KLUB - društvena mreža

AGAPITO-vinarija iz Buzeta
Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu.
Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom!
Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku.
Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

AGAPITO-vinarija iz Buzeta
 Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
 Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
 Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu. 
 Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom! 
 Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku. 
 Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
 Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

Vino uz žlicu u Rijeci

Za dobrodošlicu u Rijeci serviran Hladni platter Bistroa Paris na kojem su se našli skuta, izbor istarskih sireva i pršut te Smokvenjak Kali. Sommelierka Monika Neral je predložila, a vlasnik vinarije Adriano Sošić se suglasio, da to predjelo prati Sosich Malvazija 2023. Odlikuju je arome breskve, limete i limuna, a i dalje je vrlo svježa, idealna kao aperitiv, ostavljajući dugu trajnost u ustima.
U vinogradu, podrumu i kušaonici u Lašićima kod Vižinade pomažu mu supruga Iva i majka Marčela. Obitelj njeguje tradiciju od 1850. godine stalno unaprjeđujući proizvodnju svojih vina u koja se ubrajaju još Merlot, Rosé, Teran, Cabernet sauvignon, Muškat i Chardonnay.
Rižoto s kvarnerskim škampima i cherry rajčicom na stolove je došao uz Vertiz Eau de Rosé, koji se nedavno našao na vinskoj karti bistroa Paris. Vino je rezultat suradnje vinskog brenda Vertiz, čiji je vlasnik bivši tenisač Slobodan Boba Živojinović, a autor mu je slovenski vinar Marjan Simčič. Rađen je od merlota s Goriških Brda, boje lososa, voćnih aroma, nježnih kiselina, nešto punijeg tijela i osjetne završnice. Proizvedeno je u vinariji Klet Brda, kao i još neka vina (Pinot grigio, Sauvignon blanc) koja se nalaze pod etiketom Vertiz, rekla je Klara Čakarun, njihova predstavnica za Hrvatsku. Dodala je kako su ambicije vinskog brenda Vertiz imati visoko kvalitetna vina iz poznatih vinskih regija diljem svijeta, među kojima su već sada Mendoza (Argentina) i Napa Valley, California (SAD). Uskoro će se pod brendom Vertiz Worldwine naći i vrhunska vina iz Francuske, Španjolske i Australije, sve pod motom 'The World in your glass' (Svijet u vašoj čaši).
Upariti Teletinu pod pekom s vinom Poletti Rossella 2023 bio je svojevrstan izazov kojeg se prihvatio Peter Poletti, legendarni vinar iz Markovca kod Višnjana. Tradicija datira još od 1842. godine kada je Piero Bernobich od svog punca kupio zemlju, sagradio kuću i osnovao imanje s vinogradom. Nakon njega vinom se bave Marco, Antonio-Nin, Eugenio-Šenio i Peterov otac Mario Poletti. Njihovo djelo, uz Petera i suprugu Loredanu, nastavlja sin Matteo s diplomom iz vinarstva na Veleučilištu u Rijeci i ekonomije u Trstu.
Vinarija Poletti među rijetkima je u Istri koja ima autohtonu sortu muškat ruža, a još posebniji po tome što se radi u suhoj varijanti. Uspijeva to zahvaljujući branju zelenih, zrelih i prosušenih bobica, čime se postižu i visoki alkoholi. U ranijim berbama to je znalo biti i 15 % da bi ih u posljednjoj berbi "smirili" na 13,5 % što pridonosi pitkosti. "Iskustvo mi govori da je Rossella pravo gastronomsko vino koje se slaže s mnogim jelima, od riba i rakova do crvenog mesa i deserata", naglašava Poletti. Rossella je intrigantno vino, roze boje s mirisom ruže, jagoda i malina, a u teletini s mekanim krumpirima pokazala se kao najbolji izbor .
Monika Neral, mlada riječka sommelierka, vratila se pred novinarsko-vinsku publiku kako bi predstavila vinariju Franc Arman iz Vižinade i njihov Teran 2021 s pozicije Narduči. Još jedno autohtono istarsko vino poznato je po jakoj strukturi i visokoj kiselini, puno tanina koji postupno omekšavaju i balansiraju čemu pridonosi odležavanje 15 mjeseci u novim bačvama od slavonskog hrasta. Prepoznatljive je arome bobičastog voća s djelomičnom dominacijom maline. Snaga vina izvrsno se dopunjuje uz masnije jelo kakav je bio Gulaš od boškarina s domaćim njokima. Franc Arman i njegov sin Oliver nastavljaju tradiciju započetu još 1850. godine, a njihova vina nalaze put do Velike Britanije, SAD-a, Kanade, Novog Zelanda i južne Azije.
Kao slastica poslužena je Riječka kremšnita s tri vrste kreme uz koju se točio poluslatki Muškat žuti Baćac 2023. iz istoimene vinarije Kukurini kod Pićna (istočna Istra). To im je drugo najprodavanije vino nakon Malvazije, pohvalio se vlasnik Goran Baćac, koje sa svega 10,5 % alkohola. Goran Baćacn koji je s ekonomije prešao na na studij poljoprivrede u Poreču. Od oca je zatražio 500 kilograma grožđa malvazije od koje je napravio 300 litara vina i prodao ga po puno boljoj cijeni, pokazavši tako i sklonost ekonomiji.Vinarija Baćac proizvodi još Merlot i Cabernet sauvignon, a sva su brendirana zajedničkim nazivom 'Vina z Kukurini'.
Bistro Paris jedan je od rijetkih ugostiteljskih objekata u Rijeci, koji na istoj adresi (Šetališta Joakima Rakovca 2a) na Sušaku kontinuirano djeluje od 1936. godine.
Bilo je to 23. 'Vino uz žlicu', a prvo u Rijeci. Organizatori projekta su Renata Cisar i Mustafa Topčagić.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Nikola Zoko

Vino uz žlicu u Rijeci
 
 Za dobrodošlicu u Rijeci serviran Hladni platter Bistroa Paris na kojem su se našli skuta, izbor istarskih sireva i pršut te Smokvenjak Kali. Sommelierka Monika Neral je predložila, a vlasnik vinarije Adriano Sošić se suglasio, da to predjelo prati Sosich Malvazija 2023. Odlikuju je arome breskve, limete i limuna, a i dalje je vrlo svježa, idealna kao aperitiv, ostavljajući dugu trajnost u ustima.
 U vinogradu, podrumu i kušaonici u Lašićima kod Vižinade pomažu mu supruga Iva i majka Marčela. Obitelj njeguje tradiciju od 1850. godine stalno unaprjeđujući proizvodnju svojih vina u koja se ubrajaju još Merlot, Rosé, Teran, Cabernet sauvignon, Muškat i Chardonnay. 
 Rižoto s kvarnerskim škampima i cherry rajčicom na stolove je došao uz Vertiz Eau de Rosé, koji se nedavno našao na vinskoj karti bistroa Paris. Vino je rezultat suradnje vinskog brenda Vertiz, čiji je vlasnik bivši tenisač Slobodan Boba Živojinović, a autor mu je slovenski vinar Marjan Simčič. Rađen je od merlota s Goriških Brda, boje lososa, voćnih aroma, nježnih kiselina, nešto punijeg tijela i osjetne završnice. Proizvedeno je u vinariji Klet Brda, kao i još neka vina (Pinot grigio, Sauvignon blanc) koja se nalaze pod etiketom Vertiz, rekla je Klara Čakarun, njihova predstavnica za Hrvatsku. Dodala je kako su ambicije vinskog brenda Vertiz imati visoko kvalitetna vina iz poznatih vinskih regija diljem svijeta, među kojima su već sada Mendoza (Argentina) i Napa Valley, California (SAD). Uskoro će se pod brendom Vertiz Worldwine naći i vrhunska vina iz Francuske, Španjolske i Australije, sve pod motom 'The World in your glass' (Svijet u vašoj čaši).
 Upariti Teletinu pod pekom s vinom Poletti Rossella 2023 bio je svojevrstan izazov kojeg se prihvatio Peter Poletti, legendarni vinar iz Markovca kod Višnjana. Tradicija datira još od 1842. godine kada je Piero Bernobich od svog punca kupio zemlju, sagradio kuću i osnovao imanje s vinogradom. Nakon njega vinom se bave Marco, Antonio-Nin, Eugenio-Šenio i Peterov otac Mario Poletti. Njihovo djelo, uz Petera i suprugu Loredanu, nastavlja sin Matteo s diplomom iz vinarstva na Veleučilištu u Rijeci i ekonomije u Trstu.
 Vinarija Poletti među rijetkima je u Istri koja ima autohtonu sortu muškat ruža, a još posebniji po tome što se radi u suhoj varijanti. Uspijeva to zahvaljujući branju zelenih, zrelih i prosušenih bobica, čime se postižu i visoki alkoholi. U ranijim berbama to je znalo biti i 15 % da bi ih u posljednjoj berbi "smirili" na 13,5 % što pridonosi pitkosti. "Iskustvo mi govori da je Rossella pravo gastronomsko vino koje se slaže s mnogim jelima, od riba i rakova do crvenog mesa i deserata", naglašava Poletti. Rossella je intrigantno vino, roze boje s mirisom ruže, jagoda i malina, a u teletini s mekanim krumpirima pokazala se kao najbolji izbor .
 Monika Neral, mlada riječka sommelierka, vratila se pred novinarsko-vinsku publiku kako bi predstavila vinariju Franc Arman iz Vižinade i njihov Teran 2021 s pozicije Narduči. Još jedno autohtono istarsko vino poznato je po jakoj strukturi i visokoj kiselini, puno tanina koji postupno omekšavaju i balansiraju čemu pridonosi odležavanje 15 mjeseci u novim bačvama od slavonskog hrasta. Prepoznatljive je arome bobičastog voća s djelomičnom dominacijom maline. Snaga vina izvrsno se dopunjuje uz masnije jelo kakav je bio Gulaš od boškarina s domaćim njokima. Franc Arman i njegov sin Oliver nastavljaju tradiciju započetu još 1850. godine, a njihova vina nalaze put do Velike Britanije, SAD-a, Kanade, Novog Zelanda i južne Azije.
 Kao slastica poslužena je Riječka kremšnita s tri vrste kreme uz koju se točio poluslatki Muškat žuti Baćac 2023. iz istoimene vinarije Kukurini kod Pićna (istočna Istra). To im je drugo najprodavanije vino nakon Malvazije, pohvalio se vlasnik Goran Baćac, koje sa svega 10,5 % alkohola. Goran Baćacn koji je s ekonomije prešao na na studij poljoprivrede u Poreču. Od oca je zatražio 500 kilograma grožđa malvazije od koje je napravio 300 litara vina i prodao ga po puno boljoj cijeni, pokazavši tako i sklonost ekonomiji.Vinarija Baćac proizvodi još Merlot i Cabernet sauvignon, a sva su brendirana zajedničkim nazivom 'Vina z Kukurini'.
 Bistro Paris jedan je od rijetkih ugostiteljskih objekata u Rijeci, koji na istoj adresi (Šetališta Joakima Rakovca 2a) na Sušaku kontinuirano djeluje od 1936. godine.
 Bilo je to 23. 'Vino uz žlicu', a prvo u Rijeci. Organizatori projekta su Renata Cisar i Mustafa Topčagić.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Nikola Zoko

Tomislav Radić
prije 4 mjeseca

Tomislav Radić
prije 5 mjeseci

Dodijeljene nagrade za WOW vino godine!
Svake godine, od svibnja do studenoga, traje akcija vinskog izbora po ženskom ukusu „Što žene žele“ , koju su osmislile i provode članice Udruge WOW (Žene i vino). Osnivačica, novinarka Sanja Muzaferija rekla je da Udruga ima više od 400 članica i da uz pomoć ogranaka u Rijeci za Istru i Kvarner (vodi ga Margita Belušić) i dalmatinskog ogranka u Splitu (vodi ga Adela Visković), uspješno promoviraju dobra vina i umjereno uživanje u njima, te žensku snagu i ulogu u vinskom svijetu.
Izbor se provodi već 12 godina u tri razine od kojih je prva predselekcijska lista vina koju svake godine autorski sastavlja jedan ugledni hrvatski sommelier. On/ona selekcionira vina kušana u prošloj godini i sastavlja listu u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena/crna i desertna vina. Do sada su u selektori bili sommelieri Karin Rupena-Perdec, Alena Stuparić, Željko Bročilović Carlos, Filip Savić, Emil Perdec, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić, Ivan Jug, Darko Lugarić i - Josip Orišković. Nakon toga sve WOW članice i simpatizerke mogu glasovati za svoje favorite elektroničkom poštom. Tako se dobije 12 finalista (dva pjenušca, tri bijela, dva ružičasta, tri crvena, i dva desertna). Konačnu odluku donose tri članice Udruge WOW vinske stručnjakinje, kušanjem naslijepo.
Vinari čija su vina pobijedila svake godine u organizaciji Udruge WOW-ica putovali su u neku vinsku regiju svijeta. Gianfranco Kozlović u Bordeaux, Saša Senjković u Champagnu, Moreno Coronica u španjolski Penedes, Luka Krajančić u Burgundiju, Frano Milina Bire u Austriju, vinarija Meneghetti u talijansku Toscanu, Marko Fakin u Mađarsku, vinarija Jakob u Milano, vinarija Benvenuti u talijanski Piemonte, a posljednji, Ivan Enjingi nedavno je putovao u Veneto i posjetio vinarije Villa Sandi ,Borgo Conventi i Bottega.
Pobjednici u kategorijama : Pjenušci: Pavlomir 1288. Povjernstvo: „Sitne perle, lijepo izražena kiselina, dugotrajan aftertaste. Dominiraju citrusi i bijelo voće. Pjenušac je kompleksan i traži hranu.!
Nagrada je predana Miroslavu Palinkašu .
Bijela vina: Dvorac Belaj, Malvazija selection 2020. Povjerenstvo: „Na nosu medne note, zrelo voće, maslac, akacija. Na nepcu je kremozno, kompleksno, lijepo izbalansirano vino. Nos i nepce se prate.“
Nagradu je primila Adriana Belay.
Roséi: Rosé Bastian 2023. Povjerenstvo: „Boja lososa, na nosu lijepe arome muškatne ruže. Ima lijepu kiselinu, voćnost; jagoda i malina, na aftertasteu blaga i ugodna gorčina.„
Nagradu je Petri Leko dodijelila Sanja Muzaferija, osnivačica festivala ružičastih vina PINK DAY Zagreb.
Crna vina: Degrassi Petit verdot 2015. Povjerenstvo: „Na nosu zrelo crveno voće, višnja i začinske note. Na nepcu je vino uravnoteženo, fino, užitno. Tanini su blagi. Začini, voće, kremozno i vrlo kompleksno.“
Nagradu je primio Moreno Degrassi
Slatka vina: Kutjevo Graševina ledena berba 2018. Povjernstvo: „Gusto vino, na nosu medne note. Na nepcu jabuka, kruška, suhe smokve.“
Nagradu je primio Petar Marincil.
Ukupni pobjednik WOW GRAND PRIX : Kutjevo Graševina ledena berba 2018. Nagradu je iz ruku prošlog pobjednika, Ivana Enjingija, primio Petar Marincil.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Rene Karaman

Dodijeljene nagrade za WOW vino godine!
 Svake godine, od svibnja do studenoga, traje akcija vinskog izbora po ženskom ukusu „Što žene žele“ , koju su osmislile i provode članice Udruge WOW (Žene i vino). Osnivačica, novinarka Sanja Muzaferija rekla je da Udruga ima više od 400 članica i da uz pomoć ogranaka u Rijeci za Istru i Kvarner (vodi ga Margita Belušić) i dalmatinskog ogranka u Splitu (vodi ga Adela Visković), uspješno promoviraju dobra vina i umjereno uživanje u njima, te žensku snagu i ulogu u vinskom svijetu. 
 Izbor se provodi već 12 godina u tri razine od kojih je prva predselekcijska lista vina koju svake godine autorski sastavlja jedan ugledni hrvatski sommelier. On/ona selekcionira vina kušana u prošloj godini i sastavlja listu u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena/crna i desertna vina. Do sada su u selektori bili sommelieri Karin Rupena-Perdec, Alena Stuparić, Željko Bročilović Carlos, Filip Savić, Emil Perdec, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić, Ivan Jug, Darko Lugarić i - Josip Orišković. Nakon toga sve WOW članice i simpatizerke mogu glasovati za svoje favorite elektroničkom poštom. Tako se dobije 12 finalista (dva pjenušca, tri bijela, dva ružičasta, tri crvena, i dva desertna). Konačnu odluku donose tri članice Udruge WOW vinske stručnjakinje, kušanjem naslijepo. 
 Vinari čija su vina pobijedila svake godine u organizaciji Udruge WOW-ica putovali su u neku vinsku regiju svijeta. Gianfranco Kozlović u Bordeaux, Saša Senjković u Champagnu, Moreno Coronica u španjolski Penedes, Luka Krajančić u Burgundiju, Frano Milina Bire u Austriju, vinarija Meneghetti u talijansku Toscanu, Marko Fakin u Mađarsku, vinarija Jakob u Milano, vinarija Benvenuti u talijanski Piemonte, a posljednji, Ivan Enjingi nedavno je putovao u Veneto i posjetio vinarije Villa Sandi ,Borgo Conventi i Bottega.
 Pobjednici u kategorijama : Pjenušci: Pavlomir 1288. Povjernstvo: „Sitne perle, lijepo izražena kiselina, dugotrajan aftertaste. Dominiraju citrusi i bijelo voće. Pjenušac je kompleksan i traži hranu.!
 Nagrada je predana Miroslavu Palinkašu .
 Bijela vina: Dvorac Belaj, Malvazija selection 2020. Povjerenstvo: „Na nosu medne note, zrelo voće, maslac, akacija. Na nepcu je kremozno, kompleksno, lijepo izbalansirano vino. Nos i nepce se prate.“
 Nagradu je primila Adriana Belay.
 Roséi: Rosé Bastian 2023. Povjerenstvo: „Boja lososa, na nosu lijepe arome muškatne ruže. Ima lijepu kiselinu, voćnost; jagoda i malina, na aftertasteu blaga i ugodna gorčina.„
 Nagradu je Petri Leko dodijelila Sanja Muzaferija, osnivačica festivala ružičastih vina PINK DAY Zagreb.
 Crna vina: Degrassi Petit verdot 2015. Povjerenstvo: „Na nosu zrelo crveno voće, višnja i začinske note. Na nepcu je vino uravnoteženo, fino, užitno. Tanini su blagi. Začini, voće, kremozno i vrlo kompleksno.“
 Nagradu je primio Moreno Degrassi 
 Slatka vina: Kutjevo Graševina ledena berba 2018. Povjernstvo: „Gusto vino, na nosu medne note. Na nepcu jabuka, kruška, suhe smokve.“
 Nagradu je primio Petar Marincil.
 Ukupni pobjednik WOW GRAND PRIX : Kutjevo Graševina ledena berba 2018. Nagradu je iz ruku prošlog pobjednika, Ivana Enjingija, primio Petar Marincil. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Rene Karaman

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

višnja @KLUB (6)