KLUB - društvena mreža

Vina sa Hršak brega
Vinarija Petrač gostovala je na radionici "Vrijeme je ZA..." u Zagrebu, koju vodi novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić, enolog Franjo Francem i vinski novinar Željko Suhadolnik.
Vinarija Petrać je na Hršak breg blizu Krapinskih toplica. To je kultno mjesto zagorskog vinarstva jer na brdu Čret nalazi se vinarija Petrač a sa druge su vinogradi također poznate vinarije Vuglec breg.
Po riječima Igora Horvata dugogodišnjega enologa vinarije Hrvoja Petrača, opredjelili su se za crne sorte u doba kad još nisu bile preporučene ni u Hrvatskom zagorju ni u Međimurju.
Dva desetljeća kasnije pokazalo se da je taj rizičan potez enologa i vlasnika bio pun pogodak. Danas rijetko tko u Hrvatskoj ima čak 25000 trsova cabernet sauvignona od kojega rade dva izuzetna vina Karizma i Enigma. U starim zasadima bilo je još po 5 tisuća trsova graševine i chardonnaya, 4000 merlota , 1000 trsova rajnskog rizlinga. Prošlih godine na još dva hektara povećali su količinu chardonnaya (2024.) za još 5000 loza a 2022. po 500 komada petit verdota i cabernet franca te 3ooo trsova tempranilla. Vinarija se okrenula svjetskim sortama, osim graševine a osim iz vlastitih vinograda, grožđe se kupuje i u Slavoniji.
Danas vinarija ima12 hektara vlastitih površina sa 55 000 trsova i prosječnom godišnjom proizvodnjom oko 60 000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina te još toliko graševine u rinfuzi. Vinogradi su na prosjećnoj nadmorskoj visini od oko 300 metara na pjeskovitom tlu i ilovači.
Vinarija je svoja prva velika priznanja dobila još na Vinoviti 2025. za berbu iz 2002. a posebno su ponosni na prošlogodišnji AWC u Beču gdje je pjenušac od Chardonnaya BregH Blancs de blanc osvojio čak 89.9 bodova a Enigma ponos kuće je sa 91.2 boda osvojila zlato!
Prezentacija u Zagreb počela je pjenušcem BregH Blanc de blanc (chardonnay) koji je rađen poput francuskih šampanjaca. Vino je zelenkasto žute boje, lijepo perla a miris je kombinacija voćnosti i lijepe dominacije kvasca. U ustima osjeti se aroma na jabuku i fino bilje. Ima mali ostatak šećera i 13% alkohola. Chardonnay je na kvascima bio između 13 i 14 mjeseci. Gastronomski je preporuka za fritaju sa šparogama ili divljim šampinjonima ili pileća krilca panirana u svinjskoj masti...
Slijedeći pjenušac rose napravljen je od cabernet sauvignona. Također ima 13% alkohola Žive je rozkaste boje koja podsjeća na trešnju a na nosu voćni miris najviše podsjeća na malinu, jagodu, osjeti se diskretno i kvasac. U ustima ima pun osvježavajući okus, dobar balans između šećera i kiseline. Ovaj pjenušac je bio 18 mjeseci na kvascu.
Treće vino bio je chardonnay iz 2023.godine sa 13% alkohola. Na nosu osjeti se orašasto voće. To vino je bilo na sur lie-u. Napravljena je malolaktika. U ustima se osjeti maslačnost, kremoznost,nema visoku kiselinu , osjeti se i hrast bačve ali umjereno. Na kraju pri ispijanju osjete se orašasti plodovi. Enolog nas upoznaje da je pola vina rađeno u barrique-u a pola u inoxu i zatim spojeno. Gastronomska preporuka: svinjski lungić sa umakom od gljiva i pire od batata. Palamida sa roštilja i gulaš od boškarina sa domaćim fužima...
Enigma 2019 14% alkohola sastavljena 50% od CS-a , 25% cabernet franca i 25% merlota. To vino je granatno crvene boje, intezivnog voćnog mirisa, šljiva i crne višnje maraska. Osjete se začinske note poput crnog papra i tamne čokolade. U ustima tanini su još dominantni, skupljaju usta ali ne teško. Osjeti se lagano paljeno drvo i dobra je kiselina. To vino ima još vremena pred sobom za odležavanje. Berba iz 2019. stavljena je u bačvu 2022.godine. Gastronomska preporuka : Janjeća koljenica , istarska blaga kobasica, talijanski T-bone.
Kušalo se još svježu graševinu 2024 sa !3% alkohola i 5.5 kiseline te Karizmu iz 2021 sa 13.5% alkohola sastavljenu podjednako od CS-a i merlota.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić, Zoran Lutz

Vina sa Hršak brega 
 Vinarija Petrač gostovala je na radionici "Vrijeme je ZA..." u Zagrebu, koju vodi novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić, enolog Franjo Francem i vinski novinar Željko Suhadolnik. 
 Vinarija Petrać je na Hršak breg blizu Krapinskih toplica. To je kultno mjesto zagorskog vinarstva jer na brdu Čret nalazi se vinarija Petrač a sa druge su vinogradi također poznate vinarije Vuglec breg. 
 Po riječima Igora Horvata dugogodišnjega enologa vinarije Hrvoja Petrača, opredjelili su se za crne sorte u doba kad još nisu bile preporučene ni u Hrvatskom zagorju ni u Međimurju.
 Dva desetljeća kasnije pokazalo se da je taj rizičan potez enologa i vlasnika bio pun pogodak. Danas rijetko tko u Hrvatskoj ima čak 25000 trsova cabernet sauvignona od kojega rade dva izuzetna vina Karizma i Enigma. U starim zasadima bilo je još po 5 tisuća trsova graševine i chardonnaya, 4000 merlota , 1000 trsova rajnskog rizlinga. Prošlih godine na još dva hektara povećali su količinu chardonnaya (2024.) za još 5000 loza a 2022. po 500 komada petit verdota i cabernet franca te 3ooo trsova tempranilla. Vinarija se okrenula svjetskim sortama, osim graševine a osim iz vlastitih vinograda, grožđe se kupuje i u Slavoniji.
 Danas vinarija ima12 hektara vlastitih površina sa 55 000 trsova i prosječnom godišnjom proizvodnjom oko 60 000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina te još toliko graševine u rinfuzi. Vinogradi su na prosjećnoj nadmorskoj visini od oko 300 metara na pjeskovitom tlu i ilovači.
 Vinarija je svoja prva velika priznanja dobila još na Vinoviti 2025. za berbu iz 2002. a posebno su ponosni na prošlogodišnji AWC u Beču gdje je pjenušac od Chardonnaya BregH Blancs de blanc osvojio čak 89.9 bodova a Enigma ponos kuće je sa 91.2 boda osvojila zlato!
 Prezentacija u Zagreb počela je pjenušcem BregH Blanc de blanc (chardonnay) koji je rađen poput francuskih šampanjaca. Vino je zelenkasto žute boje, lijepo perla a miris je kombinacija voćnosti i lijepe dominacije kvasca. U ustima osjeti se aroma na jabuku i fino bilje. Ima mali ostatak šećera i 13% alkohola. Chardonnay je na kvascima bio između 13 i 14 mjeseci. Gastronomski je preporuka za fritaju sa šparogama ili divljim šampinjonima ili pileća krilca panirana u svinjskoj masti...
 Slijedeći pjenušac rose napravljen je od cabernet sauvignona. Također ima 13% alkohola Žive je rozkaste boje koja podsjeća na trešnju a na nosu voćni miris najviše podsjeća na malinu, jagodu, osjeti se diskretno i kvasac. U ustima ima pun osvježavajući okus, dobar balans između šećera i kiseline. Ovaj pjenušac je bio 18 mjeseci na kvascu.
 Treće vino bio je chardonnay iz 2023.godine sa 13% alkohola. Na nosu osjeti se orašasto voće. To vino je bilo na sur lie-u. Napravljena je malolaktika. U ustima se osjeti maslačnost, kremoznost,nema visoku kiselinu , osjeti se i hrast bačve ali umjereno. Na kraju pri ispijanju osjete se orašasti plodovi. Enolog nas upoznaje da je pola vina rađeno u barrique-u a pola u inoxu i zatim spojeno. Gastronomska preporuka: svinjski lungić sa umakom od gljiva i pire od batata. Palamida sa roštilja i gulaš od boškarina sa domaćim fužima...
 Enigma 2019 14% alkohola sastavljena 50% od CS-a , 25% cabernet franca i 25% merlota. To vino je granatno crvene boje, intezivnog voćnog mirisa, šljiva i crne višnje maraska. Osjete se začinske note poput crnog papra i tamne čokolade. U ustima tanini su još dominantni, skupljaju usta ali ne teško. Osjeti se lagano paljeno drvo i dobra je kiselina. To vino ima još vremena pred sobom za odležavanje. Berba iz 2019. stavljena je u bačvu 2022.godine. Gastronomska preporuka : Janjeća koljenica , istarska blaga kobasica, talijanski T-bone.
 Kušalo se još svježu graševinu 2024 sa !3% alkohola i 5.5 kiseline te Karizmu iz 2021 sa 13.5% alkohola sastavljenu podjednako od CS-a i merlota.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić, Zoran Lutz

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Vina iz Kutjeva ali i iz Like

Iz Kutjeva. iz Zlatne doline na radionici "Vrijeme je ZA... u Zagreb došao je mladi vinar Tomislav Antunović. Otac Jure Antunović 2001. godine kupio je vinograd na Hrnjevcu. Antunovići (otac , majka Željka i brat Nikola) te Tomislav imaju 85000 trsova na 18 hektara a bave se i voćarstvom (orasi, lješnjak, šljiva, kesten). Tomislav je 2014. u sklopu OPG-a osnovao svoju vinariju AT Agrofort. Godine 2017. odlučio je vina raditi biodinamički po mjesečevim mijenama. To znači da sve bitne poslove u tretmanu grožđa od berbe do podrumskih radnji: maceracije, pretoci, punjenja radi u doba punog mjeseca. Otuda i naziv Luna za njegove graševine. Svoju invenciju pokazao je prvim sađenjem trsova na Ličkom području,na Debelom brdu kod Udbine. Tijekom 2021. i 2023. zasadio je 2400 trsova , osam sorti od kojih su neke piwi Solaris, Regent, Rondo, Cabernet cortis a naravno, nije moglo proći a da ne posadi i graševinu,kraljicu Kutjeva. Ove godine će na urod doći prva ozbiljnija količina grožđa zasađena 2022. u kutjevačkom kraju 1500 loza chardonnaya i isto toliko sauvignona. Tako da sada vinarija ima 22 000 trsova na 3.3 ha sa pretežitom graševinom. Kapacitet podruma je 33000 litara a osim na kućnom pragu najveće količine uspijeva prodati u Dalmaciji ( Trogir, Split, Omiš) te u nekoliko restorana u Berlinu.
Na prezentaciji u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je o vinima govorio sommelier Darko Lugarić, kušalo se: Solaris 2023. 12.0% alkohola. Luna graševina 2024. 13.4, Luna graševina 2021 12.5, Primo graševina 2020. 13.0, Traminac mirisni 2023. 13.2, Zweigelt 2023. 12.8 i Omega crni pinot 2023. 12.9.
Solaris 2023. 12% alkohola i 0.6 g. ostatka šećera je vino žuto zelenkaste boje, herbalno cvjetnog karaktera, u ustima se osjeti dobra kiselina što mu daje svježinu. Solaris u Udbini je piwi sorta Fr 360 nastala križanjem Merzlinga, Muškat otonela i Zarye severa. Ta vrlo otporna sorta nije uopće tretirana prskanjem. Solaris je tipično aperitivno vino a gastronomski se sljubljuje sa bijelom morskom ribom i sa carpacciom od hobotnice i školjkama.
Luna graševina 2024. 13.4% alkohola i 5.1 g/L kiseline je vino sa izraženim zelenkastim tonovima koji odaju svježinu. U okusu i mirisu osjeti se svježa jabuka , otkošena livada i bijelo cvijeće. Tipična mlada graševina puna slasti, osjeća se mineralnost i ukusna slanost. Vinogradi za ovu graševinu se nalaze na području Duboka na.visini oko 250 metara. Ima oko 7000 trsova po hektaru a prinos je do 1.5 kg po trsu. Darko Lugarić gastronomski preporučuje klasičnu paštu sa rajčicama i bosiljkom.
Primo graševina 2020. sa 13.0% alkohola i 14.5 grama ostatka šećera. To je graševina kasne berbe na sur lieu bez intervencija vinara osim miješanja. Ciljano je odrađena malolaktika. Razmišljanje vinara je da se ne intervenira u vino već da se fermentacija spontano odradi. Vino je zlatno žute boje, u mirisu je prepoznatljiva jabuka, malo zrelija marelica. Kiseline su nježnije, ne nedostaje ekstrakcije tijela, ima zapravo dosta ostatka šećera 14.5 grama ali je ipak polusuho. Gastronomski sommelier je preporučio spare ribs sa čilijem, piletinu u panko mrvicama u slatko ljutom umaku, sushi, argentinske kozice i dobar fiš .
Završno vino u radionici je bila Omega od crnog pinota koja u pojedinim godinama dolazi i kao kupaža. Omega 2023. 12.9% alkohola je u berbi i preradi također pratila mjesečevu liniju. Vino je tipične pinotovske svijetlo crvene, rubin boje, gusto, intezivnog sortnog mirisa. Osjeti se miris trešnje, zemlje, gljiva. To je dobro uravnoteženo vino, dobar balans kiseline i graničnog šećera 3.4 grama. Odležavalo je 9 mjeseci u srednje paljenim bačvama drugog punjenja. Gastronomski dobro bi pratilo jela od pečene janjetine, patku s mlincima ili svinjski lungić sa umakom od vrganja i domaćim njokima.
.Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vina iz Kutjeva ali i iz Like
 
 Iz Kutjeva. iz Zlatne doline na radionici "Vrijeme je ZA... u Zagreb došao je mladi vinar Tomislav Antunović. Otac Jure Antunović 2001. godine kupio je vinograd na Hrnjevcu. Antunovići (otac , majka Željka i brat Nikola) te Tomislav imaju 85000 trsova na 18 hektara a bave se i voćarstvom (orasi, lješnjak, šljiva, kesten). Tomislav je 2014. u sklopu OPG-a osnovao svoju vinariju AT Agrofort. Godine 2017. odlučio je vina raditi biodinamički po mjesečevim mijenama. To znači da sve bitne poslove u tretmanu grožđa od berbe do podrumskih radnji: maceracije, pretoci, punjenja radi u doba punog mjeseca. Otuda i naziv Luna za njegove graševine. Svoju invenciju pokazao je prvim sađenjem trsova na Ličkom području,na Debelom brdu kod Udbine. Tijekom 2021. i 2023. zasadio je 2400 trsova , osam sorti od kojih su neke piwi Solaris, Regent, Rondo, Cabernet cortis a naravno, nije moglo proći a da ne posadi i graševinu,kraljicu Kutjeva. Ove godine će na urod doći prva ozbiljnija količina grožđa zasađena 2022. u kutjevačkom kraju 1500 loza chardonnaya i isto toliko sauvignona. Tako da sada vinarija ima 22 000 trsova na 3.3 ha sa pretežitom graševinom. Kapacitet podruma je 33000 litara a osim na kućnom pragu najveće količine uspijeva prodati u Dalmaciji ( Trogir, Split, Omiš) te u nekoliko restorana u Berlinu. 
 Na prezentaciji u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je o vinima govorio sommelier Darko Lugarić, kušalo se: Solaris 2023. 12.0% alkohola. Luna graševina 2024. 13.4, Luna graševina 2021 12.5, Primo graševina 2020. 13.0, Traminac mirisni 2023. 13.2, Zweigelt 2023. 12.8 i Omega crni pinot 2023. 12.9.
 Solaris 2023. 12% alkohola i 0.6 g. ostatka šećera je vino žuto zelenkaste boje, herbalno cvjetnog karaktera, u ustima se osjeti dobra kiselina što mu daje svježinu. Solaris u Udbini je piwi sorta Fr 360 nastala križanjem Merzlinga, Muškat otonela i Zarye severa. Ta vrlo otporna sorta nije uopće tretirana prskanjem. Solaris je tipično aperitivno vino a gastronomski se sljubljuje sa bijelom morskom ribom i sa carpacciom od hobotnice i školjkama.
 Luna graševina 2024. 13.4% alkohola i 5.1 g/L kiseline je vino sa izraženim zelenkastim tonovima koji odaju svježinu. U okusu i mirisu osjeti se svježa jabuka , otkošena livada i bijelo cvijeće. Tipična mlada graševina puna slasti, osjeća se mineralnost i ukusna slanost. Vinogradi za ovu graševinu se nalaze na području Duboka na.visini oko 250 metara. Ima oko 7000 trsova po hektaru a prinos je do 1.5 kg po trsu. Darko Lugarić gastronomski preporučuje klasičnu paštu sa rajčicama i bosiljkom. 
 Primo graševina 2020. sa 13.0% alkohola i 14.5 grama ostatka šećera. To je graševina kasne berbe na sur lieu bez intervencija vinara osim miješanja. Ciljano je odrađena malolaktika. Razmišljanje vinara je da se ne intervenira u vino već da se fermentacija spontano odradi. Vino je zlatno žute boje, u mirisu je prepoznatljiva jabuka, malo zrelija marelica. Kiseline su nježnije, ne nedostaje ekstrakcije tijela, ima zapravo dosta ostatka šećera 14.5 grama ali je ipak polusuho. Gastronomski sommelier je preporučio spare ribs sa čilijem, piletinu u panko mrvicama u slatko ljutom umaku, sushi, argentinske kozice i dobar fiš .
 Završno vino u radionici je bila Omega od crnog pinota koja u pojedinim godinama dolazi i kao kupaža. Omega 2023. 12.9% alkohola je u berbi i preradi također pratila mjesečevu liniju. Vino je tipične pinotovske svijetlo crvene, rubin boje, gusto, intezivnog sortnog mirisa. Osjeti se miris trešnje, zemlje, gljiva. To je dobro uravnoteženo vino, dobar balans kiseline i graničnog šećera 3.4 grama. Odležavalo je 9 mjeseci u srednje paljenim bačvama drugog punjenja. Gastronomski dobro bi pratilo jela od pečene janjetine, patku s mlincima ili svinjski lungić sa umakom od vrganja i domaćim njokima.
 .Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

U Prosikito na Vino uz žlicu

Restoran Prosikito u Zagrebu (Donje Svetice 40) bio je domaćin 24. izdanja eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu'.
Novinarima koji prate eno-gastronomiju najprije su poslužene Pileće rolice, uz istarsko maslinovo ulje Selekcija (od više sorti) iz uljare Komarija te pjenušac Pilato Grande brut, koji čine 60% malvazije i 40% pinota bijelog. Sanjin Pilato, iz obiteljske vinarije u Lašićima kod Vižinade, rekao je da ga rade charmat metodom. Nastao je kao pjenušac za hotele u Istri, gdje se posluživao uz doručak a onda se proširio po HoReCa sektoru zahvaljujući svježini, lepršavosti i gustom perlanju. Vinari Pilato uskoro slave 30. obljetnicu rada. Eliđo Pilato nastavio je obiteljsku tradiciju, a od prošle godine posao je prepustio sinu Sanjinu. Na 15 hektara vinograda dominira malvazija, a proizvode 12 etiketa od osam sorti. Odnedavno su im vina ekološki certificirana čime su poslovanje podigli na još višu razinu.
Kao toplo predjelo posluženi su Ravioli od sira u kremi od pršuta, a uz njih Chardonnay Venari 2022 iz Podruma Krešić, vinarije iz Šarengrada na samoj obali Dunava. Vino je osobno predstavio vlasnik vinarije Dario Krešić, bivši nogometaš, koji se za vina zainteresirao dok je bio golman Eintrachta iz Triera, kluba iz pokrajine Mosel, čuvene po vinu. Više iz hobija nego biznisa i uz pomoć oca Franje, ovaj rođeni Vukovarac je 2006. zasadio prve vinograde, a prva berba bila je pet godina kasnije. Danas na 18 hektara u suvremenom podrumu kapaciteta 200.000 litara, proizvodi 10 etiketa vina. Chardonnay Venar je iz njihove premium linije, a izvrsno se složio s kremastim raviolima, koji su obogaćeni maslinovim uljem Leccino. To ulje mirisa trave i lista masline, blage je jakosti i nije pikantno tako da se sljubilo s okusima jela i vina. Chardonnay je srednjeg tijela, odležan šest mjeseci u drvenim bačvama, a proveo je godinu i pol u boci prije izlaska na tržište. Ta kombinacija hrane, vina i maslinova ulja novinari su proglasili najboljom za vrijeme večere. Vina uz žlicu. Dario Krešić najavio je daljnji napredak. Uskoro bi iznad vinarije u Šarengradu trebao biti hotel s jedinstvenim pogledom tamo 'gdje Dunav ljubi nebo'.
Crni rižoto s plodovima mora bio je uz Velebna Shiraz 2020, iz vinarije smještene u Poličniku, u Ravnim kotarima kod Zadra. Enolog Martin Kovačević predstavio je vino od te poznate internacionalne sorte koja se odlično 'primila' u zadarskom zaleđu. Naziv vinarije inspiriran je planinom Velebit, prema kojoj su okrenuti vinogradi, što utječe na stilistiku vina. Zato su ona svježa i pitka iako dolaze iz srca Dalmacije. Shiraz je najprije boravio u inox bačvama, a potom je kratko izložen u drvenim bačvama i onda mirovao u bocama. Rezultat je vrlo pitko i sočno vino s aromama bobičastog voća.Vinarija Velebna godišnje proizvodi, iz vlastitih vinograda, Chardonnay, Merlot, Shiraz i Rose od shiraza,50.000 butelja i plasira po odabranim restoranima, wine shopovima i delikatesnim prodavaonicama. Shiraz se za stolom pokazao kao odlična pratnja crnom rižotu i uz maslinovo ulje Buža, koje nije prejako te je usklađene gorčine i pikantnosti.
Kolegijalnost vinara na ovoj večeri pokazala se zaista na visokoj razini. S obzirom da je Damir Josić, vlasnik vinarije Josić iz baranjskog Zmajevca bio spriječen, Martin Kovačević iz Velebne prihvatio se posla i predstavo Josićev Cabernet franc. Kovačević je, inače, dobro upućen u ovu sortu, jer je svojedobno bio enolog u Feravinu (kasnije Enosophia) iz Feričanaca. Cabernet franc rijetko se proizvodi monosortno, jer ga na tržištu potiskuje popularniji Cabernet sauvignon, no trendovi se polako mijenjaju. Josićev je polusuh s moćnih 14,5 % alkohola, ali vješto izbalansiran, pa se pokazao kao vrlo pitak uz Vinski gulaš s krumpirom i maslinovo ulje Frantoio, koje je blage gorčine i pikantno. Cabernet franc istaknuo je da može dati puno više od sebe kao monosortno vino nego u kupažama. Odnjegovan je 14 mjeseci u hrastovim bačvama, a nakon toga nastavio je razvoj u bocama. Primijenjena su minimalna enološka sredstva, pa je vino nefiltrirano, Intenzivne je rubinske boje, mirisom na suhu šljivu i kupinu uz notu dima i kože, ali na okusu mekano sa svilenkastim taninima.
U duhu bobičastog voća i slatkog zgusnutog vrhnja bila je Panna cotta, popularna slastica, koju je kao i ostala (slana) jela pripremio kuharski tim na čelu s Dušanom i Sunčicom Cvetković. Oni su samo kratko pozdravili uzvanike i rekli da se sve ono što su kušali, nalazi i na redovnom jelovniku Prosikita. Slasticu je pratilo maslinovo ulje Istarska bjelica, čija se gorčina dopunjuje sa slatkoćom deserta i prigodnim vinom, polusuhim Muškatom žutim 2024.iz vinarije Najman iz Martinkovca kod Varaždinskih Toplica. Na pet hektara vinograda, vlastitih i kooperantskih, uzgajaju još graševinu, rajnski rizling, moslavac, sauvignon blanc i chardonnay, a od crnih - portugizac i pinot crni od kojeg rade i Rosé. Svoj OPG Dragutin Najman je osnovao 2006. godine namjeravajući se hobistički baviti vinarstvom, a s vremenom je to postao ozbiljan posao koji je prepoznala struka, pa su im vina okićena i odličjima s Decantera. Bronce su osvojili Graševina, pjenušac Iskra i Pinot crni, a srebro Rajnski rizling i Sauvignon blanc. Vina uglavnom prodaju u Varaždinu i okolici, ali im je kvaliteta prepoznata i u nekim zagrebačkim restoranima.
Slatki kraj označio je i završetak vrlo ugodnog druženja gastro novinara u Prosikitu, gdje su se domaćin Zoran Anđelić i njegov kuharsko-konobarski tim potrudili da sve bude na visokoj razini, a voditelji projekta, kojeg su prije šest godina pokrenuli Renata Cisar i Mustafa Topčagić.već pripremaju 25. izdanje 'Vina uz žlicu'.
Pripremio: Tomislav Radić
FAMA / Foto: Nikola Zoko

U Prosikito na Vino uz žlicu
 
 Restoran Prosikito u Zagrebu (Donje Svetice 40) bio je domaćin 24. izdanja eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu'.
 Novinarima koji prate eno-gastronomiju najprije su poslužene Pileće rolice, uz istarsko maslinovo ulje Selekcija (od više sorti) iz uljare Komarija te pjenušac Pilato Grande brut, koji čine 60% malvazije i 40% pinota bijelog. Sanjin Pilato, iz obiteljske vinarije u Lašićima kod Vižinade, rekao je da ga rade charmat metodom. Nastao je kao pjenušac za hotele u Istri, gdje se posluživao uz doručak a onda se proširio po HoReCa sektoru zahvaljujući svježini, lepršavosti i gustom perlanju. Vinari Pilato uskoro slave 30. obljetnicu rada. Eliđo Pilato nastavio je obiteljsku tradiciju, a od prošle godine posao je prepustio sinu Sanjinu. Na 15 hektara vinograda dominira malvazija, a proizvode 12 etiketa od osam sorti. Odnedavno su im vina ekološki certificirana čime su poslovanje podigli na još višu razinu.
 Kao toplo predjelo posluženi su Ravioli od sira u kremi od pršuta, a uz njih Chardonnay Venari 2022 iz Podruma Krešić, vinarije iz Šarengrada na samoj obali Dunava. Vino je osobno predstavio vlasnik vinarije Dario Krešić, bivši nogometaš, koji se za vina zainteresirao dok je bio golman Eintrachta iz Triera, kluba iz pokrajine Mosel, čuvene po vinu. Više iz hobija nego biznisa i uz pomoć oca Franje, ovaj rođeni Vukovarac je 2006. zasadio prve vinograde, a prva berba bila je pet godina kasnije. Danas na 18 hektara u suvremenom podrumu kapaciteta 200.000 litara, proizvodi 10 etiketa vina. Chardonnay Venar je iz njihove premium linije, a izvrsno se složio s kremastim raviolima, koji su obogaćeni maslinovim uljem Leccino. To ulje mirisa trave i lista masline, blage je jakosti i nije pikantno tako da se sljubilo s okusima jela i vina. Chardonnay je srednjeg tijela, odležan šest mjeseci u drvenim bačvama, a proveo je godinu i pol u boci prije izlaska na tržište. Ta kombinacija hrane, vina i maslinova ulja novinari su proglasili najboljom za vrijeme večere. Vina uz žlicu. Dario Krešić najavio je daljnji napredak. Uskoro bi iznad vinarije u Šarengradu trebao biti hotel s jedinstvenim pogledom tamo 'gdje Dunav ljubi nebo'.
 Crni rižoto s plodovima mora bio je uz Velebna Shiraz 2020, iz vinarije smještene u Poličniku, u Ravnim kotarima kod Zadra. Enolog Martin Kovačević predstavio je vino od te poznate internacionalne sorte koja se odlično 'primila' u zadarskom zaleđu. Naziv vinarije inspiriran je planinom Velebit, prema kojoj su okrenuti vinogradi, što utječe na stilistiku vina. Zato su ona svježa i pitka iako dolaze iz srca Dalmacije. Shiraz je najprije boravio u inox bačvama, a potom je kratko izložen u drvenim bačvama i onda mirovao u bocama. Rezultat je vrlo pitko i sočno vino s aromama bobičastog voća.Vinarija Velebna godišnje proizvodi, iz vlastitih vinograda, Chardonnay, Merlot, Shiraz i Rose od shiraza,50.000 butelja i plasira po odabranim restoranima, wine shopovima i delikatesnim prodavaonicama. Shiraz se za stolom pokazao kao odlična pratnja crnom rižotu i uz maslinovo ulje Buža, koje nije prejako te je usklađene gorčine i pikantnosti.
 Kolegijalnost vinara na ovoj večeri pokazala se zaista na visokoj razini. S obzirom da je Damir Josić, vlasnik vinarije Josić iz baranjskog Zmajevca bio spriječen, Martin Kovačević iz Velebne prihvatio se posla i predstavo Josićev Cabernet franc. Kovačević je, inače, dobro upućen u ovu sortu, jer je svojedobno bio enolog u Feravinu (kasnije Enosophia) iz Feričanaca. Cabernet franc rijetko se proizvodi monosortno, jer ga na tržištu potiskuje popularniji Cabernet sauvignon, no trendovi se polako mijenjaju. Josićev je polusuh s moćnih 14,5 % alkohola, ali vješto izbalansiran, pa se pokazao kao vrlo pitak uz Vinski gulaš s krumpirom i maslinovo ulje Frantoio, koje je blage gorčine i pikantno. Cabernet franc istaknuo je da može dati puno više od sebe kao monosortno vino nego u kupažama. Odnjegovan je 14 mjeseci u hrastovim bačvama, a nakon toga nastavio je razvoj u bocama. Primijenjena su minimalna enološka sredstva, pa je vino nefiltrirano, Intenzivne je rubinske boje, mirisom na suhu šljivu i kupinu uz notu dima i kože, ali na okusu mekano sa svilenkastim taninima.
 U duhu bobičastog voća i slatkog zgusnutog vrhnja bila je Panna cotta, popularna slastica, koju je kao i ostala (slana) jela pripremio kuharski tim na čelu s Dušanom i Sunčicom Cvetković. Oni su samo kratko pozdravili uzvanike i rekli da se sve ono što su kušali, nalazi i na redovnom jelovniku Prosikita. Slasticu je pratilo maslinovo ulje Istarska bjelica, čija se gorčina dopunjuje sa slatkoćom deserta i prigodnim vinom, polusuhim Muškatom žutim 2024.iz vinarije Najman iz Martinkovca kod Varaždinskih Toplica. Na pet hektara vinograda, vlastitih i kooperantskih, uzgajaju još graševinu, rajnski rizling, moslavac, sauvignon blanc i chardonnay, a od crnih - portugizac i pinot crni od kojeg rade i Rosé. Svoj OPG Dragutin Najman je osnovao 2006. godine namjeravajući se hobistički baviti vinarstvom, a s vremenom je to postao ozbiljan posao koji je prepoznala struka, pa su im vina okićena i odličjima s Decantera. Bronce su osvojili Graševina, pjenušac Iskra i Pinot crni, a srebro Rajnski rizling i Sauvignon blanc. Vina uglavnom prodaju u Varaždinu i okolici, ali im je kvaliteta prepoznata i u nekim zagrebačkim restoranima.
 Slatki kraj označio je i završetak vrlo ugodnog druženja gastro novinara u Prosikitu, gdje su se domaćin Zoran Anđelić i njegov kuharsko-konobarski tim potrudili da sve bude na visokoj razini, a voditelji projekta, kojeg su prije šest godina pokrenuli Renata Cisar i Mustafa Topčagić.već pripremaju 25. izdanje 'Vina uz žlicu'.
 Pripremio: Tomislav Radić
 FAMA  / Foto: Nikola Zoko

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

AGAPITO-vinarija iz Buzeta
Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu.
Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom!
Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku.
Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

AGAPITO-vinarija iz Buzeta
 Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
 Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
 Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu. 
 Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom! 
 Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku. 
 Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
 Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Bjelovarski sajam d.o.o.
prije 4 mjeseca

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

ODRŽAN WINEOS BY GRAŠEVINA CROATICA

Deseti WineOS by Graševina Croatica koji je održan u petak 10. i subotu 11. siječnja 2025., privukao je velik broj izlagača, poslovnih posjetitelja i drugih gostiju u Gospodarski centar Osječko – baranjske županije. Najveća i najznačajnija vinska manifestacija na istoku Hrvatske još se jednom nametnula kao sajam koji postavlja trendove i standarde.
Na 125 izlagačkih mjesta i na glavnoj pozornici svoje proizvode i usluge predstavilo je više od 150 brendova, a tijekom dva dana kroz sajam je prošlo 4000 ljudi, od izlagača i poslovnih posjetitelja, preko uzvanika, novinara sve do krajnjih potrošača. Najveće značenje je zahvaljujući izravnom uključivanju udruge Graševina Croatica, bio je sa vinarima Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, a nastupili su i vinari iz drugih hrvatskih regija te iz inozemstva.

„Drago mi je što smo od svih dobivali pohvale, ali i poneku pokudu ili savjet. Sve te informacije pomoći će nam u tome da dogodine budemo još bolji“, istaknuo je na kraju predsjednik udruge Dekanter, nositelja ovog projekta, Boris Ocić
.
„Izazovno je svake godine ponuditi nešto bolje, privlačnije i zanimljivije, to zahtijeva ogroman angažman i puno svježih ideja. U produkcijskom smislu postali smo predvodnici i svake godine postavljamo nove standarde za sve druge koji organiziraju sajmove i ostale vinske manifestacije, “, rekao je producent sajma i dopredsjednik Dekantera Denis Despot.

„Nije lako privući ovako dobre izlagače te na najbolji način istaknuti lokalne vinare, a pritom dovoljno pozornosti posvetiti i gostima koji nam dolaze iz drugih hrvatskih regija i inozemstva. Uvijek imamo brojne ideje, no treba sve to pretočiti u ovako velik događaj. Pojačano sudjelovanje Graševine Croatice tu nam puno pomaže jer smo prvenstveno posvećeni njihovim članovima i drugim lokalnim proizvođačima vina. “, poručio je idejni začetnik WineOS-a i operativni direktor Vinko Ručević.

„Suradnja je postojala od prvog izdanja sajma, tada još festivala, a ove godine smo izravnim uključenjem u organizaciju željeli popraviti našu vidljivost i dodatno istaknuti značaj naših proizvođača.“, komentirao je direktor Graševine Croatice Tomislav Panenić.

WineOS by Graševina Croatica ove je godine ponovno ponudio nekoliko noviteta. Uz Wine&Dine radionice Graševine Croatice, masterclass radionice te eno gastro kviz Deana Kotige, najveća je novost bio People's Choice. Po prvi je put publika imala priliku birati svoje favorite te su posjetitelji glasovali za najbolje proizvode. Premda je ovo bila premijera ovakvog glasovanja na vinskim događajima, organizatori su zadovoljni činjenicom da je tijekom dva dana sajma u prosjeku svaki posjetitelj dao najmanje jedan glas nekome od favorita.

U kategoriji bijelih vina najboljim je proglašena Lara 1/6 vinarije Roxanich, među rose vinima slavila je aljmaška vinarija K55, dok je među crnim vinima još jedna nagrada otišla u Istru vinariji Roxanich za Superistrian. Među pjenušavim vinima pobjeda je pripala šampanjcu Lanson organic green bio kojeg je predstavila Luma, a pobjeda u kategoriji destilata otišla je destileriji Moostra iz Đakovačke Satnice za šljivovicu.

Deseti WineOS organizirale su udruge Dekanter i Graševina Croatica uz suorganizaciju i pokroviteljstvo Osječko – baranjske županije, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske gospodarske komore, Turističke zajednice Osječko – baranjske županije i Gospodarskog centra Osječko – baranjske županije. Posebni pokrovitelji sajma ove su godine bili Vlada Republike Hrvatske te Hrvatski sabor.

Pripremio: Tomislav Radić

ODRŽAN WINEOS BY GRAŠEVINA CROATICA 
 
 Deseti WineOS by Graševina Croatica koji je održan u petak 10. i subotu 11. siječnja 2025., privukao je velik broj izlagača, poslovnih posjetitelja i drugih gostiju u Gospodarski centar Osječko – baranjske županije. Najveća i najznačajnija vinska manifestacija na istoku Hrvatske još se jednom nametnula kao sajam koji postavlja trendove i standarde.
 Na 125 izlagačkih mjesta i na glavnoj pozornici svoje proizvode i usluge predstavilo je više od 150 brendova, a tijekom dva dana kroz sajam je prošlo 4000 ljudi, od izlagača i poslovnih posjetitelja, preko uzvanika, novinara sve do krajnjih potrošača. Najveće značenje je zahvaljujući izravnom uključivanju udruge Graševina Croatica, bio je sa vinarima Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, a nastupili su i vinari iz drugih hrvatskih regija te iz inozemstva. 
 
 „Drago mi je što smo od svih dobivali pohvale, ali i poneku pokudu ili savjet. Sve te informacije pomoći će nam u tome da dogodine budemo još bolji“, istaknuo je na kraju predsjednik udruge Dekanter, nositelja ovog projekta, Boris Ocić
 .
 „Izazovno je svake godine ponuditi nešto bolje, privlačnije i zanimljivije, to zahtijeva ogroman angažman i puno svježih ideja. U produkcijskom smislu postali smo predvodnici i svake godine postavljamo nove standarde za sve druge koji organiziraju sajmove i ostale vinske manifestacije, “, rekao je producent sajma i dopredsjednik Dekantera Denis Despot.
 
 „Nije lako privući ovako dobre izlagače te na najbolji način istaknuti lokalne vinare, a pritom dovoljno pozornosti posvetiti i gostima koji nam dolaze iz drugih hrvatskih regija i inozemstva. Uvijek imamo brojne ideje, no treba sve to pretočiti u ovako velik događaj. Pojačano sudjelovanje Graševine Croatice tu nam puno pomaže jer smo prvenstveno posvećeni njihovim članovima i drugim lokalnim proizvođačima vina. “, poručio je idejni začetnik WineOS-a i operativni direktor Vinko Ručević.
 
 „Suradnja je postojala od prvog izdanja sajma, tada još festivala, a ove godine smo izravnim uključenjem u organizaciju željeli popraviti našu vidljivost i dodatno istaknuti značaj naših proizvođača.“, komentirao je direktor Graševine Croatice Tomislav Panenić.
 
 WineOS by Graševina Croatica ove je godine ponovno ponudio nekoliko noviteta. Uz Wine&Dine radionice Graševine Croatice, masterclass radionice te eno gastro kviz Deana Kotige, najveća je novost bio People's Choice. Po prvi je put publika imala priliku birati svoje favorite te su posjetitelji glasovali za najbolje proizvode. Premda je ovo bila premijera ovakvog glasovanja na vinskim događajima, organizatori su zadovoljni činjenicom da je tijekom dva dana sajma u prosjeku svaki posjetitelj dao najmanje jedan glas nekome od favorita.
 
 U kategoriji bijelih vina najboljim je proglašena Lara 1/6 vinarije Roxanich, među rose vinima slavila je aljmaška vinarija K55, dok je među crnim vinima još jedna nagrada otišla u Istru vinariji Roxanich za Superistrian. Među pjenušavim vinima pobjeda je pripala šampanjcu Lanson organic green bio kojeg je predstavila Luma, a pobjeda u kategoriji destilata otišla je destileriji Moostra iz Đakovačke Satnice za šljivovicu. 
 
 Deseti WineOS organizirale su udruge Dekanter i Graševina Croatica uz suorganizaciju i pokroviteljstvo Osječko – baranjske županije, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske gospodarske komore, Turističke zajednice Osječko – baranjske županije i Gospodarskog centra Osječko – baranjske županije. Posebni pokrovitelji sajma ove su godine bili Vlada Republike Hrvatske te Hrvatski sabor. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Željka Rački-Kristić
prije 9 mjeseci

Otvorena je diskusija na temu: Oduzeta nova količina rakije, carinici zaplijenili 215 litara šljivovice

mali poljoprivrednik
prije 9 mjeseci

Udarna vijest za središnji dnevnik.Poljoprivrednici teški kriminalci.Neka svo voće istrune ispod stabala,to i je cilj zelenih politika da ništa ne Više [+]

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

šljive @KLUB (16)