KLUB - društvena mreža

Novocommerce International d.o.o.
prije 5 dana

Tunel dingač

Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija

Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić

Tunel dingač
 
 Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
 Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
 
 Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. . 
 Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena. 
 Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita. 
 Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela. 
 
 Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
 Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
 
 Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
 Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt. 
 Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
 Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača. 
 
 Foto: TZ općine Orebić
 Pripremio: Tomislav Radić

Jerković d.o.o.
prije 3 tjedna

Unichem Agro d.o.o.
prije 6 mjeseci

Efektivna borba protiv svih vrsta insekata

Nametljivi gmizavci se prikradu u naš dom, napadnu našu hranu i uzrokuju štetu. Osim toga, neki kukci i bolno ubadaju, a njihove izlučevine izazivaju alergijske reakcije...

Više [+]

Tomislav Radić
prije 7 mjeseci

Pušipel vino ljeta

Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiselina.
„Zahvaljujući svojim karakteristikama pušipel, vino koje je dugo bilo u sjeni vina slavnih internacionalnih sorti vinove loze, konačno dobiva zasluženo mjesto na vinskim kartama barova i restorana te policama vinoteka i drugih trgovina. Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam važna gospodarska grana, treba prepoznati vrijednost autohtonih sorti vina u razvoju svoje enogastronomske ponude – kako na Jadranu, tako i u unutrašnjosti zemlje“, istaknuo je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.

„Pušipel se u Hrvatskoj proizvodi u daleko manjim količinama od, primjerice, malvazije ili graševine, ali ima važno mjesto u našoj enogastronomiji. Ljudi znaju za pušipel, no pred njim je još jedan važan korak. Trebamo pokazati kako on funkcionira u ugostiteljstvu. On je lijepo vino za stolom, no konobari su ti koji ga trebaju znati predstaviti gostu“, kazao je Kruno Filipović koji je vodio radionicu Međimurski pušipeli.
Istaknuo je da se pušipel sljubljuje s raznolikom hranom. U Međimurju se najčešće poslužuje uz mesno pečenje i meso iz tiblice, no na vinskoj je radionici pokazano koliko skladno ide s raznim jelima koja spajaju europsku tradicionalnu i modernu kuhinju. Uz pušipel su posluženi battuta di manzo od hrvatskog simentalca s kremom od jogurta i limete, zagorska štrukla zapečena u punomasnom vrhnju s listićima prženog badema te kuhani dimljeni buncek s restanim krumpirom i ukiseljenom repom.
„Pušipel je posljednjih nekoliko godina prepoznat kao ljetno vino, no ovo bi ljeto zaista moglo biti njegovo! Zaljubljenici u dobra vina vole njegovu lepršavost. Pušipel kao lagano vino, dobra ekipa, lijepa terasa i neki sitni zalogaji – sve je što vam treba za savršeno ljeto“, kazao je Petar Kocijan iz vinarije Kocijan čiji su pušipeli već dobro zastupljeni u restoranima na Jadranu i u Zagrebu.
Službeni hrvatski naziv za pušipel je moslavac, no u Međimurju se za tu sortu koristi ime po kojem ga oduvijek poznaju tamošnji vinogradari i vinari. U Sloveniji je poznat kao šipon, u Mađarskoj kao furmint, a u Austriji i Njemačkoj kao mosler. Dugo se smatralo da potječe iz Mađarske, no najnovija genetska istraživanja otkrivaju da su mu korijeni iz Hrvatske ili Slovenije. U Hrvatskoj je, dakle, autohtona sorta i Međimurci ga s ponosom smatraju dijelom svojeg identiteta.
„Sada želimo da naš pušipel upoznaju i drugi. Cijela je njegova priča izuzetno zanimljiva – od vinograda do posebno dizajniranih boca i čaša. Voljeli bismo da što više ljudi doživi njegovu čar kroz klasičnu, pjenušavu i prestižnu, tj. predikatnu varijantu pušipela“, rekao je Robert Horvat iz vinarije Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
Zaljubljenike u vina pozvao je da pušipel dožive u njegovu prirodnom okruženju. U sklopu Urbanova Festival pušipela će se održati u Domu kulture Štrigova od 16. do 18. svibnja, a Otvoreni podrumi na Međimurskoj vinskoj cesti 23. i 24. svibnja.
Na radionici Međimurski pušipeli predstavljeni su pušipeli vinarija:Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Jakopić, Hažić, Horvat, Kocijan, Kovač, Preiner, Novak, St. Jerome i Štampar.
Pripremio: Tomislav Radić

Pušipel vino ljeta 
 
 Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiselina.
 „Zahvaljujući svojim karakteristikama pušipel, vino koje je dugo bilo u sjeni vina slavnih internacionalnih sorti vinove loze, konačno dobiva zasluženo mjesto na vinskim kartama barova i restorana te policama vinoteka i drugih trgovina. Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam važna gospodarska grana, treba prepoznati vrijednost autohtonih sorti vina u razvoju svoje enogastronomske ponude – kako na Jadranu, tako i u unutrašnjosti zemlje“, istaknuo je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
 
 „Pušipel se u Hrvatskoj proizvodi u daleko manjim količinama od, primjerice, malvazije ili graševine, ali ima važno mjesto u našoj enogastronomiji. Ljudi znaju za pušipel, no pred njim je još jedan važan korak. Trebamo pokazati kako on funkcionira u ugostiteljstvu. On je lijepo vino za stolom, no konobari su ti koji ga trebaju znati predstaviti gostu“, kazao je Kruno Filipović koji je vodio radionicu Međimurski pušipeli.
 Istaknuo je da se pušipel sljubljuje s raznolikom hranom. U Međimurju se najčešće poslužuje uz mesno pečenje i meso iz tiblice, no na vinskoj je radionici pokazano koliko skladno ide s raznim jelima koja spajaju europsku tradicionalnu i modernu kuhinju. Uz pušipel su posluženi battuta di manzo od hrvatskog simentalca s kremom od jogurta i limete, zagorska štrukla zapečena u punomasnom vrhnju s listićima prženog badema te kuhani dimljeni buncek s restanim krumpirom i ukiseljenom repom.
 „Pušipel je posljednjih nekoliko godina prepoznat kao ljetno vino, no ovo bi ljeto zaista moglo biti njegovo! Zaljubljenici u dobra vina vole njegovu lepršavost. Pušipel kao lagano vino, dobra ekipa, lijepa terasa i neki sitni zalogaji – sve je što vam treba za savršeno ljeto“, kazao je Petar Kocijan iz vinarije Kocijan čiji su pušipeli već dobro zastupljeni u restoranima na Jadranu i u Zagrebu.
 Službeni hrvatski naziv za pušipel je moslavac, no u Međimurju se za tu sortu koristi ime po kojem ga oduvijek poznaju tamošnji vinogradari i vinari. U Sloveniji je poznat kao šipon, u Mađarskoj kao furmint, a u Austriji i Njemačkoj kao mosler. Dugo se smatralo da potječe iz Mađarske, no najnovija genetska istraživanja otkrivaju da su mu korijeni iz Hrvatske ili Slovenije. U Hrvatskoj je, dakle, autohtona sorta i Međimurci ga s ponosom smatraju dijelom svojeg identiteta.
 „Sada želimo da naš pušipel upoznaju i drugi. Cijela je njegova priča izuzetno zanimljiva – od vinograda do posebno dizajniranih boca i čaša. Voljeli bismo da što više ljudi doživi njegovu čar kroz klasičnu, pjenušavu i prestižnu, tj. predikatnu varijantu pušipela“, rekao je Robert Horvat iz vinarije Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
 Zaljubljenike u vina pozvao je da pušipel dožive u njegovu prirodnom okruženju. U sklopu Urbanova Festival pušipela će se održati u Domu kulture Štrigova od 16. do 18. svibnja, a Otvoreni podrumi na Međimurskoj vinskoj cesti 23. i 24. svibnja.
 Na radionici Međimurski pušipeli predstavljeni su pušipeli vinarija:Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Jakopić, Hažić, Horvat, Kocijan, Kovač, Preiner, Novak, St. Jerome i Štampar.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 10 mjeseci

Vino uz žlicu u bistrou Darling & Shegrts

Za prvo ovogodišnje izdanje eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu' odabran je bistro Darling & Shegrts na zagrebačkim Ravnicama (Radauševa 9).

Prije jela predstavljena su četiri ekstra djevičanska maslinova ulja Bembo (Buža, Rožinjola, Puntoža i Bjelica), koja proizvode supružnici Elena i Vedran Lupić iz Bala u Istri.

Za početak bile su Mini quiche Lorraine, prhke ali sočne male francuske pite sa šunkom i sirom, uz koje se perlao pjenušac Furjan Dominus bijeli. Predstavio ga je Tomislav Furjan, vlasnik istoimenog OPG-a i vinarije Vina Furjan iz Babinca kraj Varaždina, koji je posao preuzeo od oca nakon završetka agronomskog fakulteta. Smanjujući prinose i povećavajući kvalitetu grožđa vrlo je brzo postigao zapažene rezultate. Rađen od chardonnaya i graševine Dominus bijeli lani je osvojio srebrnu medalju na Decanteru, a još bolje je prošla njegova rose varijanta, koja se okitila zlatnom medaljom, postavši tako jedini hrvatski zlatni pjenušac na prestižnom natjecanju u Londonu. Dominus bijeli proizveden je klasičnom metodom, kristalno zlatne boje i svježih voćnih aroma, a odlikuje ga kompleksnost, harmoničnost i elegancija uz fino i dugo perlanje.

Bruschetta s kremom od mrkve i laganog guacamolea s matovilcem jelo je koje će posebno vole vegetarijanci. Jelo je pratilo vino Vislander Rosé 2023. od plavca malog s otoka Visa. Enolog Saša Zec, konzultant i prijatelj obitelji Vojković, vlasnika vinograda na Visu, opisao je to vino kao slojevito, koje se pamti. Arome podsjećaju na cvijet nara, brusnice i maline, a na okusu se osjeća slatkasti dodir, iako je riječ o sasvim suhom vinu. Plavac mali očito je dobra baza za vrhunska ružičasta vina kakvih u Dalmaciji kronično nedostaje, pogotovo u turističkoj sezoni. Vislander u svojim vinogradima na četiri položaja uzgaja još autohtone sorte vugava (bugava) i kuč, a vinarija im se nalazi u mjestu Milna.

Jelo bakice Pavice sastoji se od poširanog jajeta, kreme od ajvara, kreme od sira i vrhnja te crumblea od tosta i špeka. Jelo je pratila Šoškić Graševina 2024., o kojoj je predstavnik Dvorskih vina Šoškić s Plešivice, Mato Kučan, rekao da su vino na tržište plasirali sredinom prosinca prošle godine, a berba graševine bila je nikad ranije - u kolovozu. Rezultat je fino, voćno i svježe vino koje se izvrsno uklopilo sa specijalitetom kuće.

Slijedila je sarma koja nije bila pripremljena na klasičan način. Bila je to pohana sarma s dvije kreme, od krumpir pirea i od dinstanog zelja, prava je zimska poslastica, koja je trebala upravo vino kakvo je Kotari Merlot 2019. Uzvanicima se opet obratio Saša Zec, čija tvrtka Vina Mosaica posluje i s ovom vinarijom iz Polače u okolici Zadra. Počeli su kao poljoprivredna zadruga Mas-Vin koja ekološki proizvodi maslinova ulja i vino, a sada se rebrendiraju i prezentiraju pod nazivom Kotari prema lokaciji Ravnih kotara gdje su smješteni. Kotari Merlot pokazuje autentičnost terroira na profinjen način. Guste je, rubin crvene boje, ugodne arome i bouqueta koji podsjeća na bobičaste plodove, crni papar i zrele višnje maraske. Njegova punoća ublažila je blagu kiselost pohane sarme, smjelog autorskog potpisa chefa Ivana Pavlovića koji je na svoj način iskoračio u comfort food. Kaže da obožava takav pristup kuhanju, uz maksimalnu iskoristivost namirnica. Okupljeni novinari, u tijesnom omjeru glasova s Jelom bakice Pavice i Šoškićevom Graševinom, odabrali su Pavlovićevu sarmu i Kotari Merlot kao najbolju kombinaciju hrane i vina te večeri.

Na kraju slastica, Bakine šnenokle u modernoj verziji a Furjan Muškat žuti 2023 izvrsno ih je dopunio svojim poluslatkim okusom prožetim voćnim i cvjetnim notama.

'Vinom uz žlicu', eno-gastro projekt Renata Cisar i Mustafa Topčagić pokrenuli su prije šest godina. Kultura stola u hrvatskom je ugostiteljstvu u sve je većem usponu a ovaj projekt svojim edukativnim i zabavnim sadržajima daje svoj doprinos.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Julio Frangen

Vino uz žlicu u bistrou Darling & Shegrts
 
 Za prvo ovogodišnje izdanje eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu' odabran je bistro Darling & Shegrts na zagrebačkim Ravnicama (Radauševa 9).
 
 Prije jela predstavljena su četiri ekstra djevičanska maslinova ulja Bembo (Buža, Rožinjola, Puntoža i Bjelica), koja proizvode supružnici Elena i Vedran Lupić iz Bala u Istri.
 
 Za početak bile su Mini quiche Lorraine, prhke ali sočne male francuske pite sa šunkom i sirom, uz koje se perlao pjenušac Furjan Dominus bijeli. Predstavio ga je Tomislav Furjan, vlasnik istoimenog OPG-a i vinarije Vina Furjan iz Babinca kraj Varaždina, koji je posao preuzeo od oca nakon završetka agronomskog fakulteta. Smanjujući prinose i povećavajući kvalitetu grožđa vrlo je brzo postigao zapažene rezultate. Rađen od chardonnaya i graševine Dominus bijeli lani je osvojio srebrnu medalju na Decanteru, a još bolje je prošla njegova rose varijanta, koja se okitila zlatnom medaljom, postavši tako jedini hrvatski zlatni pjenušac na prestižnom natjecanju u Londonu. Dominus bijeli proizveden je klasičnom metodom, kristalno zlatne boje i svježih voćnih aroma, a odlikuje ga kompleksnost, harmoničnost i elegancija uz fino i dugo perlanje.
 
 Bruschetta s kremom od mrkve i laganog guacamolea s matovilcem jelo je koje će posebno vole vegetarijanci. Jelo je pratilo vino Vislander Rosé 2023. od plavca malog s otoka Visa. Enolog Saša Zec, konzultant i prijatelj obitelji Vojković, vlasnika vinograda na Visu, opisao je to vino kao slojevito, koje se pamti. Arome podsjećaju na cvijet nara, brusnice i maline, a na okusu se osjeća slatkasti dodir, iako je riječ o sasvim suhom vinu. Plavac mali očito je dobra baza za vrhunska ružičasta vina kakvih u Dalmaciji kronično nedostaje, pogotovo u turističkoj sezoni. Vislander u svojim vinogradima na četiri položaja uzgaja još autohtone sorte vugava (bugava) i kuč, a vinarija im se nalazi u mjestu Milna.
 
 Jelo bakice Pavice sastoji se od poširanog jajeta, kreme od ajvara, kreme od sira i vrhnja te crumblea od tosta i špeka. Jelo je pratila Šoškić Graševina 2024., o kojoj je predstavnik Dvorskih vina Šoškić s Plešivice, Mato Kučan, rekao da su vino na tržište plasirali sredinom prosinca prošle godine, a berba graševine bila je nikad ranije - u kolovozu. Rezultat je fino, voćno i svježe vino koje se izvrsno uklopilo sa specijalitetom kuće.
 
 Slijedila je sarma koja nije bila pripremljena na klasičan način. Bila je to pohana sarma s dvije kreme, od krumpir pirea i od dinstanog zelja, prava je zimska poslastica, koja je trebala upravo vino kakvo je Kotari Merlot 2019. Uzvanicima se opet obratio Saša Zec, čija tvrtka Vina Mosaica posluje i s ovom vinarijom iz Polače u okolici Zadra. Počeli su kao poljoprivredna zadruga Mas-Vin koja ekološki proizvodi maslinova ulja i vino, a sada se rebrendiraju i prezentiraju pod nazivom Kotari prema lokaciji Ravnih kotara gdje su smješteni. Kotari Merlot pokazuje autentičnost terroira na profinjen način. Guste je, rubin crvene boje, ugodne arome i bouqueta koji podsjeća na bobičaste plodove, crni papar i zrele višnje maraske. Njegova punoća ublažila je blagu kiselost pohane sarme, smjelog autorskog potpisa chefa Ivana Pavlovića koji je na svoj način iskoračio u comfort food. Kaže da obožava takav pristup kuhanju, uz maksimalnu iskoristivost namirnica. Okupljeni novinari, u tijesnom omjeru glasova s Jelom bakice Pavice i Šoškićevom Graševinom, odabrali su Pavlovićevu sarmu i Kotari Merlot kao najbolju kombinaciju hrane i vina te večeri.
 
 Na kraju slastica, Bakine šnenokle u modernoj verziji a Furjan Muškat žuti 2023 izvrsno ih je dopunio svojim poluslatkim okusom prožetim voćnim i cvjetnim notama.
 
 'Vinom uz žlicu', eno-gastro projekt Renata Cisar i Mustafa Topčagić pokrenuli su prije šest godina. Kultura stola u hrvatskom je ugostiteljstvu u sve je većem usponu a ovaj projekt svojim edukativnim i zabavnim sadržajima daje svoj doprinos.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 
 Foto: Julio Frangen

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

volem @KLUB (8)