#tržište @KLUB (128)

Produžena je jednogodišnja suspenzija uvoznih carina EU-a na ukrajinski izvoz kako bi se podržalo gospodarstvo te zemlje, odlučio je Odbor za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta. Suspenzija carina odnosi se na voće i povrće koje podli... Više [+]

Produžena je jednogodišnja suspenzija uvoznih carina EU-a na ukrajinski izvoz kako bi se podržalo gospodarstvo te zemlje, odlučio je Odbor za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta.

Suspenzija carina odnosi se na voće i povrće koje podliježe sustavu ulaznih cijena te poljoprivredne proizvode i prerađevine poljoprivrednih proizvoda koji podliježu carinskim kvotama. Industrijski proizvodi podliježu nultim carinama od 1. siječnja 2023. prema Sporazumu o pridruživanju EU-a i Ukrajine, tako da nisu uključeni u novi prijedlog.

Nacrt izvješća odbora usvojen je s 27 glasova, 1 protiv i 7 suzdržanih.

"Snažno podržavam obnavljanje mjera liberalizacije trgovine koje trenutno pomažu osigurati ukrajinski kontinuitet i stabilnost trgovine usred brutalnog rata kojega je izazvala Rusija. Ove su mjere ključne za jačanje njezine otpornosti i u sadašnjosti i s pogledom u budućnost, dok radimo na unapređenju postupne integracije u unutarnje tržište EU-a. Naša je solidarnost dosljedna, transparentna i čvrsta kao stijena, što je dodatno ojačano statusom kandidata Ukrajine za članstvo u EU. Njezina budućnost je u Europskoj uniji", rekla je Sandra Kalniete, stalna izvjestiteljica za Ukrajinu u EP-u.

Foto: Depositphotos/elena_larina

Nakon odluke Poljske da zabrani uvoz ukrajinskih žitarica i druge hrane, Mađarska je također privremeno blokirala uvoz ukrajinskog žita i nekih drugih poljoprivrednih proizvoda kako bi zaštitila svoje domaće tržište, rekao je mađarski ministar poljoprivrede Istvan Nagy.

Nacrt prijedloga Pravilnika o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća je u e-savjetovanju. Donesen je na temelju Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivred... Više [+]

Nacrt prijedloga Pravilnika o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća je u e-savjetovanju. Donesen je na temelju Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, a više pročitajte:

Potrošili ste tisuće jaja za blagdane, a niste znali što znače oznake na njima? Vrijedi ponoviti da EU ima jedinstven sustav kodiranja jaja za tržište. Prva brojčana oznaka govori o načinu uzgoja, druga slovna skraćenica opisuje zemlju podr... Više [+]

Potrošili ste tisuće jaja za blagdane, a niste znali što znače oznake na njima? Vrijedi ponoviti da EU ima jedinstven sustav kodiranja jaja za tržište.
Prva brojčana oznaka govori o načinu uzgoja, druga slovna skraćenica opisuje zemlju podrijetla, a treći niz brojeva predstavlja registracijski broj proizvođača 🥚🐣🥰

Međimurska Vinska shpitza Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata. Direktor Turističke zajednice Međimu... Više [+]

Međimurska Vinska shpitza
Vinsku kušaonicu u zagrebačkom diWine Baru posjetilo je šest međimurskih vinara. Najveću pažnju izazvali su autohtoni pušipeli, ali bilo je tu i pjenušaca, sauvignona i muškata.
Direktor Turističke zajednice Međimurja, Rudi Grula, prisutnim je predstavnicima medija predstavio projekt ekomuzeja Međimurje malo, koji prati svjetske trendove kada je riječ o suvremenoj muzeologiji. „Muzeji 'zatvoreni' u zgradama služili su struci, no donosili su vrlo malo koristi lokalnoj zajednici. Suvremena muzeologija nastoji povijest unjeti u svakodnevni život stanovništva. Na takav način štiti se i promovira kulturna i prirodna baština, podiže svijest lokalne zajednice o njenom značaju te se razvija održivi turizam.“ – istaknuo je Grula. Kroz atraktivne multimedijalne i holističke interpretacije na izvornim lokalitetima mogu se doživjeti autentične priče o burnoj povijesti Međimurja, bogatstvu etnografske nematerijalne kulture, tajnama arheološkog blaga, očuvanom prirodnom krajoliku, starim zanatima, sakralnoj baštini, legendama i narodnoj predaji, industrijskoj baštini, životu i djelu dr. Rudolfa Steinera, a neizostavni dio kulturne baštine čini i enogastronomija, koja kroz dugu tradiciju vinarstva i autohtona jela igra itekako važnu ulogu u suvremenom turizmu. Rudi Grula je istaknuo kako je Međimurje kandidat za dobivanje standarda „Green Destination“, svojevrsnog Oskara u kontekstu održivog, zelenog turizma te da se međimurski vinari sve više okreću prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji.
Međimurski vinari osvajaju svjetska priznanja, ali i razvijaju međimurski vinski brend– pušipel. Nakon prepoznatljive vinske boce koja je tržištu predstavljena 2018., pušipel je potkraj 2022. godine dobio i svoju čašu, nastalu po uzoru na mađarsku čašu za furmint. U diWine Baru su čašu predstavili vinar Robert Horvat i Ivan Goričanec, kreativni direktor agencije Reci DA! koja sa međimurskim vinarima surađuje na kreiranju jedinstvenog brend identiteta.
Gosti u diWine Baru kušali su osim pušipela i druga vina.
Vinarija Kerman vinarija je koju vode žene, stoga se i u njihovim vinima osjeti taj posebni „ženski dodir“. Dizajn njihovih etiketa inspiriran je međimurskom baštinom i prirodom mjesta Sv. Urban. Među brojnim vinskim naslovima ističe se suhi pjenušac od žutog muškata koji nosi naziv Puca (što kolokvijalno znači djevojka).
Vinarija Horvat, pod vodstvom Roberta Horvata, u posljednjih nekoliko godina najveću pažnju posvetila je kvaliteti pušipela a pažnju prisutnih vinoljubaca privukla je i etiketa „279 Graševina barique“ iz kasne berbe 2018. Brojka 279 upućuje na broj dana proteklih od rezidbe do berbe, kao i na vrijeme dozrijevanja u barriqueu koje je trajalo – pogađate - 279 dana. Ono što sigurno niste pretpostavili je da se čak i vinogradi Horvat nalaze na 279 metara nadmorske visine, a podrum se nalazi na adresi Sveti Urban broj - 279! Čini se kako sretni brojevi ne znače uvijek dobitak na lutriji, već mogu donijeti i uspjeh u svijetu vina.
Vinarija Cmrečnjak prva je međimurska vinarija koja je dobila oznaku geografskog porijekla – još davne 1992. godine kada su plasirali prvu vinsku bocu pod vlastitom etiketom. Od tada, pa sve do danas njihova „lenta vremena“ bilježi brojne uspjehe, poput prve proizvedene ledene berbe i prvih međimurskih Decantera, osvojenih 2016. godine. Vinarija Cmrečnjak danas raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina, zahvaljujući kojoj na tržište plasira 17 vrhunskih etiketa. Rajko Cmrečnjak, osnivač vinarije, svoj je vinski imperij prenio na svog nasljednika, sina Marka, koji je nastavio itekako spretno koračati očevim stopama, te stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama.
Vinarija Jakopić obiteljska je vinarija smještena na Železnoj Gori koja njeguje umjetnost stvaranja vina. Pečat osobnosti prvom vinu još davne 1908. godine dao je pradjed Filip, a danas ih s puno ljubavi i strasti stvaraju čak tri obiteljska naraštaja. Vinogradi su smješteni na nekoliko odvojenih lokacija, od kojih svaka upravo sortama posađenima na njima, pruža idealne uvjete. Najveću pažnju kušača privukao je pjenušac Terbotz, koji nosi naziv istoimenog i vrlo popularnog obiteljskog restorana, napravljen 100% od pušipela, klasičnom metodom uz dvogodišnje odležavanje na kvascima.
Vinarija Lovrec međimurski su pioniri ekološke proizvodnje, sa tendencijom ka biodinamici, o čemu svjedoči i vrlo strogi certifikat Austria Biogarantie, koji krasi njihove etikete. U vinariji se od trsa do čaše njeguje organski pristup i „zeleni“ lifestyle, a ukoliko se odlučite posjetiti njihovo imanje smješteno u Svetom Urbanu, osim pogleda na prekrasne vinograde u prilici ste obići i povijesni podrum kao i etnografsku zbirku uvrštenu u popis kulturnih dobara RH. Vinariju naslijeđenu od oca, prof. Franje Lovreca, prije petnaest godina preuzeli su sin Krešo i kći Jasna koji se poput istinskih artisana vinarstva, posvećuju njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847.god. od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka.
Iz vinske kuće Dvanajščak-Kozol poručuju kako je „stvaranje vina njihov život“. Čini se da je to zaista više od slogana, jer njihova vina, uistinu pričaju priču o ljubavi, predanosti i strasti. Ukoliko posjetite njihovu vinsku kuću, osim vina dočekat će vas i tradicionalna jela spravljena na pomalo drugačiji način, što cijeloj eno-gastro priči daje poseban touch i stvara jedinstveno iskustvo.
Vina su se kušala uz gitarsku jazz pratnju Darka Gulić Gule.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Željko Novaković

En Primeur Graševine Croatice 2023. U hotelu Esplanade Zagreb, 1. veljače 2023., vinari, okupljeni u udruženju Graševina Croatica, premijerno su predstavili vina berbe 2022. godine, kako bi stručna javnost i vinski entuzijasti mogli kušati... Više [+]

En Primeur Graševine Croatice 2023.

U hotelu Esplanade Zagreb, 1. veljače 2023., vinari, okupljeni u udruženju Graševina Croatica, premijerno su predstavili vina berbe 2022. godine, kako bi stručna javnost i vinski entuzijasti mogli kušati vina koja još nisu ponuđena tržištu i procijeniti njihov potencijal. Festival je okupio 30 vinara, među kojima su bila i najpoznatija imena hrvatske vinske scene.
En Primeur 2023. otvorila je prof. Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede.
Uzvanicima su se obratili i mr. Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, prof. dr. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i prof. dr. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu .
"Graševina Croatica po proizvodnji je najveća regija u Hrvatskoj. Po kvaliteti proizvodimo između 87-95 % kvalitetnih i vrhunskih vina. Sada je pred nama velik zadatak promocije te kvalitete na našem hrvatskom tržištu i u inozemstvu. Mi smo zamislili da se naša vinarska regija vrati na svoje početke, da to bude regija plemenitaških, povijesnih vinarija," istaknuo je Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica.
"Graševina je gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 % ukupnih površina. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine. Od 14. do 17. lipnja na području Slavonije održat će se manifestacija GROW s ciljem međunarodne popularizacije graševine, koja se svake godine seli iz države u državu gdje se odvija proizvodnja graševina, a ove godine je Hrvatska domaćin. Želimo konferenciju dovesti u sve slavonske županije odnosno u Kutjevo, Ilok, Orhovicu i Osijek", izjavio je prof. dr. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Izvješće o berbi 2022. godine predstavio je dr. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi. Rekao je da je to bila uspješna, ali izazovna berba zbog brojnih čimbenika među kojima je i temperatura tijekom godine koja je bila veća u odnosu na prošlogodišnje prosjeke.
Nakon predstavljenog izvještaja, održani su paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, Graševina Croatica Nova generacija i Vinska događanja Slavonije i hrvatskog Podunavlja u 2023. godini. Posebna atrakcija bila je En Primeur Flight Selections, predstavljanje odabranih mladih vina graševina od strane eminentnih vinskih stručnjaka. U Smaragdnoj dvorani Esplanade Zagreb kušala su vina Graševine Croatice i poslovni susret s vinarima udruge, distributerima, vlasnicima restorana i brojnim vinoljupcima..
Posjetitelji su također imali priliku upoznati se s novitetima i vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja na vinskim radionicama na temu Vinske medalje visokog sjaja, Graševina Old vs. Young, Nova i neotkrivena vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja te FantastičniA svijet pjenušaca na kojima se održalo vertikalno kušanje vina graševina s prikazom potencijala starenja i razvoja aromatike usporedbom berbe 2022. s prijašnjim berbama.
En Primeur 2023. održan je u organizaciji udruge Graševina Croatica te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Partneri manifestacije bili su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska gospodarska komora, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Požeško-slavonske županije, TZ Virovitičko-podravske županije i TZ Vukovarsko-srijemske županije
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Snimka 1: Jasna Antunović Turk i Branimir Turk, Vinarija Antunović Dalj
Snimka 2: Ivo Brzica, Vinarija Brzica Erdut
Snimka 3: Vlado Krauthaker, Vinarija Krauthaker Kutjevo
Snimka 4: enolog Samir Nađ i Slavko Kalazić, Vinarija Kalazić Zmajevac

U Zagorju ne uspijevaju samo vinove loze i tradicionalne kulture za taj kraj. Tamo rastu indijanske banane, neke voćke na koje mi lokalitetno nismo navikli. Zašto i kako ih uzgaja, već dugi niz godina, u novoj epizodi 'Duluma zemlje' govori... Više [+]

U Zagorju ne uspijevaju samo vinove loze i tradicionalne kulture za taj kraj. Tamo rastu indijanske banane, neke voćke na koje mi lokalitetno nismo navikli. Zašto i kako ih uzgaja, već dugi niz godina, u novoj epizodi 'Duluma zemlje' govori Ivan Šulog
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

U tjednima iza nas dokumentarni serijal 'Dulum zemlje' odveo nas je pričama o poljoprivrednicima vizionarima u Slavoniju, Dalmaciju i Gorski kotar. Sljedećeg ponedjeljka, 23. siječnja, na HTV1 u 20:15 sati, 'Dulum zemlje' vodi nas u Hrvatsko zagorje. Tamo u mjestu Donja Bistra živi Ivan Šulog s obitelji. Energičan, inovativan i gladan novih prilika prepoznao je svoju u egzotičnom voću. Uzgaja ga sada već više od 20 godina, no to ga ne zadovoljava. On ne prestaje tražiti nove interese i prilike za stvaranjem nečeg drugačijeg i novog.

Ivan Šulog će za sebe reći kako njega motivira raditi sve ono što ne rade drugi. Da mu to polazi za rukom moći ćemo se uvjeriti u četvrtoj epizodi dokumentarnog serijala 'Dulum zemlje', koja nas u ponedjeljak, 23. siječnja, na Prvom programu Hrvatske televizije vodi u Donju Bistru, mjesto u Hrvatskom zagorju. Možda je za očekivati kako Ivan Šulog tamo brine o vinogradima, no priča o stvaranju i uspjehu ovog čovjeka je mnogo egzotičnija. Uz svoju suprugu i četiri kćeri, Šulog se niz godina bavi uzgojem voća koje nimalo nije tipično za naše podneblje. Na njegovim poljima naći će se kiwano, indijanske banane, žute lubenice i mnoštvo drugog šarenog i oku primamljivog voća i povrća iz tropskih krajeva.

Autori Filip Filković Philatz i Tomislav Krnić te producentica Tamara Babun, u 50-ak će nam minuta nove epizode slikom i tonom ispričati kako je izgledao Šulogov početak, koje su sve greške činili i što su godinama uzgoja naučili. Doznat ćemo što o netipičnim izborima Ivana Šuloga govori njegova supruga Martina, koja mu je ujedno i najveća podrška, koliko u svemu pomažu i koje uloge imaju njihove kćeri Maja i Jelena te njegov brat Dejan. Otkrit ćemo i što ga pokreće te kakve ciljeve ima za svoju proizvodnju, obitelj i budućnost.


Rizik uvijek postoji. On je prepreka. Ja ne razmišljam o riziku – govori Šulog

'Uzgojem tropskog voća bavim se već više od 20 godina i taj je put bio interesantan i poučan. Od samog početka do danas naučili smo mnogo te proširili vrste voća i povrća koje uzgajamo i izvozimo u inozemstvo, koje je naše glavno tržište. Ne znaš koliko ćeš se ovim poslom moći baviti i što donosi sutra. Koliko god uživao u ovome gledam što je sljedeće, koji je sljedeći posao u koji ću krenuti. Rizik je svuda oko nas i on je prepreka, a ja ne razmišljam o tome, razmišljam što je sljedeće i što od toga mogu stvoriti', poručuje Ivan Šulog.

Matići- vinari iz Trebižata Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini, koja se posvetila uzgoju sorti svoga kraja: žilavka, blatina i trnjak. Po riječima Ozrenka Matića, na predstavljanju vinarije u Češkom domu u... Više [+]

Matići- vinari iz Trebižata
Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini, koja se posvetila uzgoju sorti svoga kraja: žilavka, blatina i trnjak. Po riječima Ozrenka Matića, na predstavljanju vinarije u Češkom domu u Zagrebu, znaju za vrijednosti nekih svjetskih sorti koje imaju zasađene njihovi susjedi, kolege ali vinarija Matić želi svu svoju energiju i trud posvetiti lozama i grožđu koje su generacijama unatrag uzgajali njihovi preci od 1870 godine. Ozrenko Matić je baštinio znanja svojega djeda i oca o vinogradarstvu i podrumarstvu a njegov sin Antonio je završio Agronomski fakultet u Zagrebu i sada kao enolog radi u vlastitoj vinariji. Matići imaju zasađenih 5.5 hektara na dvije lokacije. Na Bodeniku brdima iznad doline rijeke Trebižat (oko 150 metara nad morem) je oko 2 hektara i na Pijanim brdima, sa kojih se nedaleko vidi znameniti Velež, istočno od Čapljine su 3.5 hektara na oko 200 m. nadmorske visine. Godišnja proizvodnja se kreće oko 30-35000 litara. U razdoblju od 2002. do 2007. Matić je krenuo saditi nove loze, povećavati dotadašnje manje porodične zasade i profesionalno se baviti vinarstvom. U to ulazi i brendiranje vina sa oznakama tempa u glazbi. Antonio Matić je rekao da nije samo cijela njegova obitelj muzikalna i svira već i mjesto Trebižat ima znamenitu limenu glazbu.
Na predstavljanju kušalo se sedam vina: Žilavku iz 2021. Con brio , Žilavku barrique 2021 Al fine , Žilavku sur lie 2020 Con spiritoso , Blatinu 2018 Da capo , Trnjak 2018 Con animo , Blatinu barrique 2017 Gran cassa , Trnjak desertni 2020 Con amore. Vina je analizirao sommelier Tomislav Jakopović.
Za Žilavku sur lie 2020., Antonio Matić je rekao da je fermentacija započela u barrique bačvi i završila u njoj. Nakon 10 mjeseci je stavljeno u inox. Enolog nije vjerovao da će na kraju dobiti odličan rezultat kušajući ga tijekom tog razdoblja. Međutim dobijeno je čvrsto i zaokruženo vino sa 14.5% alkohola I 27 grama suhog ekstrakta a uz miris vanilije, osjeti se i blagi utjecaj hrasta ali su sve komponente uravnotežene. Jakopović: "Ovo je vino koje kod mene izaziva nepogrešivu memoriju i pri kušanju sam ga odmah zapamtio" Ozrenko Matića je rekao : "Ja želim uzgajati i proizvoditi žilavku na tradicionalan način. Ona je ozbiljno vino a kada smo na Gastu u Splitu 2017. ponudili žilavku iz 2008. nisu mogli vjerovati da je stara devet godina" Antonio Matić je dodao:"Žilavke iz 2008. ,2010. i 2012. poprimile su kvartarne arome i dobile zlatnu boju."
Blatina 2018. Da capo ima alkohol 13% ali se ne ističe i ne smeta. Vino ima tijela koliko treba, malolaktika je spontano urađena, macerirano je deset dana. Čuvano je u bačvama od 500 litara, mirisi su čisti i bogati. Blatina mora imati udjel svojih oprašivaća pa je u ovom vinu 85% blatina i 15% trnjka i alicante boucheta (domaći izraz kambuša).
Trnjak 2018. Con animo, 14% alkohola, crveno suho vino je najpotentnija hercegovačka crna sorta. Da prije desetak godina nisu krenuli novi nasadi trnjak bi praktički nestao. Sada ga sade svi hercegovački vinari pa su i Matići odlučili na novih četiri hektara planirane sadnje pola dati trnjaku. Antonio Matić je podsjetio da je sorta godinama služila kao oprašivač blatini a sada sama dolazi u prvi plan. Trnjak je "divlja" sorta koju treba znati ukrotiti a onda daje vrhunske rezultate. Dobija sve više prostora i u dalmatinskoj zagori, posebice oko Vrgorca a počeli su ga saditi i u šibenskom i zadarskom zaleđu. Kako su i blatina i trnjak visokorodne sorte za dobar rezultat je obavezna zelena berba. To su uradili i Matići. Nakon maceracije je spremljen u inox a onda u slavonski hrast,koji inače koristi ova vinarija. Antonio Matić je rekao da po njegovom iskustvu trnjak odležavanjem puno gubi kiseline a tartarati se jako talože. Zaključuje da je inox pravo mjesto za ovo izuzetno voćno vino.
Blatina barrique 2017. ima alkohola 13.5%. Za ovo vino se ostavlja najbolje grožđe sa položaja Bodenik. I ovdje su pomiješane prateće sorte u dopuštenom omjeru. Fermentacija je bila u inoxu a poslije je odležalo godinu dana u tanku. Malolaktika je spontano odrađena a nakon inoxa vino su utočili u velike barrique bačve gdje je ostalo godinu i pol. Poslije je išlo u boce i bilo spremno za tržište. Tanini su dobri, nisu jaki i nema zelenih a mirisi su čisti i karakteristični za sortu.
Matići imaju i desertni trnjak iz 2020. Fermentacija se odvijala na divljem kvascu , kao i kod svih vina iz ove vinarije, i kad je doseglo 14% alkohola ostalo je 45 grama neprovrelog šećera. Matići su prvi u Hercegovini napravili desertno vino od trnjka i ne samo zbog toga zaslužuju sve pohvale. Uzgoj i obrada u vinogradima je ekološka, isključuje mineralna gnojiva i herbicide. Upotrebljavaju divlje kvasce a stilistika njihovih vina prati dugogodišnju tradiciju. Kako je rekao enolog Franjo Francem najveći autoritet na ovom predstavljanju: " Katkada tradicija zna imati i loše strane ali vina Matića su čisti uradci, bez zamjerke."
Vina se najviše plasiraju po BiH a izvoze se i u Hrvatsku (Dalmatinska obala) i u Crnu goru.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotke: Marko Čolić

Barunov svjetski pjenušac Hrvatska boutique vinarija Barun predstavila je pjenušac 100+ od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina u Dolini kardinala u okolici Krašića. „Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela... Više [+]

Barunov svjetski pjenušac

Hrvatska boutique vinarija Barun predstavila je pjenušac 100+ od grožđa iz vinograda starijeg od 100 godina u Dolini kardinala u okolici Krašića.
„Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela marelica, a prvi gutljaj podsjeća na najfiniju krušku. Potom se osjete vinogradarska breskva i sočna zrela jabuka pa prekrasni nježni tanini koji iznimno dugo miluju usta. Gust je, gotovo uljnat i lijeno se ljulja u čaši, a prepun je sitnih mjehurića. Pojavljuje se i aroma korice kruha, tipična za zrele pjenušce, a ovaj je doista zreo!“– govori vinski kritičar, ocjenjivač i publicist Ivo Kozarčanin.

Vinograd na položaju Gorice obitelj Barundić kupila je prije 30 godina od osamdesetogodišnjaka koji se nije sjećao kad je sađen. Više od deset sorata raste u njemu, među ostalima štajerska belina, graševina, kraljevina, muškat bijeli, muškat žuti, plavec žuti, plemenka. Tijekom proljetnog druženja u vinogradu s prijateljima, Ivanom Dropuljićem, direktorom Festivala Vino.com, novinarom i vinskim kritičarem Željkom Suhadolnikom te Ivom Kozarčaninom dogovorili su se da će to grožđe izdvojiti i pokušati napraviti posebno vino. Berba je bila u kolovozu 2018., druga fermentacija u boci pokrenuta je u srpnju 2019., a degoržiran je, dakle pripremljen za tržište, u listopadu 2022. Ovom pjenušcu nije dodavan ekspedicijski liker kojim se reguliraju arome i slatkoća pa je sasvim suh. Napunjene su 252 magnum boce ovog ekskluzivnog pjenušca.

Priča o vinima Barun i obitelji Barundić je priča o uspjehu u koji je utkano puno ljubavi i dugogodišnjeg velikog rada. Na nekoliko lokacija u i oko Krašića, u Dolini kardinala, peteročlana obitelj prema vinogradu se odnosi s puno pažnje i ljubavi. Od djedova i baka naučili su osnove koje su bile temelj današnjem uspjehu. Učili su i od drugih vinara i na vlastitim pogreškama.

“Prije 12 godina odlučili smo se ozbiljnije baviti proizvodnjom vina. Prvi pjenušac bio je iz berbe 2013. Moji roditelji uvijek bi iz Francuske donosili pjenušce koje smo s veseljem kušali. Dosta smo putovali po Francuskoj, Italiji, Americi, i drugim vinskim odredištima te smo tako došli na ideju da počnemo proizvoditi pjenušac. Po struci nisam agronom te smo angažirali stručnjaka Gorana Marmilića koji nas je uveo u ekološku proizvodnju. Tu se razvila još veća strast i nastavili smo tim putem!”– govori Josip Barundić.

Ova boutique vinarija godišnje proizvede između 25 i 28 tisuća boca pjenušaca. Za prvi pjenušac 2013. dobili su nagradu za najbolji kontinentalni pjenušac na 47. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske.

“Kod nas u obitelji žene su pokretačice svega. Josipova baka bila je veliki radnik kao i mama koja je željela nastaviti tradiciju vinogradarstva u obitelji. Kada postoji srast prema vinu nije problem orezivati trsove danima što smo mi i radile. Ja sam to zavoljela, a da nisam bila niti svjesna. Prije 12 godina Josipovi roditelji su nam prepustili posao, a mi smo ga s veseljem nastavili. Oduvijek se znala ljubav ove obitelji prema vinima i vinogradima!”– ističe Mara Barundić koja je ljubav prema vinogradima prenijela i na njihovu djecu - kćer Anamari te sinove Josipa i Tomislava.

Mara i Josip Barundić sa sinovima Josipom i Tomislavom, predstavili su i Seigneur 2019., prvi chardonnay iz njihova vinograda na položaju Kremenica. Grožđe je macerirano dva tjedna, a vino nakon fermentacije dvije godine njegovano na finom talogu čime se u njemu razviju složenije arome i jedinstvena punoća. Napunili su 2500 butelja ovog vina uz koje su posluženi carpaccio od kozica s kaparima i cvijetom soli te rižoto sa škampima.
Treći novi adut vinarije Barun je Perle noir, crveni pjenušac od crnog pinota iz berbe 2017. Maceracija i fermentacija grožđa trajale su 50 dana, odnjegovan je 150 dana na finom talogu u bačvi i potom je pokrenuta druga fermentacija u boci u kojoj je na finom talogu proveo još 50 mjeseci. Pjenušac je dovoljno svjež za vratinu na roštilju, dovoljno snažan za nježno pečen steak i dovoljno fin za kolač od crne čokolade s borovnicama i čilijem, a zahvaljujući finim taninima ovom je prilikom bio dobro društvo i tatarskom bifteku.
Poker novih vina “zaokružen” je Cardinalom 2016., crnim pinotom iz vinograda posađenog na terenu koji je vlasništvo krašićke Župe presvetog trojstva, a obrađivao ga je i Alojzije Stepinec tijekom boravka u Krašiću. Nakon 50 dana maceracije na niskoj temperaturi, vino je dvije godine odležalo u bačvicama od hrvatskog i francuskog hrasta, a napunjeno je 215 magnum boca. Toliko je 2016. u svijetu bilo kardinala. Uz ovaj zreli, ali iznimno elegantni crnjak uživalo se i u confitu od patke s mlincima te ciklom sa hrenom.
Prezentacija je poslužila i kao svojevrsni enogastro putokaz za predstojeće blagdane, a lijepu je večer posebno začinila i glasovita violončelistica Ana Rucner. Odsvirala je temu iz Carmine burane Carla Orfa te Odu radosti Ludwiga van Bethovena toliko strasno da joj je prvi put u karijeri puknula struna na gudalu. Zbog toga je na kraju ovog vinskog putovanja prekrasno otpjevala romsku himnu Đelem, đelem.
Vina Barun tako su zaokružila broj etiketa na deset. Dosad su imali tri pjenušca, Elegance od manzonija, muškatni i slađi Amoureux te Le Rosé od crnog pinota, kao i tri mirna vina: Graševinu, Manzoni i Marquiz od crnog pinota.
Pjenušac 100+ Pas dosage 2018. obiteljska vinarija Barun iz Krašića predstavila je u najvišem zagrebačkom ugostiteljskom prostoru Rooftop Lateralu.
Danas su vina Barun na vinskim kartama ponajboljih hrvatskih restorana i vinoteka.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike... Više [+]

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija
Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike, bavi se poslom u struci a jedna manja vikendica u Baranji s vinogradom uvela ga je i u vinarstvo. Hobi kroz nekoliko godina prerastao je u strast pa i u poslovni interes da se okuša kao proizvođač vina. Kupuje pažljivo odabrano zemljište na Banovoj kosi te 2004. i 2005. sadi vinograde. Osim neizostavne graševine tu su pinot sivi, chardonnay, traminac, sauvignon, rajnski rizling, pinot bijeli, te tri crne sorte: cabernet sauvignon, pinot crni i frankovka. Već prva berba 2007. je u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo ocijenjena izuzetno dobro. Prema rješenjima Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, na tržište je iz te berbe izašlo sedam vrhunskih vina, od prijavljenih deset. Slijedeća 2008. je bila berba sa punim urodom i od tada kreće uspješna priča vinarije koja je i u Hrvatskoj i na međunarodnim natjecanjima do sada dobila više od sto zlatnih medalja.
Već 2010. Kalazić odlučuje da će krenuti putem ekološkog vinarstva. Ekološki je certifikat, prema pravilima, dobiven četiri godine kasnije. Priča o vinima i vinarstvu nije jednostavna. Sve više je vinara u Hrvatskoj koji se odlučuju na takvu vrstu obrade zemljišta i zaštitu loza. Primjerice, gotovo svi vinari nadinskoga kraja, a bard hrvatskoga vinarstva Ivo Enjingi tako radi desetljećima.Vino proisteklo iz takvoga tretmana je najbolja nagrada potrošačima i vinaru. Vinar kaže da je često intuitivno reagirao, kao i neki drugi iz te branše, ne znajući pouzdano kakav će biti krajnji rezultat, međutim u njegovom slučaju to su redovito bila pozitivna iskustva. Nije bila rijetkost da njegova vina na tržištu imaju i 17% alkohola kao izravni rezultat terroira, a traminac iz 2017. imao je čak 19.2% ukupnih alkohola ! Grožđe za ovo vino brano je potkraj rujna i početkom listopada. Zlatne je boje kao rezultat maceracije, dok je ekstreman alkohol posljedica visokih nakupljenih šećera u bobici. Unatoč tome je skladno zaokruženo i užitno. Inače, traminac iz ranijih berbi bio je šampion Beowine-a 2012., pobjednik u Slovačkoj i šampion našega GAST-a.
Na predstavljanju u Zagrebu kušalo se osam vina. Sauvignon iz 2021. sa 12.5% alkohola i graševina iz iste godine sa 13% alkohola suha su i svježa vina sa alkoholima i kiselinama. Kušalo se zatim robusni pinot sivi s 13.5% alkohola iz 2018 godine. Po riječima vinara grožđe je macerirano 12 sati, a odležalo je 18 mjeseci u velikim drvenim bačvama od 2500 litara što je rezultiralo izvrsnom aromatikom u kojoj se savršeno prepoznaje sorta. Vino je punjeno u teške, reprezentativne burgundijske boce. Chardonnay 2018., prvo vino iz linije Premium s 13% alkohola maceriran je 12 sati. Vino ima lijepe kiseline samim time i svježinu i izrazitu aromatiku.
Pinot crni 2012. s 14% alkohola s likom divlje patke na etiketi sada je u pravoj formi nakon punih 10 godina. Vino je još uvijek svježe, boja mu je tamnija, dok je klasična pinotovska blijedo crvena. Kalazić kaže: "U Baranji (majci vina na mađarskom) crno vino koje nije odležalo barem 3 godine ne može ići u Premium klasu". Ovo vino je u vrlo jakoj konkurenciji dalmatinskih vina bilo šampion na Dubrovnik Wine Festu 2018., dok je tada Kalazićev Cabernet Sauvignon zavrijedio zlatnu medalju.
Cabernet sauvignon 2017. sa 13.5% alkohola je bran u dva navrata, prije pune zrelosti i kao prezrelo grožđe. Rezultat je moćni vepar (životinja na etiketi) tamne boje, jakog tijela, gdje se uz svježinu osjete i prezrele note. Ovome vinu kvalitet još raste jer pet godina mu je tek. Vrhunac te večernje rapsodije u vinima je bio Cabernet sauvignon iz 2008. godine! Desertno je to poluslatko vino s raznim aromama suhoga voća. Grožđe je brano u studenom, a ima 15.5% alkohola. Vino je skladno, zaokruženo i punih tanina.
Nova vinarija na širem području Zmajevca sa najsuvremenijom opremom, dugogodišnji uposlenik, agronom, Samir Nađ i vječna znatiželja Slavka Kalazića su jamci da će i ubuduće iz ovoga dijela Baranje stizati kvalitetna i vrhunska vina u tri proizvodne linije: Classic, Silver i Premium.
Na kraju predstavljanja dugogodišnji enolog u najvećim hrvatskim vinarijama, sommellier, čovjek sa najvišom reputacijom u tom poslu Franjo Francem je rekao: " Stil vina apsolutno odaje autora- sadržajna, bogata, putrasta njegova vina bih usporedio sa kalifornijskima. Kod nas još uvijek prevladava mišljenje da su slavonska vina tanka, a dalmatinska bogata. Međutim, usporedite neko bijelo ili crno Kalezićevo vino sa spomenutim dalmatinskima i vidjet ćete da će ga Kalazićeva nadjačati. Prednost Baranje je tlo. Ista sorta će sačuvati više svježine. Vinorodni dio Baranje ima idealno tlo i klimu za proizvodnju vrhunskih vina. Kalazićeva vina su sofisticirana, nema ekstrema ni gore ni dolje. Koncentrirana su, zadržavaju svježinu nakon više godina pa i desetljeća. Kalazić je jedan od najboljih proizvođača sa tog područja i šire u Hrvatskoj."
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić