KLUB - društvena mreža

Odličan je! Svaka čast mladosti :) Odličan je! Svaka čast mladosti :)

Nova blaga starog podruma

Na ekskluzivnoj večeri "Nova blaga starog podruma" u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017. Linija vina nazvana je po istoimenom vinogradu. Vino je odnjegovano u podrumu iz 1232. godine. Vina su predstavili novinar Ivo Kozarčanin i Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d.
Počelo se pjenušcem Maximo Brut. Pjenušac od čiste graševine. Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine. Pjenušac nosi oznaku Brut, što znači da može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.
Sljedeće vino bila je Graševina 2020. vrhunska. Zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te u Vinkovcima.
Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine pa se može sljubiti s laganim predjelima, tjesteninama te jelima od bijelog mesa i bijele ribe.
Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Vojvodini, ponajprije u Srijemu.
Za Graševinu de Gotho 2019. grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo "Vallis honesta de Gotho". Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, a ta je riječ vjerojatno kombinacija kuta i vasi, dakle sela u kutu podno Krndije. Druga je teorija da su ime dali bugarski osvajaći u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč.
Cisterciti su radili vino do 1536. i dolaska Turaka pred kojima je baš Kutjevo najdulje odolijevalo u Požeškoj dolini. Srušili su opatiju koja je obnovljena oko 1660. S obzirom da su Turci za svoje vladavine naplaćivali porez i na vino, nisu zabranili njegovu proizvodnju. Otjerani su s tih prostora 1691. i vlast je preuzela Carska komora iz Beča. Car je dodijelio imanje zagrebačkom kanoniku i skradinskom biskupu Ivanu Josipu Babiću koji ga je 1698. darovao isusovačkom redu. Isusovci su obnovili dobro i na ruševinama opatije sagradili dvorac. Papa je njihjov red raspustio 1773. pa su ugarske vlasti preuzele imanje u korist Hrvatsko-slavonske naukovne zadruge. Obitelj Turković kupuje imanje na dražbi 1882. i vlasnici su do 1945. Tad im ga vlast oduzima a 2004. "kombinat" kupuje tvrtka Božjakovina d.d. Envera Moralića.

Nakon graševine de Gotho poslužena su vina VINA KORIA. Vinograd sa istoka ima pogled na Vinkomir. Površina Korije je 30-ak hektara, a vina su s pet tabli ukupne površine 5,93 hektara. Graševine je najviše. Posađena je na tri table na 3,5 hektara. Cabernet je na četvrtoj i dijelu pete, na 1,8 hektara, a a ostatak pete table su crni pinot (0,66) i još malo graševine, 0,19 ha.

Graševine Koria ima samo 1500 boca. Grožđe se bere ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavi se i malo prosušenih bobica, ali se dobro pazi da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceriranje graševine počelo je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Berba 2018. njegovana je u već jednom rabljenim bačvicama pa je vino uglađenije i dopadljivije. Zanimljiva je berba 2019., a još zanimljivija 2020. no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Dugo macerirana bijela vina, mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu vrhunac.

Kušalo se i Koria Cabernet sauvignon i pinot crni koji je napunjen u samo 3000 boca.
Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot sasvim se dobro uklapa iako je nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozrije cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i prepuštaju fermentaciji zajedno. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna, iz 2019. i 2020. dva tjedna, ali mirisi i okusi to ne pokazuju. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti i crveno voće tipično za crni pinot poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća.

I za kraj ledena graševina 2018. Počelo se s malo ledenog vina u velikoj boci u pjenušcu, a za kraj puno ledenog vina u maloj bočici. Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego sljedeće, sve ovisi kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama.
To je zato što je I onaj mali ostatak vode u bobicama zamrznut pa praktički ne ulazi u mošt. Mošt iz preše curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje se pobuđuje posebnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe je jantarno žute boje s malo alkohola i puno neprovrela šećera i raskošnog bukea, s izraženim mirisima plemenite plijesni te orašastih plodova I meda. Okus je pun sladak i istodobno ugodno gorak. Vino je predviđeno za najplemenitije sireve, paštetu od gusje jetre I posebno pripremljene slastice.

Pripremio : Tomislav Radić
Snimke. Marko Čolić

Nova blaga starog podruma 
 
 Na ekskluzivnoj večeri "Nova blaga starog podruma" u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017. Linija vina nazvana je po istoimenom vinogradu. Vino je odnjegovano u podrumu iz 1232. godine. Vina su predstavili novinar Ivo Kozarčanin i Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d. 
 Počelo se pjenušcem Maximo Brut. Pjenušac od čiste graševine. Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine. Pjenušac nosi oznaku Brut, što znači da može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.
 Sljedeće vino bila je Graševina 2020. vrhunska. Zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te u Vinkovcima.
 Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine pa se može sljubiti s laganim predjelima, tjesteninama te jelima od bijelog mesa i bijele ribe. 
 Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Vojvodini, ponajprije u Srijemu.
 Za Graševinu de Gotho 2019. grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo "Vallis honesta de Gotho". Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, a ta je riječ vjerojatno kombinacija kuta i vasi, dakle sela u kutu podno Krndije. Druga je teorija da su ime dali bugarski osvajaći u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč.
 Cisterciti su radili vino do 1536. i dolaska Turaka pred kojima je baš Kutjevo najdulje odolijevalo u Požeškoj dolini. Srušili su opatiju koja je obnovljena oko 1660. S obzirom da su Turci za svoje vladavine naplaćivali porez i na vino, nisu zabranili njegovu proizvodnju. Otjerani su s tih prostora 1691. i vlast je preuzela Carska komora iz Beča. Car je dodijelio imanje zagrebačkom kanoniku i skradinskom biskupu Ivanu Josipu Babiću koji ga je 1698. darovao isusovačkom redu. Isusovci su obnovili dobro i na ruševinama opatije sagradili dvorac. Papa je njihjov red raspustio 1773. pa su ugarske vlasti preuzele imanje u korist Hrvatsko-slavonske naukovne zadruge. Obitelj Turković kupuje imanje na dražbi 1882. i vlasnici su do 1945. Tad im ga vlast oduzima a 2004. "kombinat" kupuje tvrtka Božjakovina d.d. Envera Moralića. 
 
 Nakon graševine de Gotho poslužena su vina VINA KORIA. Vinograd sa istoka ima pogled na Vinkomir. Površina Korije je 30-ak hektara, a vina su s pet tabli ukupne površine 5,93 hektara. Graševine je najviše. Posađena je na tri table na 3,5 hektara. Cabernet je na četvrtoj i dijelu pete, na 1,8 hektara, a a ostatak pete table su crni pinot (0,66) i još malo graševine, 0,19 ha. 
 
 Graševine Koria ima samo 1500 boca. Grožđe se bere ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavi se i malo prosušenih bobica, ali se dobro pazi da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceriranje graševine počelo je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Berba 2018. njegovana je u već jednom rabljenim bačvicama pa je vino uglađenije i dopadljivije. Zanimljiva je berba 2019., a još zanimljivija 2020. no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Dugo macerirana bijela vina, mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu vrhunac. 
 
 Kušalo se i Koria Cabernet sauvignon i pinot crni koji je napunjen u samo 3000 boca.
 Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot sasvim se dobro uklapa iako je nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozrije cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i prepuštaju fermentaciji zajedno. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna, iz 2019. i 2020. dva tjedna, ali mirisi i okusi to ne pokazuju. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti i crveno voće tipično za crni pinot poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća. 
 
 
 I za kraj ledena graševina 2018. Počelo se s malo ledenog vina u velikoj boci u pjenušcu, a za kraj puno ledenog vina u maloj bočici. Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego sljedeće, sve ovisi kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama. 
 To je zato što je I onaj mali ostatak vode u bobicama zamrznut pa praktički ne ulazi u mošt. Mošt iz preše curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje se pobuđuje posebnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe je jantarno žute boje s malo alkohola i puno neprovrela šećera i raskošnog bukea, s izraženim mirisima plemenite plijesni te orašastih plodova I meda. Okus je pun sladak i istodobno ugodno gorak. Vino je predviđeno za najplemenitije sireve, paštetu od gusje jetre I posebno pripremljene slastice. 
 
 Pripremio : Tomislav Radić
 Snimke. Marko Čolić

Bojan Jurić
prije 1 mjesec

Kako je ova sezona za neke bila dobra godina u proizvodnji batata,tako nažalost za neke nije bila dobra.
 Pojavilo se svega ove sezone od raspuknuća korijena do gljivičnih oboljenja.
 Od početka proizvodnje batata u HR tamo davne 2004.godine ono što se nabavilo s Agronomskog fakulteta održava se do danas.
 Tu polako proizvođaći dolaze do problema sortimenta. Problem s križanjem sorti ,nepoznavanje istih ,bolesti korijena virusno/gljivično oboljenje ,novi broj takozvanih proizvođaća sadnog materijala itd.
 Sada dolazimo do granice kada batat nije više egzotika nego je zašao u komercijalnu upotrebu a svakom proizvođaću je bitno šta će na kraju dobiti.
 Odabirom kvalitetnog i zdravog sortimenta jedino se može očekivati stabilan urod.
 Mi AgroBatatSuhopolje polako ćemo odustajati od nekih sorata za koje osobno smatramo da su izgubile na važnosti.
 Pogotovo zbog krajnih kupaca korijena koji u konačnici određuju sortiment.
 Tako nam se na prvom mjestu našla sorta Bellevue.
 Bellevue je objavljen 2013. godine i od tada je postao komercijalni uspjeh u cijelom svijetu.
 Ova sorta je jedinstvena po tome što može rasti na pjeskovitim i teškim tlima u različitim vremenskim uvjetima sa stabilnim prinosom.
 Sorta se također uzgaja u nekoliko američkih država, uključujući Louisianu i Kaliforniju, te u nekoliko drugih zemalja, uključujući Kanadu i Honduras.
 Osim što je otporna na nematode, poput južne korijenove čvoriće, sorta je otporna i na nekoliko velikih gljivičnih bolesti, poput fusarijskog venuća i truleži tla Streptomyces.
 Prinosi i otpornost na bolesti nisu jedina briga proizvođaće.
 Također žele biljku koja se sviđa širokom rasponu potrošača. Bellevue je sladak s vlažnom teksturom, ima jarko narančasto meso i kožu boje bakra s malo udubljenja. 
 Vađenje korijena se odvija bez velikih oštečenja zbog samog oblika korijena,ne odlazi u dubinu.Trajnost skladištenja je izvrsna.
 Presadnice dolaze prošarane ljubičasto-zelenim listovima tako da se zna po vizualnom pogledu da se radi o jedinstvenoj sorti Bellevue.
 Sve informacije vezano za sadni materijal za sezonu 2022 možete dobiti na e-mail bojan@agrobatat.hr 
 mobitel+385 91 309 1654 WhatsApp/Telegram/Signal
 AgroBatatSuhopolje

Esad Hasaničević
prije 2 mjeseca

Vedran Stapić
prije 2 mjeseca

To bi valjalo kušati To bi valjalo kušati

Blanka Kufner
prije 3 mjeseca

Glasaj za Hrvatsko stablo 2021. godine - Javna ustanova za u...

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske žu...

www.zastita-prirode-dnz.hr

Tomislav Radić
prije 4 mjeseca

Muškat momjanski
Muškat momjanski postao 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU
Europska komisija je u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a.
Postupak zaštite naziva Muškat momjanski / Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski / Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga „Vino Momilianum“, a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.
Naziv kombinira naziv sorte vinove loze (Muškat / Moscato, od sorte Muškat bijeli) i naziv zemljopisnog područja (momjanski / di Momiano) po mjestu Momjan, koje se nalazi na sjevernom dijelu istarskog poluotoka. Iako se vino sorte Muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja ovog vina. Prirodni uvjeti klime, tla i reljefa koji karakteriziraju šire područje Momjana iznimno su pogodni za uzgoj sorte Muškat bijeli, o čemu svjedoče brojni povijesni izvori, manifestacije na temu Muškata koje se tradicionalno održavaju u Momjanu, kao i znatan broj obitelji vinogradara i vinara s tog područja koji već generacijama proizvode ovo vino. Muškat momjanski je bijelo vino bogatog okusa i izražene sortne aromatičnosti.
Uz 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, Hrvatska danas ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Momjan je slikovit gradić sa selima razasutim po brdima gdje su maslinici i vinogradi Muškat momjanski najprepoznatljivije vino ovog dijela Istre.
Prema ledendi u njegovim čarima uživalo se na dvorovima cara Franje Josipa u Beču i Emanuela III u Rimu, a još je 1935. na smotri vina u Bruxellesu osvojio je zlatnu medalju.
Vjeruje se da je ta autohtona sorta vinove loze na momjnske brežuljke stigla iz talijanske Furlanije na početku 13. stoljeća, danas se njeguje na malom području od Oskoruša do Merišća. Miriše na divlje karanfile, ruže i kadulje, savršeno se sljubljuje uz slastice i najfinija jela. Nema podruma u sjeverozapadnom dijelu Istre koji uz malvaziju i teran ne proizvodi i to vino svojih predaka.
Bilo je to i prvo vino koje je obitelj jednog od najpoznatijih hrvatskih vinara Marina Markežića napunila u boce još davne 1891., a nekoliko boca iz te godina i danas se čuva u arhivi njegove vinarije Kabola u Kanedolu u blizini Momjana. Danas u podrumu obnovljene stare kamene stancije uz vrhunske malvazije i terane, proizvodi se i svježi Secco, sjajan poluslatki Muškat Momjanski i jedinstven Muškat Dolce.
Kabolin svježi Secco ima cvjetne note kamilice, bagremovog meda, ušećerene narančine kore i ananasa i odličan je odabir za aperitiv, a može ga se poslužite i uz istarski pršut u kombinaciji s domaćim ovčjim sirom.
Kabolin poluslatki Muškat Momjanski ima cvjetnu notu koju prati sočna nektarina, pa lichi i malo livadnog meda. S jedne strane topao i mekan, s druge lijepe svježine i srednjeg tijela. Harmoničan, intenzivan, s notom marelice na aftertasteu i treba ga poslužiti uz voćne kolače ia može biti i zamjena za desert.
Slatki Kabolin Muškat Dolce od prosušenih bobica, jantarne je boje, intenzivnog okusa, punog tijela, sjajno uravnotežen. Otvara se aromom pečene dunje, slijede livadni med, suhe smokve i marelice pa ugodna nota karamele i najbolje je poslužiti ga uz čokoladni souffle ili tvrde sireve.
Marino Markežić Kabola prvi je u Hrvatskoj proizveo vina u amforama te također prvi je u Istri prešao na ekološku proizvodnju pa ova tri Kabolina muškata, kao i svi njegovi proizvodi, imaju bio certifikat, a njegovo imanje jedinstvena je oaza i utočište za ljubitelje sklada, ljepote i vrhunskih vina.
Pripremio: Tomislav Radić

Muškat momjanski
 Muškat momjanski postao 18. hrvatsko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU
 Europska komisija je u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a.
 Postupak zaštite naziva Muškat momjanski / Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski / Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga „Vino Momilianum“, a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.
 Naziv kombinira naziv sorte vinove loze (Muškat / Moscato, od sorte Muškat bijeli) i naziv zemljopisnog područja (momjanski / di Momiano) po mjestu Momjan, koje se nalazi na sjevernom dijelu istarskog poluotoka. Iako se vino sorte Muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja ovog vina. Prirodni uvjeti klime, tla i reljefa koji karakteriziraju šire područje Momjana iznimno su pogodni za uzgoj sorte Muškat bijeli, o čemu svjedoče brojni povijesni izvori, manifestacije na temu Muškata koje se tradicionalno održavaju u Momjanu, kao i znatan broj obitelji vinogradara i vinara s tog područja koji već generacijama proizvode ovo vino. Muškat momjanski je bijelo vino bogatog okusa i izražene sortne aromatičnosti.
 Uz 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, Hrvatska danas ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
 Momjan je slikovit gradić sa selima razasutim po brdima gdje su maslinici i vinogradi Muškat momjanski najprepoznatljivije vino ovog dijela Istre. 
 Prema ledendi u njegovim čarima uživalo se na dvorovima cara Franje Josipa u Beču i Emanuela III u Rimu, a još je 1935. na smotri vina u Bruxellesu osvojio je zlatnu medalju.
 Vjeruje se da je ta autohtona sorta vinove loze na momjnske brežuljke stigla iz talijanske Furlanije na početku 13. stoljeća, danas se njeguje na malom području od Oskoruša do Merišća. Miriše na divlje karanfile, ruže i kadulje, savršeno se sljubljuje uz slastice i najfinija jela. Nema podruma u sjeverozapadnom dijelu Istre koji uz malvaziju i teran ne proizvodi i to vino svojih predaka. 
 Bilo je to i prvo vino koje je obitelj jednog od najpoznatijih hrvatskih vinara Marina Markežića napunila u boce još davne 1891., a nekoliko boca iz te godina i danas se čuva u arhivi njegove vinarije Kabola u Kanedolu u blizini Momjana. Danas u podrumu obnovljene stare kamene stancije uz vrhunske malvazije i terane, proizvodi se i svježi Secco, sjajan poluslatki Muškat Momjanski i jedinstven Muškat Dolce.
 Kabolin svježi Secco ima cvjetne note kamilice, bagremovog meda, ušećerene narančine kore i ananasa i odličan je odabir za aperitiv, a može ga se poslužite i uz istarski pršut u kombinaciji s domaćim ovčjim sirom.
 Kabolin poluslatki Muškat Momjanski ima cvjetnu notu koju prati sočna nektarina, pa lichi i malo livadnog meda. S jedne strane topao i mekan, s druge lijepe svježine i srednjeg tijela. Harmoničan, intenzivan, s notom marelice na aftertasteu i treba ga poslužiti uz voćne kolače ia može biti i zamjena za desert.
 Slatki Kabolin Muškat Dolce od prosušenih bobica, jantarne je boje, intenzivnog okusa, punog tijela, sjajno uravnotežen. Otvara se aromom pečene dunje, slijede livadni med, suhe smokve i marelice pa ugodna nota karamele i najbolje je poslužiti ga uz čokoladni souffle ili tvrde sireve.
 Marino Markežić Kabola prvi je u Hrvatskoj proizveo vina u amforama te također prvi je u Istri prešao na ekološku proizvodnju pa ova tri Kabolina muškata, kao i svi njegovi proizvodi, imaju bio certifikat, a njegovo imanje jedinstvena je oaza i utočište za ljubitelje sklada, ljepote i vrhunskih vina.
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

#KAN @KLUB (163)