voće @KLUB (497)

Šinjorina smokva, obiteljsko gospodarstvo Sandre Babac, već 20 godina posvećeno je uzgoju i ekološkoj preradi voća. Sve je počelo 2004. godine, kada je od nekoliko smokava skuhala prve staklenke pekmeza, ne sluteći kamo će je to odvesti. Da... Više [+]

Šinjorina smokva, obiteljsko gospodarstvo Sandre Babac, već 20 godina posvećeno je uzgoju i ekološkoj preradi voća. Sve je počelo 2004. godine, kada je od nekoliko smokava skuhala prve staklenke pekmeza, ne sluteći kamo će je to odvesti. Danas sa suprugom Alanom Damjanićem vodi plantažu s više od 500 smokava, 200 dunja i starim sortama jabuka.

Uskoro više!

MF 4708 M moderni je, snažni i jednostavni traktor za najteže poslove. Sada po akcijskoj cijeni već od 39.990,00 € neto
Više na linku: https://shorturl.at/G1UsO

Hoće li mandarine na magistralu?

Horizontala i vertikala vina Vislender Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. g... Više [+]

Horizontala i vertikala vina Vislender


Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. godina dala je proljetni plavac voćnog mirisa u kojem prevladava sortno šljiva, s lijepom mineralnom svježinom. Na Voščicama je, pijesak izmiješan s crljenicom, a prinos malo veći, pa je i plavac 2021. lakšega tijela, ali s više herbalnih nota. Primjereniji je večernjim ljetnim pijuckanjima uz svježiji pršut i mlađi sir s kaparima i motarom. Ta su dva vina odnjegovana između 12 i 15 mjeseci u 500-litarskim bačvama.

Položaj Milna ponudio je iz 2021. jesensko vino, slojevitije punije i jače. Tamo je tlo s više krupnih čestica poput kamenja, šljunka i šljunčane prašine, prekriveno glinasto-ilovastim nanosima. Grožđe iz vinograda Tihobraće, u kojem je krš prekriven s 30 do 40 metara pijeska, dalo je intenzivniji plavac, izraženih, ali finih tanina. Plavci s ova dva položaja odležala su u bačvicama od 225 litara, a u prodaju će za dvije godine. Izrazito je sušna bila 2021. na Visu pa su i alkoholi između 15 i 15,5 posto. Sad su u prodaji vina iz svježije i vlažnije 2019. godine koja imaju između 13 i 14,5 posto. Zbog toga su, naravno, manje robusna i lakše se piju. Treba napomenuti da će i plavci iz 2021. sigurno omekšati do izlaska na tržište.

Marko Vojnović, suvlasnik vinarije Vislander, rekao je kako su se njegovi preci na Visu vinima počeli baviti još u 19. stoljeću. Sadašnja je generacija krenula u posao prije 15-ak godina u starim viškim konobama, a završetak početka, kako se izrazio, bio je 2018. Tad su dovršili modernu vinariju, što im je omogućilo ozbiljno korištenje drvenih bačava i tehnika koje su im prije bile nedostupne. Razliku je zorno pokazao drugim dijelom prezentacije, u kojem je ponudio i vertikalu sedam plavaca između berbi 2020. i 2012. Ta se vina nisu, naravno, mogla uspoređivati detaljno poput onih na horizontalnom kušanju, ali vidjelo se da lijepo putuju kroz vrijeme i da svako ima svoju osobnost.

Plavac s Milne iz 2020. fino miriše na more. Okusom dominira 15,5 posto alkohola, ima lijepe kiseline za sortu, ali treba mu neko vrijeme u boci da bi se ta dva parametra sasvim sprijatelje. Ljubišće 2018. je s nježnih 13,5 posto alkohola, dobro vino iz relativno lošije godine. Milna 2017. i Tihobraće 2016. primarno su odnjegovani u inoksu u konobi pa 2018. prebačeni u novu vinariju na odležavanje u drvenim bačvama. Tihobraće je iznenadilo svježinom i jako tamnom bojom koju plavci inače s godinama gube.

Ugodno su iznenadila i tri najzrelija plavca. Onaj iz 2015. je kombinacija grožđa s položaja Milna i Tihobraće prekrasno miriše, isprva cvjetno, potom i voćno. A okus mu je iznimno dug. U Milni 2013. nježno se osjeti bret. Toliko nježno da vinoljupcima otvorenog duha neće zasmetati, kao u ponajboljim odležanim bordoškim crnjacima. Milna 2012. danas je, unatoč 13 godina, fino zimsko vino primjereno podneblju iz kojeg potječe te večernjem druženju u zagrijanoj konobi uz pismu i zreli pršut

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

U Luxembourgu održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva U Luksemburgu je 27. i 28. listopada održan dvodnevni sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva (AGRIFISH), na kojem je Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i minista... Više [+]

U Luxembourgu održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva


U Luksemburgu je 27. i 28. listopada održan dvodnevni sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva (AGRIFISH), na kojem je Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Kao i svake godine, na sastanku Vijeća u listopadu pregovaraju se ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru za sljedeću godinu. U sektoru ribarstva, ministri su Europskoj komisiji dali političke smjernice za uspostavu pregovaračkog mandata za godišnji sastanak ICCAT-a, koji će se u studenome održati u Španjolskoj. Za Hrvatsku je pritom posebno bilo važno osigurati povećanje kvote za plavoperajnu tunu. „Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da će naši ribari napokon moći ostvariti koristi, nakon više od desetljeća odricanja“, izjavio je Vlajčić.

U području poljoprivrede sastankom su dominirala pitanja vezana uz budućnost Zajedničke poljoprivredne politike u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU za razdoblje 2028.-2035. Dansko predsjedništvo pripremilo je raspravu na temu buduće zelene arhitekture politike, dakle planiranog okvira za provedbu mjera kojima se imaju ispunjavati klimatski i ekološki ciljevi u sljedećem programskom razdoblju. Hrvatska je pozdravila predložena pojednostavljenja i veću fleksibilnost za države i poljoprivrednike u novom okviru, ali je upozorila kako se od proizvođača ne može očekivati dodatni napor za ispunjavanje klimatskih i ostalih horizontalnih ciljeva u uvjetima smanjenja proračunskih sredstava namijenjenih poljoprivredi. Ministar Vlajčić je pritom ukazao na posebnosti malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, za koja će trebati osigurati adekvatne uvjete kako bi mogla participirati u zelenoj tranziciji.

Austrijska delegacija je, ispred sedamnaest država članica, uključujući i Hrvatsku, predstavila zajedničku izjavu kojom se ukazuje na neadekvatan zakonski okvir za ZPP nakon 2027. kako ga je predložila Komisija. ZPP mora i dalje ostati prilagođen potrebama poljoprivrednika, s namjenskim i odgovarajućim financijskim sredstvima te temeljen na uspješnom i pouzdanom modelu s dva stupa, istaknule su ove države članice. Tijekom održane rasprave ovaj je stav poduprla još nekolicina ostalih delegacija.

Povjerenik Hansen je ispred Europske komisije predstavio nedavno usvojenu Komunikaciju o Strategiji za generacijsku obnovu, koja donosi plan za potporu mladim poljoprivrednicima i privlačenje većeg broja ljudi u poljoprivredni sektor. Njime se državama predlaže da najmanje 6 % svojih poljoprivrednih proračuna ulože u mjere za poticanje generacijske obnove, a kao cilj se postavlja udvostručenje udjela mladih poljoprivrednika na EU razini do 2040. godine. Za Hrvatsku je demografska revitalizacija, posebno u ruralnim područjima, jedan od ključnih nacionalnih ciljeva, naglasio je Vlajčić i pozdravio ovu inicijativu Komisije.

U okviru redovne točke o stanju na tržištu poljoprivrednim proizvodima, ministrima se imao prilike obratiti i g. Taras Kachka, potpredsjednik Vlade Ukrajine za europsku i euroatlantsku integraciju te trgovinu. On je predstavio najnovije brojke vezane uz trgovinske odnose s tom zemljom, a ministri su iskazali svoju podršku daljnjoj integraciji Ukrajine, ali isto tako pozvali na oprezan pristup zbog veličine i značaja njenog poljoprivrednog sektora. Hrvatska je izvijestila Vijeće o posljedicama iznimno loših klimatskih prilika koje su negativno utjecale na proizvodnju voća, šećerne repe i ratarskih usjeva te najavila kako će, nakon što se prikupe svi potrebni podaci, odlučiti o potrebnim mjerama.

Slovenska delegacija izvijestila je o zajedničkoj deklaraciji ministara poljoprivrede mediteranskih zemalja (MED9 skupina) pod naslovom „Pojačavanje napora za upravljanje klimatskim i drugim rizicima u poljoprivredi“. Slovenija je bila domaćin neformalnog sastanka ministara održanog u Portorožu početkom listopada, kojom prilikom je usvojena ova deklaracija. Hrvatska, koja preuzima predsjedanje skupinom od Slovenije, zahvalila je na dobroj organizaciji i korisnim rasprava te zaključila kako je nužno uspostaviti cjelovit, dugoročan i financijski održiv okvir za upravljanje rizicima na razini cijele EU.

Od ostalih točaka na dnevnom redu sastanka Njemačka je izvijestila o aktualnoj situaciji s visoko patogenom influencom ptica (HPAI) u EU, a Latvija predstavila informaciju o hitnim mjerama potrebnim za rješavanje izazova povezanih s Uredbom o deforestaciji. Povjerenici Hansen i Kadis predstavili su godišnja izvješća o aktivnostima Europske komisije vezanim uz pojednostavljenja provedbe u poljoprivredi i ribarstvu.

Na margini sastanka Vijeća, ministar Vlajčić susreo se sa slovačkim ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Richardom Takáčem. Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti poljoprivredne politike, trgovinskim odnosima s trećim zemljama te aktivnostima vezanim uz prevenciju i saniranje životinjskih bolesti. Potvrdili su dobru suradnju dvije zemlje na EU razini u sektoru poljoprivrede, posebno izvrsne odnose u sektoru šumarstva te zaključili kako će u okviru započetih pregovora o budućem financijskom i provedbenom okviru zasigurno biti potrebe za još tješnjom suradnjom.

Pripremio: Tomislav Radić

Bugava kušanje mladih vina U subotu, 25. listopada 2025., u sklopu Sabatine u Podšpilju na otoku Visu, održalo se stručno kušanje mladih vugava “Bugava 2025 wine tasting” kao dio projekta „Vinske staze otoka Visa“, koji promovira vinsku rut... Više [+]

Bugava kušanje mladih vina


U subotu, 25. listopada 2025., u sklopu Sabatine u Podšpilju na otoku Visu, održalo se stručno kušanje mladih vugava “Bugava 2025 wine tasting” kao dio projekta „Vinske staze otoka Visa“, koji promovira vinsku rutu otoka, a provode ga Turistička zajednica grada Visa i Turistička zajednica grada Komiže te UNESCO Global Geopark Viški arhipelag, uz potporu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Organizator kušanja bio je vinski časopis Vinske zvijezde.

Kušanje mladih vugava (viški: bugava) organizirano je uz stručno povjerenstvo: dr. sc. Stipe Ivić, (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split); Ema Rakuljić, dipl. ing. agr., enologinja, certificirana ocjenjivačica vina (Markus vina); Davor Šestanović, dipl. ing. agr., certificirani ocjenjivač vina (HAPIH); Ilda Stanojević, dipl. ing. agr., ocjenjivačica (Vis) i Alen Zadravec, ing. agr., tehnolog i konzultant. Nakon kušanja ocjenjivači naglasili su da je berba bila iznimno dobra i da su sva vina, u svojoj ranoj etapi, jako izražajna, voćna i najvažnije – bez mana.

Na okruglom stolu „Bugava jučer, danas, sutra – izazovi od vinograda do stola“ dr. sc. Stipe Ivić naglasio je
„Na ovom smo kušanju otkrili puno bolja, aromatičnija, punija vina nego nekada prije. U svima je vidljiva prepoznatljivosti sorte. Vidi se da vinari rade u skladu sa strukom. Moramo napraviti da se zaista vugava osjeti u čaši i da se zna da je to autohtona viška bugava.“

„Što je najbolje raditi s vinom? Što manje intervencija, to bolje! Ako vino ima ugodne i svježe arome obavezni su zatvoreni pretoci. Prvi pretoci ne moraju biti otvoreni, kako smo nekada učili. Sad su naglašeni esteri, voćni esteri, etilni esteri, cvjetne i sekundarne arome. Tercijarne dolaze s odležavanjem vina. Bugava je specifična, s visokim alkoholima i visokim kiselinama. Moguća je s njom i malolaktična fermentacija: s bugavom imate široku paletu „igranja“, ali uz pametnu kontrolu i pametno vođenje. – rekao je dr.sc. Stipe Ivić.

Alen Zadravec, tehnolog i konzultant, osvrnuo se na stanje u vinogradima i naglasio:
„Crvenilo koje smo vidjeli u nekim vinogradima, ne mora uvijek značiti da je u pitanju baš cvrčak; kako mnogi govore. Može tu biti i „bois noir“ (crno drvo) ili neka druga zaraza fitoplazme, što treba posebno istražiti. Dodatno bih upozorio na važnost načina rezanja. Naši su stari „ranu na lozi“ jednostavno zatvorili mokrom zemljom da bakterija nema ulaz. Danas se na ranu može staviti pasta od kalijevog permanganata i spriječit ćete ulaz bakterija.“

Nazočnima se obratila i vinarka Monika Roki Radiši
„Vrlo je očit pad u vinogradarstvu. To je bio jedan od najvećih razloga zašto sam željela da probudimo otok i ljude da se počnemo družiti i rješavati zajedničke probleme.“

Edukativni i stručni dio događanja zaokružen je temom „Bugava 365 – cjelogodišnji doživljaj destinacije”, kojom su o ulozi izvorne sorte u turističkoj ponudi Visa i povezanosti geoloških posebnosti s autentičnošću vinskog podneblja. O tome govorile su, direktorica Turističke zajednice grada Visa, Fani Atanasovski Drame i izvršna direktorica UNESCO Global Geoparka Viški arhipelag, Lana Schmidt. „UNESCO Global Geopark Viški arhipelag jedan je od tri u Hrvatskoj. Obuhvaća cijeli otok Vis s pripadajućim otočićima i čuva iznimnu geološku raznolikost, od stijena starijih od 220 milijuna godina do jedinstvenih pojava poput dijapira i vulkanskih stijena. Za vinare je to ključno jer geologija oblikuje tlo, a tlo oblikuje vino. Kada vina s Visa povežemo s tom geološkom pričom, dobivamo ono što geopark donosi,vjerodostojnost, autentičnost i međunarodno prepoznatljiv identitet.“, istaknula je Lana Schmidt.

„Vugava je više od etikete, ona je priča o Visu koju se može doživjeti svakog mjeseca: u vinogradu, u podrumu, u restoranu i na OPG-u. Vugava je izvorna i još uvijek nedovoljno ispričana. Ne može se doživjeti u Splitu ili Toskani — samo ovdje je njezina prošlost. Projekt vinarima donosi veću medijsku vidljivost, jasan narativ o karakteru njihovih vina i nove plasmane; a turističkim zajednicama jasan identitet ponude kroz svih 12 mjeseci, s programima po fazama same loze. Ponuda je to koja obogaćuje predsezonu i posezonu te vodi goste i izvan centra — prema vinogradima i selima“, poručila je Fani Atanasovski Drame .

Projekt „Vinske staze otoka Visa“ okuplja vinare, uz izradu karte vinske rute i QR točaka; predviđene su edukacije i zajednička promocija s naglaskom na autentične sorte i lokalnu gastronomiju. Cilj je snažniji identitet odredišta, veća vidljivost i produljenje sezone uz očuvanje krajolika i baštine.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Turistička zajednica grada Visa / autor: Ivan Šejić

Prije dva desetljeća obitelj Šimunović u osječkom Stadionskom naselju posadila je voćnjak s više od 2.000 stabala različitih sorti jabuka. Na tom je prostoru danas BaŠcha – mjesto druženja i događanja, gdje su tijekom dva vikenda održani Da... Više [+]

Prije dva desetljeća obitelj Šimunović u osječkom Stadionskom naselju posadila je voćnjak s više od 2.000 stabala različitih sorti jabuka. Na tom je prostoru danas BaŠcha – mjesto druženja i događanja, gdje su tijekom dva vikenda održani Dani jabuka, a posjetitelji su mogli sami odabrati i ubrati svoje jabuke izravno s grane te ih kupiti po simboličnoj cijeni.

Uskoro više!