KLUB - društvena mreža

German farmers and activists protest during Green Week in Berlin...

Tens of thousands of people have marched in Berlin calling for more sustainable farming as an agricultural trade fair kicks off. Farmer...

www.dw.com

Vedran Stapić
prije 5 dana

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Dobrote turopoljske pušnice

Chef Robert Slogar je osmislio projekt oživljavanja turopoljskih recepata s autohtonim turopoljskim namirnicama (turopoljska svinja i turopoljski tartuf) u velikogoričkom bistrou Babriga a plan je da se uključe i drugi restorani s tog područja. Neka od tih jela predstavljena su novinarima. Kušalo se Dobrote turopoljske pušnice s domaćim kiselišem (špek, švargla i kobasica od turopoljske svinje, sir s lokalnog OPG-a, prah od bučinog ulja i kiselo povrće)
Kremasta juha od krvavice s ječmenom kašom i poširanim jajetom
Obrazi turopoljske svinje (kuhani 14 sati u vlastitom soku s korjenastim povrćem), jetra u mrežici punjena korjenastim povrćem, krema od mozga, krema od krumpira, domaći Demi-glace umak, turopoljski tartuf, prah od bučinog ulja i"Rastavljena" pita od jabuka sa sladoledom od vanilije.
Chef Robert Slogar ima bogato međunarodno iskustvo, član Word association of chef societies, a nakon povratka u domovinu djeluje Hrvatskoj kuharskoj federaciji. Vodio je poznate hrvatske restorane, bavi se edukacijom i konzultacijama te sudjeluje u brojnim gastro projektima,
O izazovima i prednostima uzgoja turopoljske svinje govorio je Juraj Odrčić, predsjednik Plemenite opčine turopoljske, chef Robert Slogar o kvaliteti namirnica i planovima oživljavanja tih recepata, dok je bistro Babriga predstavio vlasnik Tomislav Jančić.
Autohtoni proizvodi, posebno uz ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, donekle i ekskluzivni zbog ograničene ponude na tržištu, postaju sve cjenjeniji.
Istarski boškarin, Slavonska crna svinja, Zagorski puran, ali i Turopoljska svinja takvi su primjeri.
Nadležnost uzgojnog udruženja zaTuropoljsku svinju na desetogodišnje razdoblje je potvrđena "Plemenitoj opčini turopoljskoj"(Velika gorica), a od posebnog značenja u predstavljanju proizvoda bit će marketinške aktivnosti.
O turopoljskoj pasmini svinja još potkraj 19. stoljeća pišu bečke poljoprivredne novine i zaključuju da uzgoj te pasmine u Hrvatskoj ima veliku budućnost. "No vodeći ljudi moraju ovoj grani stočarstva posvetiti više pažnje i uzgojiti toliko svinja da Hrvatska, osim vlastitih potreba, može podmiriti potrebe susjednih zemalja." zaključuje autor članka.
Rezultat popisa stoke 1921. godine navodi brojku od 85 tisuća grla ove svinje. Ova pasmina je iskazala sve svoje odlike – jednostavan način uzgoja s ispašom u hrastovim šumama, otpornost na bolesti i vremenske promjene, tada još uvijek traženiji masni tip svinje koja je bila na dobrom glasu kod uzgajivača i kupaca.
Međutim, uskoro se gospodarske prilike i potrebe tržišta mijenjaju, uvoze se strane pasmine, dolazi do zabrane ispaše u šumama. Rezultiralo je to gotovo potpunim nestankom pasmine. Da 1993. godine "Plemenita opčina turopoljska" nije pokrenula program obnove uzgoja turopoljske svinje, ona bi zasigurno iščeznula.
Prvo stado pokrenuto je u Turopoljskom lugu sa svega tri krmače i jednim nerastom, koliko je bilo moguće tada pronaći čistokrvnih „Turopoljki“, da bi se potom nadopunjavalo i proširivalo uzgojem. No zbog financijskih i organizacijskih izazova, dolazi do zastoja razvoja. Postalo je jasno da je za sljedeću stepenicu nužno osigurati tržišnu održivost uzgoja kroz komercijalizaciju proizvoda.
Njihova očekivanja počivaju na tri aktualna projekta. Dva u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu - europski projekt TREASURE koji bi kroz udruživanje i krovnu europsku robnu oznaku trebao osigurati plasman na tržište i izrada specifikacije proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti. Kroz potporu Zagrebačke županije napravljen je cjelokupni vizualni identitet suhomesnatih proizvoda od turopoljske svinje.
U dizajnu se ističe list hrasta koji pokazuje da se radi o pasmini koja svoje karakteristike duguje ekstenzivnom uzgoju na šumskim područjima, a za okus mesa je posebno bitan plod hrasta – žir, kojim se prehranjuje ova svinja. Drugi važan motiv je kaštel Stari grad Lukavec koji je središte Turopolja i ukazuje na zemljopisno podrijetlo pasmine i dugovječnost uzgoja na ovim područjima. Dizajn ambalaže prati i pripadajući logo, grb Plemenite opčine turopoljske, te tekst i slika koji pobliže objašnjavaju turopoljsku svinju.
U nedavnom istraživanju Agronomskog fakulteta u koje su bili uključeni uzgajivači, prerađivači i ugostitelji, potvrdilo se da unatoč znatnim izazovima postoji želja i potreba za očuvanjem ove pasmine. Rezultati su pokazali da je ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, najveća snaga proizvoda od turopoljske svinje dok je s druge strane najveća slabost prepoznata kroz dugu i skupu proizvodnju. Da se postigne balans u kojemu će ekonomskom računicom biti zadovoljni uzgajivači i svi ostali u proizvodnom lancu, a kvalitetom zadovoljni potrošači, još preostaje mnogo posla.
Dok se ne ustali redovita proizvodnja suhomesnatih i drugih proizvoda od turopoljske svinje, iskoristit će se prepoznatljivost kvalitete mesa turopoljske svinje.

Dobrote turopoljske pušnice 
 
 Chef Robert Slogar je osmislio projekt oživljavanja turopoljskih recepata s autohtonim turopoljskim namirnicama (turopoljska svinja i turopoljski tartuf) u velikogoričkom bistrou Babriga a plan je da se uključe i drugi restorani s tog područja. Neka od tih jela predstavljena su novinarima. Kušalo se Dobrote turopoljske pušnice s domaćim kiselišem (špek, švargla i kobasica od turopoljske svinje, sir s lokalnog OPG-a, prah od bučinog ulja i kiselo povrće)
 Kremasta juha od krvavice s ječmenom kašom i poširanim jajetom
 Obrazi turopoljske svinje (kuhani 14 sati u vlastitom soku s korjenastim povrćem), jetra u mrežici punjena korjenastim povrćem, krema od mozga, krema od krumpira, domaći Demi-glace umak, turopoljski tartuf, prah od bučinog ulja i"Rastavljena" pita od jabuka sa sladoledom od vanilije. 
 Chef Robert Slogar ima bogato međunarodno iskustvo, član Word association of chef societies, a nakon povratka u domovinu djeluje Hrvatskoj kuharskoj federaciji. Vodio je poznate hrvatske restorane, bavi se edukacijom i konzultacijama te sudjeluje u brojnim gastro projektima, 
 O izazovima i prednostima uzgoja turopoljske svinje govorio je Juraj Odrčić, predsjednik Plemenite opčine turopoljske, chef Robert Slogar o kvaliteti namirnica i planovima oživljavanja tih recepata, dok je bistro Babriga predstavio vlasnik Tomislav Jančić. 
 Autohtoni proizvodi, posebno uz ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, donekle i ekskluzivni zbog ograničene ponude na tržištu, postaju sve cjenjeniji. 
 Istarski boškarin, Slavonska crna svinja, Zagorski puran, ali i Turopoljska svinja takvi su primjeri. 
 Nadležnost uzgojnog udruženja zaTuropoljsku svinju na desetogodišnje razdoblje je potvrđena "Plemenitoj opčini turopoljskoj"(Velika gorica), a od posebnog značenja u predstavljanju proizvoda bit će marketinške aktivnosti.
 O turopoljskoj pasmini svinja još potkraj 19. stoljeća pišu bečke poljoprivredne novine i zaključuju da uzgoj te pasmine u Hrvatskoj ima veliku budućnost. "No vodeći ljudi moraju ovoj grani stočarstva posvetiti više pažnje i uzgojiti toliko svinja da Hrvatska, osim vlastitih potreba, može podmiriti potrebe susjednih zemalja." zaključuje autor članka.
 Rezultat popisa stoke 1921. godine navodi brojku od 85 tisuća grla ove svinje. Ova pasmina je iskazala sve svoje odlike – jednostavan način uzgoja s ispašom u hrastovim šumama, otpornost na bolesti i vremenske promjene, tada još uvijek traženiji masni tip svinje koja je bila na dobrom glasu kod uzgajivača i kupaca.
 Međutim, uskoro se gospodarske prilike i potrebe tržišta mijenjaju, uvoze se strane pasmine, dolazi do zabrane ispaše u šumama. Rezultiralo je to gotovo potpunim nestankom pasmine. Da 1993. godine "Plemenita opčina turopoljska" nije pokrenula program obnove uzgoja turopoljske svinje, ona bi zasigurno iščeznula.
 Prvo stado pokrenuto je u Turopoljskom lugu sa svega tri krmače i jednim nerastom, koliko je bilo moguće tada pronaći čistokrvnih „Turopoljki“, da bi se potom nadopunjavalo i proširivalo uzgojem. No zbog financijskih i organizacijskih izazova, dolazi do zastoja razvoja. Postalo je jasno da je za sljedeću stepenicu nužno osigurati tržišnu održivost uzgoja kroz komercijalizaciju proizvoda.
 Njihova očekivanja počivaju na tri aktualna projekta. Dva u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu - europski projekt TREASURE koji bi kroz udruživanje i krovnu europsku robnu oznaku trebao osigurati plasman na tržište i izrada specifikacije proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti. Kroz potporu Zagrebačke županije napravljen je cjelokupni vizualni identitet suhomesnatih proizvoda od turopoljske svinje. 
 U dizajnu se ističe list hrasta koji pokazuje da se radi o pasmini koja svoje karakteristike duguje ekstenzivnom uzgoju na šumskim područjima, a za okus mesa je posebno bitan plod hrasta – žir, kojim se prehranjuje ova svinja. Drugi važan motiv je kaštel Stari grad Lukavec koji je središte Turopolja i ukazuje na zemljopisno podrijetlo pasmine i dugovječnost uzgoja na ovim područjima. Dizajn ambalaže prati i pripadajući logo, grb Plemenite opčine turopoljske, te tekst i slika koji pobliže objašnjavaju turopoljsku svinju.
 U nedavnom istraživanju Agronomskog fakulteta u koje su bili uključeni uzgajivači, prerađivači i ugostitelji, potvrdilo se da unatoč znatnim izazovima postoji želja i potreba za očuvanjem ove pasmine. Rezultati su pokazali da je ekološki uzgoj koji donosi kvalitetan tradicijski proizvod, najveća snaga proizvoda od turopoljske svinje dok je s druge strane najveća slabost prepoznata kroz dugu i skupu proizvodnju. Da se postigne balans u kojemu će ekonomskom računicom biti zadovoljni uzgajivači i svi ostali u proizvodnom lancu, a kvalitetom zadovoljni potrošači, još preostaje mnogo posla. 
 Dok se ne ustali redovita proizvodnja suhomesnatih i drugih proizvoda od turopoljske svinje, iskoristit će se prepoznatljivost kvalitete mesa turopoljske svinje.

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

NOVO RUHO ŠKRLETA

Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
„Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić.
Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle.
Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

NOVO RUHO ŠKRLETA 
 
 Na stručnom skupu „Novo ruho Škrleta“ u Maloj Ludini na seoskom imanju „Moslavačka priča“ najprije je govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković . „Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske “, kazala je među ostalim docentica Marković.
 „Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina“ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.
 Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom Škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini. Vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić su se udružili u Poljoprivrednu organizaciju „Škrlet“.
 Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme „Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima“ istaknuo je, da je Proizvođačka organizacija „Škrlet“ napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.
 Na kraju skupa, predsjednik P.O. " Škrlet" Tomislav Trdenić, predstavio je zajednički Škrlet berbe 2019., jedinstvenu kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. „Škrlet s novim ruhom koje nam je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ – kazao je Trdenić. 
 Na prezentaciju Trdenića nadovezao se i sommelier Tomo Jakopović koji je vino organoleptički opisao.„Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koje se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom“ – istaknuo je Jakopović.
 Sudionici skupa nazočili nakon toga manifestaciji „Večer škrleta i moslavačke kuhinje“ - Wine & food show.
 Moslavačku hranu pripremili su ugostitelji sa ovog područja: LU „Fazan“ Voloder – gulaš od divljači, Šru „Štuka“ Osekovo – šarane na rašljama, Bistro Fontana – tradicionalne špek fileke, buncek s dinstanim zeljem i restanim krumpirom, Udruženje obrtnika Garešnica i Vila Velebita – sarmu i domaće kolače, UO Palermo Garešnica – marinirana pileća krilca s krumpirima, „Moslavačka priča“ Velika Ludina – jelen u umaku sa suhim šljivama i lovačkom štrucom od kruha, restoran „Kod bake“ Garešnica – orzo od fileka sa škrletom, Stroganoff od piletine i škrleta te slatke škrlet kocke i škrlet pjenicu te OPG Bistrički – domaće štrudle. 
 Masterchef Časlav Matijević iz Rijeke pripremio je rižoto s plodovima mora i škrletom čime je potvrdio ovo vino može sljubiti sa širokim spektrom jela.
 Mnogobrojne goste je do ranojutarnjih sati zabavljao tamburaški sastav Milenij, trio Večernje škole - Blaž, Denis i Antimon te Neven Paleček – Papageno.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Gourmingle na zagrebačkom Adventu

Slatkom radionicom održanom u Samsung Holiday House-u, gdje je slastičarka Tea Mamut pokazala kako pripremiti Galetini kolačiće, otvoreno je Fuliranje Gourmingle na jednom od brojnih odredišta zagrebačkog Adventa, na Strossmayerovom trgu koji do 1. siječnja 2020. postaje čarobna, živopisna pozornica, na kojoj se mogu kušati fini zalogaji, popiti neki od kreativnih napitaka, plesati, “zarundati” s frendovima i fotnuti svoj najljepši osmijeh u Photo Boothiqueu ili na jednom od photo pointova (Jamnica, Radio 101, Pun kufer…). Prijatelje Fuliranja očekuje više do 100 jela, 16 glazbenih nastupa "u živo" i više od 35 DJ kreacija. U glazbenom programu nastupa i Jimmy Brown, bubnjar iz pop-reggae sastava UB40 te njihov vokalist Gilly G uz potporu Danny Kane-a iz Birminghama . Vrući ritmovi Cubisma obojit će Latino Badnjak na Strossovom trgu a nastupa i grupa Kuzma i Shaka Zulu. Svake nedjelje organizira se za mališane Family day na kojem nastupaju dječji zborovi.
Tridesetak ugostiteljskih kućica u kojima kormila drže poznati Chefovi i food entuzijasti, kao i pet kreativnih barova mjesto su raskošnh mirisa i okuse. Zaljubljenike u morsku "spizu" mirisi će odvući do kućica Fermaj Tovara, B.A.B Piantina, Vodnjanke, konobe Opat i Black Peppera. Istarsko-dalmatinski okusi - ombolo, težačka juha od sipe i boba, truffioli i hobe po noninom. Bračka Biomania po prvi put dolazi na adventiranje s organskim street foodom i aromatičnim Bollitom. Market by T&T, svoju je poznatu sarmicu udomio je u tacosu, na Black hot dog s kroketom od krvavice ponosan je Marko Palfi iz The Garden Bar&Kitchen. Mario Mihelj iz El Tora ostaje vjeran latinoameričkim sočnostima a i u Fat Cat kutku mogu se pronaći razni zalogajčići.
Ovogodišnje Fuliranje raj je za ljubitelje kobasica: Christmas Fetish stiže s griješno ukusnim Santa kobasicama, Wurst Bar donosi germansku ponudu a Berlin ističe svog favorita kobasicu okupanu u raguu. Institut za kobasice by Mate Janković u svom “laboratoriju” osmišljava twistane kobasice, a s njima ove godine koketira i Rougemarin. Komadići kobasica skrivaju se čak i u Wurst Poke Bowlu, kojeg brižno spravlja Pokerai by Chili, a Lumperaj se diči slavonskim kobasičastim okusima. Osim već nadaleko i naširoko finih Submarine burgera, burger krvavicu predstavlja Mason Burgers&Staff, dok Čiketina donosi razne varijacije piletine.
Azijske delicije stižu u raznim varijacijama: SOI by Vid Nikolić predstavlja duh Sečuana - Dan Dan noodles, japanske kuglice s hobotnicom, Takoyaki, dolaze u režiji restorana Hanami, dok Munchy prži slano slatke egzotične wrapove. Azijskoj hrani nude se i TABASCO® i Kikkoman umaci
Premijeru na Fuliranju ima i svjetski poznati atlas hrane TasteAtlas, koji u svom carstvu, Pastel de TasteAtlas nudi slano slatke kombinacije: Chilli con carne i Ice Cream u vrućem brioshu a i Bagua pripema razna gastro izaneđenja.
Mogu se kušati i razna pića : Gin3 Spirits, Gingle Bells, Coca-Cola, Rakijarnica sa 40 vrsta rakija i popularnom "desetkom za ekipu", Molecular bar by Mangosta s molekularnim toplim dimnim koktelima, A most unusual BAZAAR by Botanica s ginovima i koktelima te Jeruzalem Ormož s odabranim vinima. Fuliranje Gourmingle dobilo i svoje festivalsko pivo Fuliranje Lager, dostupno jedino na Strossovom trgu. Njegovu posebnu aromu priprema The Garden Brewery, najbolja EU pivovara, po izboru Beer52 kluba, najvećeg pivskog kluba na svijetu.
Mini i maksi fritule, kolači, churrosi, šnenoklice, palačinke ispod peke, tartovi, mini kuglofi i germ knedle samo su neke od neodoljivosti, koje priprema Le Kolač, Nonina tajna i Chiquita Churrosita, a Sljeme sniježi sa svojim germ knedlama.
Sve gourmingle trenutke zabilježite u Photo Boothique-u, a četveronožni dlakavci mogu se dovesti u Capa pet bistro.

Gourmingle na zagrebačkom Adventu
 
 Slatkom radionicom održanom u Samsung Holiday House-u, gdje je slastičarka Tea Mamut pokazala kako pripremiti Galetini kolačiće, otvoreno je Fuliranje Gourmingle na jednom od brojnih odredišta zagrebačkog Adventa, na Strossmayerovom trgu koji do 1. siječnja 2020. postaje čarobna, živopisna pozornica, na kojoj se mogu kušati fini zalogaji, popiti neki od kreativnih napitaka, plesati, “zarundati” s frendovima i fotnuti svoj najljepši osmijeh u Photo Boothiqueu ili na jednom od photo pointova (Jamnica, Radio 101, Pun kufer…). Prijatelje Fuliranja očekuje više do 100 jela, 16 glazbenih nastupa "u živo" i više od 35 DJ kreacija. U glazbenom programu nastupa i Jimmy Brown, bubnjar iz pop-reggae sastava UB40 te njihov vokalist Gilly G uz potporu Danny Kane-a iz Birminghama . Vrući ritmovi Cubisma obojit će Latino Badnjak na Strossovom trgu a nastupa i grupa Kuzma i Shaka Zulu. Svake nedjelje organizira se za mališane Family day na kojem nastupaju dječji zborovi.
 Tridesetak ugostiteljskih kućica u kojima kormila drže poznati Chefovi i food entuzijasti, kao i pet kreativnih barova mjesto su raskošnh mirisa i okuse. Zaljubljenike u morsku "spizu" mirisi će odvući do kućica Fermaj Tovara, B.A.B Piantina, Vodnjanke, konobe Opat i Black Peppera. Istarsko-dalmatinski okusi - ombolo, težačka juha od sipe i boba, truffioli i hobe po noninom. Bračka Biomania po prvi put dolazi na adventiranje s organskim street foodom i aromatičnim Bollitom. Market by T&T, svoju je poznatu sarmicu udomio je u tacosu, na Black hot dog s kroketom od krvavice ponosan je Marko Palfi iz The Garden Bar&Kitchen. Mario Mihelj iz El Tora ostaje vjeran latinoameričkim sočnostima a i u Fat Cat kutku mogu se pronaći razni zalogajčići.
 Ovogodišnje Fuliranje raj je za ljubitelje kobasica: Christmas Fetish stiže s griješno ukusnim Santa kobasicama, Wurst Bar donosi germansku ponudu a Berlin ističe svog favorita kobasicu okupanu u raguu. Institut za kobasice by Mate Janković u svom “laboratoriju” osmišljava twistane kobasice, a s njima ove godine koketira i Rougemarin. Komadići kobasica skrivaju se čak i u Wurst Poke Bowlu, kojeg brižno spravlja Pokerai by Chili, a Lumperaj se diči slavonskim kobasičastim okusima. Osim već nadaleko i naširoko finih Submarine burgera, burger krvavicu predstavlja Mason Burgers&Staff, dok Čiketina donosi razne varijacije piletine.
 Azijske delicije stižu u raznim varijacijama: SOI by Vid Nikolić predstavlja duh Sečuana - Dan Dan noodles, japanske kuglice s hobotnicom, Takoyaki, dolaze u režiji restorana Hanami, dok Munchy prži slano slatke egzotične wrapove. Azijskoj hrani nude se i TABASCO® i Kikkoman umaci
 Premijeru na Fuliranju ima i svjetski poznati atlas hrane TasteAtlas, koji u svom carstvu, Pastel de TasteAtlas nudi slano slatke kombinacije: Chilli con carne i Ice Cream u vrućem brioshu a i Bagua pripema razna gastro izaneđenja. 
 Mogu se kušati i razna pića : Gin3 Spirits, Gingle Bells, Coca-Cola, Rakijarnica sa 40 vrsta rakija i popularnom "desetkom za ekipu", Molecular bar by Mangosta s molekularnim toplim dimnim koktelima, A most unusual BAZAAR by Botanica s ginovima i koktelima te Jeruzalem Ormož s odabranim vinima. Fuliranje Gourmingle dobilo i svoje festivalsko pivo Fuliranje Lager, dostupno jedino na Strossovom trgu. Njegovu posebnu aromu priprema The Garden Brewery, najbolja EU pivovara, po izboru Beer52 kluba, najvećeg pivskog kluba na svijetu.
 Mini i maksi fritule, kolači, churrosi, šnenoklice, palačinke ispod peke, tartovi, mini kuglofi i germ knedle samo su neke od neodoljivosti, koje priprema Le Kolač, Nonina tajna i Chiquita Churrosita, a Sljeme sniježi sa svojim germ knedlama.
 Sve gourmingle trenutke zabilježite u Photo Boothique-u, a četveronožni dlakavci mogu se dovesti u Capa pet bistro.

Agroklub d.o.o.
prije 2 mjeseca

Vedran Stapić
prije 2 mjeseca

#EU @KLUB (200)