosilicu). Većih ili manjih razmaka, radnog zahvata, u izv... Više [+]
Na sajmove stigao val kineskih samohodnih kosilica za rad na zahtjevnim terenima. Imaju nisko težište, daljinsko upravljanje, hibridni pogon (struja za kretanje, benzin ili dizel za kosilicu). Većih ili manjih razmaka, radnog zahvata, u izvedbi s gusjenicama ili kotačima. Forte im je rad na nagibima, ono što nije zgodno niti za traktor, a preveliko za trimere. Od 2.300€ naviše #NovosadskiSajam
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Ovo bi bilo zgodno za mene, sjediš i igraš se u polju. Ono ko Crnogorac samo da ne zasiš dok se zaigraš. Ovo bi bilo zgodno za mene, sjediš i igraš se u polju. Ono ko Crnogorac samo da ne zasiš dok se zaigraš.
Otvorena je diskusija na temu: Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
SASA FRANIC
prije 2 mjeseca
500% tarife na kosoke bandite i lopove. pa neka onda prodaju. !!! 500% tarife na kosoke bandite i lopove. pa neka onda prodaju. !!!
FOODCOOLTOUR – konferencija o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje 🗓 Datum: 7. i 8. svibnja 2025. 📍 Mjesto: Koncertna dvorana Franjo Krežma, Osijek 👩💼 Stručne panel-rasprave s vodećim imenima iz europskih i svjetskih institucija ❗... Više [+]
FOODCOOLTOUR – konferencija o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje
🗓 Datum: 7. i 8. svibnja 2025.
📍 Mjesto: Koncertna dvorana Franjo Krežma, Osijek
👩💼 Stručne panel-rasprave s vodećim imenima iz europskih i svjetskih institucija
❗️ Aktualne teme
🎥 Projekcije prigodnih dokumentaraca u Kinu Urania
🎤 Ekskluzivan večernji program – koncerti Nine Badrić i Matije Cveka
👉 Prijave na link:
https://forms.gle/ubG6KoJUYG9PpSX56
Otvorena je diskusija na temu: Trump uveo nove carine Kini, oni udarili gdje najviše boli – na američke farme
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
SASA ja sam bio u Nizozemskoj a u Njemačkoj sam radio oko 2 , 5 godina , pola godine Libija ! U GOVEDARSTVU koriste maksimalni dio godine za Više [+] PAŠNJAČKU ispašu , imaju hladniju i vlažniju klimu a to znači da TRRAVA raste za RAZLIKU od dijelova Hrvatske kada bude spržena od sunca ! Mužnju sam vidio da Nijemci rade na njivama , na travnjacima tove i junad , daju neku dopunsku hranu ! Veliki dio na sjeveru Njemačke gdje su podzemne vode blizu specijalizirali su za pašnjake ! U SAD nisam bio , ali je poznato kako je poljoprivreda SAD nastala , bijelci su POBILI bizone , uništili Indijance i na POVRŠINSKI većim parcelama razvili su poljoprivredu ! ZAMISLI da Amerikanac ( bijelac ) doseli u UŠORENO selo Marije Terezije u Slavoniju , na površinu od 3 ha u 10 do 20 parcela ! Tramp može PONIŽAVATI Ukrajince , ali sa Kinezima su već popušili , a i još će više u gospodarstvu ! Sada Kinezi po modelu Rusa trebaju anektirati Tajlan i američku bagru istjerati iz tog dijela Svijeta !
Marta Radić
prije 3 mjeseca
Ovo je prilika za EU viškove poljoprivrednih proizvoda , Kina je ogromno tržište , te to sada treba iskoristiti.. Ovo je prilika za EU viškove poljoprivrednih proizvoda , Kina je ogromno tržište , te to sada treba iskoristiti..
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
neke zemlje kao Amerika, Njemacka, Nizozemska... imaju poljoprivrednu proizvodnju puno vecu nego je njima samim potrebno u nekim granama. to je sve Više [+] orjetirano na izvoz i to je sve jako industrijalizirana poljoprivreda, i jako nezdrava. takve zemlje bi stvarno trebale smanjiti svoje poljoprivredne proizvodnje. a ovi kao Kina, afrika, arapi, koje oni hrane, samo se kote kao zohari na toj hrani. pa neka se i za njih priroda pobrine a ne izvoziti im hranu. tako da se i njihovi brojevi svedu na okolisno prihvatljive razine
Otvorena je diskusija na temu: Trump uveo carine Kanadi, Meksiku i Kini, reakcija uslijedila - odmah
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
Željka Rački-Kristić taj nedo-umnik je vec i drugima tako pisao. ja sam to vidio vec vise puta, i vec mi ga je tu bilo preko glave. jedno je pisati Više [+] uvrede na clanak, tamo politicaru, jer to mu i je kritika njegovog rada. ali mene cudi da vi ne brisete komentare takvih koji sami dolaze i pistu tako drugom komentatoru? to bi trebalo biti neprihvatljivo. ali ako necete vi takvim zaostalim u razvoju brisati komentar, netko im mora zavezat jezik na cvor.
Željka Rački-Kristić
prije 3 mjeseca
Općenito se protivimo vrijeđanju pa bih molila sve da se suzdrže. Općenito se protivimo vrijeđanju pa bih molila sve da se suzdrže.
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
Željka Rački-Kristić pa procitajte komentare. meni dolaze i pisu uvrede razni polu primati. nisam ja njima dolazio. zasto vi dopustate pisanje uvreda Više [+] drugim clanovima? i zasto bi ja trebao primati uvrede od takvog olosa? tu dolazim i pisem sto mislim na temu. kako vi ne brisete takve komentare, samo sam mu najavio da ce njegovo provociranje biti sankcioniraano, na ovaj ili onaj nacin. neka zna i ocekuje.
Željka Rački-Kristić
prije 3 mjeseca
Saša, s obzirom da Agroklub ne podržava takve, u najmanju ruku neprimjere komentare, molila bih da se suzdržite od vrijeđanja te iste komentare Više [+] uklonite/obrišete. Hvala.
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
Farma Lužak slusaj ti mene g@vno glupo seratorsko, uskoro ce te tvoji skupljati u djelovima, J te u njusku tvoju zvaljavu da te j Farma Lužak slusaj ti mene g@vno glupo seratorsko, uskoro ce te tvoji skupljati u djelovima, J te u njusku tvoju zvaljavu da te j
Farma Lužak
prije 3 mjeseca
Znači vređati ljude na temelju njihove boje kože i nazivati ih pogodni imenima je uredu a reci onome ko to izgovara u javnom prostoru da je budala Više [+] nije uredu?
Makeba
prije 3 mjeseca
Meni je najviše žao onih koji su poginuli u domovinskom ratu i onih koji su se stvarno borili. Hrpa ih je pobjegla za rata da izbjegnu mobilizaciji, Više [+] iako nisu bili u blizini ratišta .Onda su se vratili sa dobrim penzijama i kupovali kuće po Zagrebu i u okolici,a te cifre su za nas bile nedostupne. Zato seronja ne seri po ljudima koji iznose svoje mišljenje ovdje.A sve civilizacije su imale svoj uspon i pad. Neke su poharali ratovi neke bolesti ... zato vrijeđati ovdje tih par ljudi koji komentiraju je bezobrazno.⁹
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Očito ćemo morati uvesti mirovinske snage na AGROLUB ! Inače za Hrvatsku je bitnija tema što su SAD zaustavile Hrvatsku na ČLANSTVO U OECD ! BITNO je Više [+] što je PODANIK Plenković u ime svoje JADE uputio u Ne hrvatski sabor PRIJEDLOG izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , u CILJU da i državljani država OECD koje nisu članice EU , MOGU kupovati NEKRETNINE U RH ! Time se pruža mogućnost Dalmatincima i Istrijanima , da PRODAJU kuće i stanove u gradovima , ISELE se iz Hrvatske ili u seoski prostor , pa će gradovi kada nema turista biti bez ljudi ! U POLJOPRIVREDI Zakon o vlasništvu je KATASTROFALAN zakon uz Zakon o nasljeđivanju , a POSLJEDICE vidite PREVELIK broj živih i UMRLIH vlasnika i KATASTROFALNA USITNJENOST ZEMLJIŠTA !
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
Farma Lužak je li ti to meni uvredu pises zvaljo seratorski ? Farma Lužak je li ti to meni uvredu pises zvaljo seratorski ?
Farma Lužak
prije 3 mjeseca
Saša pričaš pizdarije, smetaju ti "crni" a ne sjećaš se kako su naši ljudi bili izbjeglice po zemljama Europe 90 tih godina kad je bio rat u Više [+] Hrvatskoj. Europa ima 500 milijuna stanovnika i od toga 1% izbjeglica, u Hrvatskoj rade najniže plaćene poslove koje Hrvati NE ŽELE raditi. Jebi ga tvoj problem je što si budala a tu pomoći nema
Ivan Kulak
prije 3 mjeseca
Naranđasti "siluje" demokraciju i međunarodni poredak sa ciljem da u SAD uvede autokraciju po uzoru na Putinovu Rusiju. Cilj je uvjeriti američki Više [+] narod da je cijeli svijet protiv njih i da je jedini spas za njihovu naciju u njegovom vodstvu(prokušana doktrina u mnogim autoritativnim i diktatorskim državama). Da ga je netko podučio povijesti znao bi da takvi režimi uvijek završe u potpunom kaosu i krvoproliću. Bivša SFRJ je bila samoizolirana tvorevina sa ograničenim ljudskim pravima i visokim carinama i svi znamo kako je ta tvorevina završila.
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
Goran Vizintin tu ima vise slojeva, taj sustav socijalizma se sam urusio. jer umjesto da je bio kako je bilo zamisljeno sustav radnika i seljaka, Više [+] pretvorio se u sustav cinovnika i beskorisnih direktora koje je radnike i seljake drzao sa nesto najmanje vrijedno. ali da bilo je i dobrih osobina, a to je zatvorenost trzista koje se stitilo domacu samodostatnost. za zatvoreni sustav danas koji bi proizvodio vecinu potrebne tehnologije morao bi imati barem 100 milijuna ljudi da se sve pokrije. da necu puno komentirati Trumpa, ni ja ne govorim da je dobro sve sto radi. samo kazem da je dobar pravac izolacija od globalnog, samodostatnost i rastjerivanje sve suvisne birokracije i cinovnika.
Goran Vizintin
prije 3 mjeseca
Sasa, sve to smo imali do negdje '90.!! Ali tada ni valjalo.....svi smo veliki generali, nakon bitke.... Trump nije uvijek u krivu, ali mu je modus Više [+] operandi malo pretjeran...
Marta Radić
prije 3 mjeseca
Kada čovjek koji je težak na 10 tke milijardi dolara , počne upravljati sa cijelim svijetom , a upravlja tako kao da je to njegova tvrtka...tada Više [+] nastaje problem. Činjenica da SAD imaju ogromni deficit i vjerojatno kroz određeno vrijeme bih mogli skliznuti u recesiju , što je zabrinjavajuće. Tako da Tramp ima pravo kada želi to spriječiti. No , način na koji on to čini ,po mom mišljenju neće donijeti pozitivne pomake , već može gurnuti SAD u dublju krizu. Naime on se poistovječuje sa najvećim diktatorima ovog vremena , na način da on želi Kanadu , Grenland , uzeo bih plovne puteve , marginalizira većinu zemalja oko sebe , odluke donosi bez da koga pita i dr. No , to je sada za globalni svijet možda šok , no pomalo će se to normalizirati , jer će on na puno mjesza dobiti brutalan odgovor.
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
jedino sto treba nauciti od Trampa je da se treba okrenuti samo sebi. nikakvi ugovori s drugima, sto manja trgovina. samo ono sto je neophodno. a sve Više [+] ostalo raditi sam. jedino sto nisam uvjeren sto je gnjila EU ta cjelina gdje treba biti. prije da se to g@vno treba raspasti, jer je to i tako na zapadu EU postala africko-arabska Unija. i trebamo se organizirati u Srednjoj Evropi, izbaciti svu navezenu crnotu, i okrenuti se sebi. tada nece biti bitno gledati gluposti, koliko je psenica na svjetskoj burzi i ostale meseterske podle gluposti...