promjene @KLUB (78)

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković otvorio LDC - PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR službeno je otvorena 21. listopada 2025. godine u Križu U moderan, suvremeni... Više [+]

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković otvorio LDC - PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura

Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR službeno je otvorena 21. listopada 2025. godine u Križu U moderan, suvremeni LDC centar u investirano je 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
U investiciji od 26 milijuna eura, 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
"Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)". Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće#. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.


Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u tom se centru nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom."
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu - zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.- rekao je
Markota
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja - ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane" - zaključio je Markota.

PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova - proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a njihova prosječna starost se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Udruživanje je ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.

Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate, nutricionističke i prehrambenie vrijednosti. Jedno je to od najzdravijeg voća – bogato je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, Redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 milijuna tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.

Pripremio: Tomislav Radić

Plavec žuti Caroline Gilby na gostovanju u Zagrebu istaknula veliku vrijednost zanemarene sorte plavec žuti U sklopu projekta RumeniŽuti u Zagrebu održani su promenadno kušanje i Masterclass na temu sorte plavec žuti u suradnji hrvatskih i... Više [+]

Plavec žuti

Caroline Gilby na gostovanju u Zagrebu istaknula veliku vrijednost zanemarene sorte plavec žuti

U sklopu projekta RumeniŽuti u Zagrebu održani su promenadno kušanje i Masterclass na temu sorte plavec žuti u suradnji hrvatskih i slovenskih vinara
U četvrtak, 16. listopada 2025. godine, u zagrebačkom hotelu Esplanade održano je promenadno kušanje autohtone sorte plavec žuti, na kojem je sudjelovalo 12 vinara iz Hrvatske i Slovenije, a potom i Masterclass kojeg su vodili Caroline Gilby MW i Saša Špiranec.
Manifestacija je održana radi skretanja pažnje na sortu plavec žuti u kojoj su sudjelovale vinarije: Istenič, Klet Krško, Mihelin, Jelenič, Pinterič, Berkovič, Sagmeister, Dular, Tomac, Jagunić, Coletti i Šember.
Sorta plavec žuti (na slovenskom rumeni plavec) stara je i ugrožena autohtona sorta vinove loze koja se tradicionalno uzgaja na području jugoistočne Slovenije i zapadnog dijela Bregovite Hrvatske, posebice u plešivičkom vinogorju. Tijekom godina gotovo je nestala iz vinograda, no u posljednje vrijeme ponovno privlači pozornost vinara, ponajprije zbog klimatskih promjena koje joj pogoduju pa joj zastupljenost ponovno raste.
Zahvaljujući svježini i eleganciji, sorta plavec žuti pokazuje iznimni potencijal za proizvodnju pjenušaca, bilo monosortno bilo u kupaži. Stoga je naglasak manifestacije bio upravo na promociji ove stare sorte i novih spoznaja njezinog potencijala u suvremenom vinarstvu.
Nakon dvosatnog promenadnog kušanja, održan je Masterclass koji su vodili Caroline Gilby, Master of Wine i Saša Špiranec, ugledni vinski sudac. Zajedno s brojnim sudionicima zaključili su da je plavec žuti s ovim masterclassom izašao iz svojeg skrovišta u kojem je dugo bio skriven, između ostalog i jer se pretežno nalazio u vinogradima miješan s drugim sortama. Vinari koji su sudjelovali na manifestaciji upravo su oni koju su prepoznali da ova sorta može dati plemenitu notu pjenušcima. Plavec žuti kao pjenušac ili kao udio u pjenušcu svojom klasom može konkurirati Champagni
Poticatelj manifestacije i jedan od vinara koji je sudjelovao u predstavljanju, Miha Istenič, istaknuo je kako su uspjeli u onome što su planirali a to je predstaviti sortu koja je odavno prisutna na području dvije države, Hrvatske i Slovenije i ukazati na njezin potencijal.

Promenadno kušanje autohtone sorte plavec žuti i prateći Masterclass održani su u sklopu projekta RumeniŽuti, sufinanciranog sredstvima Europske unije, a projekt se provodi u programu Interreg Slovenija–Hrvatska.

Pripremio: Tomislav Radić

U dva desetljeća rada u medijima nije mi se puno puta dogodilo da ostanem zatečen, impresioniran ljudskom pričom. Danas jesam. Prije 10 godina zbog ratnih sukoba u rodnom kraju ova je obitelj preselila u Gilgil Nakuru, dolina Rift, Kenija.... Više [+]

U dva desetljeća rada u medijima nije mi se puno puta dogodilo da ostanem zatečen, impresioniran ljudskom pričom. Danas jesam.

Prije 10 godina zbog ratnih sukoba u rodnom kraju ova je obitelj preselila u Gilgil Nakuru, dolina Rift, Kenija.

Beatrice Wangui, majka petero djece, bila je na rubu gladi, a danas je vješta poljoprivrednica, mentorica, ona koja radi promjenu u društvu. Pomagali su njoj, a ona danas rado pruža ruku drugima #IFAJ

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze. „Ponosni smo na naše autohtone sorte! O... Više [+]

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni

Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze

Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze.

„Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina Hrvatskog zagorja, no prilagođavamo se i promjeni klime. Te sorte konačno dolaze na svoje! Naime, zbog zatopljenja sve se više borimo s manjkom kiselina u grožđu, a naše autohtone sorte imaju jako lijepe kiseline“, istaknula je enologinja Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje.

Zagorski vinogradari među autohtonim sortama najveću pozornost pridaju starohrvatskoj belini.

„Od te su sorte vino proizvodili moj djed i pradjed, no slavne su internacionalne sorte iz vinograda početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izgurale naše autohtone. Želim revitalizirati tradiciju i ostaviti je u nasljeđe svojim sinovima. Mladima su nove stvari zanimljive, a vina starih sorti loze otkrivaju im nove okuse, ali i povezuju s nekim starim vremenima“, rekao je Robert Zdolc iz Vinarije Zdolc.

„Zagorju smo željeli vratiti sorte koje su se ovdje uzgajale od davnina. Sve više ozbiljnih vinogradara i vinara želi nešto čime bi se izdvojili od drugih, a vinski turizam traži nešto lokalno i autentično. Istražujući gene starohrvatske beline utvrdili smo da je ona roditelj niza internacionalnih sorti. Ponosni smo da imamo njezin matičnjak i da svoje vinograde sadimo iz vlastitoga sadnog materijala. Uzgajamo još nekoliko autohtonih sorti – svetokrišku belinu, dišeću raninu, modru kosovinu i volovinu crvenu. Autohtone sorte daju lagana, lepršava vina s umjerenim kiselinama kakva odgovaraju kulinarskoj tradiciji Hrvatskoj zagorja. To nisu teška vina. Ona su nepretenciozna u najboljem značenju te riječi. Užitak je svaki dan popiti čašu jednog takvog vina“, rekao je Mladen Kantoci, voditelj Odjela poljoprivrede u tvrtki Trgocentar u čijem je sastavu Vinarija Vitus.

„Na svijetu je krajem prošlog tisućljeća ostalo svega 20 trsova sokola. Ti su se trsovi nalazili u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Moj je otac 2000. godine uspio dogovoriti spašavanje sorte, tj. stvaranje matičnog nasada sokola iz kojeg bismo mogli vidjeti što ta sorta uopće može dati. U tome su ga podržali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorska županija. Uspjeli smo doći do toga da se sada sadnice dijele vinogradarima s područja Klanjca. Sortu danas uzgaja sedam-osam vinogradara, a sav urod grožđa otkupljuju vinarije Sever i Petrišić. Sokol se uvelike razlikuje od ostalih autohtonih sorti Hrvatskog zagorja. Ističe se svojom robusnošću i finim aromama“, ispričao je Filip Sever iz Vinarije Sever.

Vinari Hrvatskog zagorja od autohtonih sorti proizvode mirna i predikatna vina te pjenušce.
Ta će svoja vina zagrebačkoj vinskoj publici predstaviti na 4. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske.
BregFest će se održati u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Ante Gudelj

Zlatna žutica ugrožava vinogradarstvo Središnje bregovite Hrvatske Zlatna žutica, bolest vinove loze, nezaustavljivo se širi vinogradima Središnje bregovite Hrvatske. Budući da se svaki zaraženi trs mora ukloniti, vinogradari strahuju da bi... Više [+]

Zlatna žutica ugrožava vinogradarstvo
Središnje bregovite Hrvatske

Zlatna žutica, bolest vinove loze, nezaustavljivo se širi vinogradima Središnje bregovite Hrvatske.
Budući da se svaki zaraženi trs mora ukloniti, vinogradari strahuju da bi za nekoliko godina mogli ostati bez vinograda. Kako bi se izbjegao taj crni scenarij, od resornih institucija traže da se poduzmu stroge mjere u suzbijanju zlatne žutice i sprječavanju njezina daljnjeg širenja.
O stanju u vinogradima i mjerama koje se hitno trebaju poduzeti, vinogradari su s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, regionalnih i lokalnih vlasti, Državnog inspektorata Republike Hrvatske i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu razgovarali u Štrigovi.
„Stanje je zabrinjavajuće! Zlatna je žutica preplavila sva vinogorja Središnje bregovite Hrvatske! Bolest ugrožava opstanak našeg vinogradarstva i vinarstva. U te smo djelatnosti u ovom stoljeću uložili velika sredstva i one na stol donose kruh ne samo obiteljima vinogradara, nego i obiteljima njihovih zaposlenika. Vinogradarstvo i vinarstvo Središnje bregovite Hrvatske ima veliki utjecaj i na širu zajednicu te gospodarstvo jer se uz njih vezuju i ugostiteljska te turistička ponuda. Zlatna žutica sve to može urušiti. To ne smijemo dopustiti! Vinogradari su se prvo sami uhvatili u koštac sa zlatnom žuticom vadeći iz vinograda zaraženi trs po trs, no to nije dovoljno. Potrebna nam je sustavna potpora resornih institucija“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska koja je organizirala sastanak u Međimurju.
U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj u vinogradima se posljednjih godina iskrčuje između 5 i 15 posto trsova.
„Tražimo strogo provođenje zakona! To podrazumijeva veći broj inspektora, nadzor svih vinogradara i izrečenih mjera, brzo kažnjavanje većim financijskim kaznama vlasnika vinograda koji se oglušuju na izrečene mjere, te krčenje zaraženih vinograda koji to sami nisu učinili, na trošak općine ili države. Nužan je i upis u Vinogradarski registar svih vinogradarskih površina većih od 0,1 ha. Od države tražimo sufinanciranje troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze. Znanstvena nam zajednica može pomoći istraživanjima vezanima uz otpornost sorti vinove loze te djelovanje insekticida“, kazao je Robert Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
Širenju zlatne žutice pogoduju neodržavani vinogradi tzv. vinogradara hobista, no vinogradari traže i kontrolu sadnog materijala. Jedna od metoda koja je u mnogim zemljama Europske unije postala obvezna za dobivanje certifikata za lozne cijepove, je termoterapija. Njome se osigurava da lozni cijepovi do vinogradara stižu očišćeni od patogena. Oprema za termoterapiju stoji oko šezdeset tisuća eura pa se vinogradari nadaju mogućnosti sufinanciranja njezina nabavljanja kroz mjere Ministarstva poljoprivrede te regionalne i lokalne samouprave.
Vinogradari od Republike Hrvatske traže i obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova. Naime, trenutačno se sufinancira obnova samo onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20 posto.
„Klimatske promjene, točnije visoke temperature ove su godine pogodovale širenju zaraze. Zbog toga se zlatna žutica proširila ne samo Središnjom bregovitom Hrvatskom, nego i Istrom, Slavonijom i Baranjom. Konkretno, bolest je trenutačno prisutna u 15 županija. U suradnji s vinogradarima i znanstvenom zajednicom tražimo rješenja za zaustavljanje širenja bolesti. Radimo na Akcijskom planu za sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze za iduće tri godine. Razmotrit ćemo sve predložene mjere i za mjesec dana dati odgovor koje od njih možemo prihvatiti. Pripremamo odluku Vlade o krčenju zaraženih vinograda. Jedinice lokalne samouprave pozvat ćemo da se jave na javni poziv za sufinanciranje krčenja zaraženih vinograda. Ministarstvo je do sada za obnovu vinograda zbog zaraze zlatnom žutice prihvatilo 288 projekata čijim vinogradarima isplaćuje 3,8 milijuna eura“, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Sudionici sastanka suglasili su se da se u borbu protiv zlatne žutice trebaju jače uključiti i lokalne te regionalne vlasti
.
„U Međimurju se zlatna žutica pojavila prije 12 godine. Nakon mapiranja i terenske provjere zaraženih vinograda utvrdili smo da je pola njih u državnom vlasništvu. Trebamo rješenja kako za privatna, tako i za državna zemljišta i to u konkretnom roku. Samo na taj način možemo očuvati naše vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kulturu, turizam i identitet ove regije“, istaknuo je Matija Posavec, župan Međimurske županije.

Stanislav Rebernik, načelnik općine Štrigova, nazočne je pozvao da ozbiljno dožive problem zlatne žutice. Rekao je da je za poljoprivrednike Središnje bregovite Hrvatske zlatna žutica ono što je za poljoprivrednike na istoku zemlje afrička svinjska kuga.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Matej Ščavničar

Osigurano 800.000 eura za jačanje kadrova u turizmu Ministarstvo turizma i sporta objavilo je dva javna poziva za promociju zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranje mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Radi se o Javnom pozivu... Više [+]

Osigurano 800.000 eura za jačanje kadrova u turizmu
Ministarstvo turizma i sporta objavilo je dva javna poziva za promociju zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranje mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Radi se o Javnom pozivu za promiđbu i jačanje strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam te Javnom pozivu za poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu – Stipendije.
Za provedbu programa stipendiranja u školskoj/akademskoj godini 2025./2026. osigurano je 502.200,00 eura dok je za provedbu programa promocije i jačanja kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja u turizmu osigurano 290.000 eura. Prijave za oba javna poziva otvorene su do 3. studenoga 2025. godine ili do iskorištenja sredstava.
„Program stipendiranja provodimo od 2008. godine te na taj način omogućavamo kvalitetnije povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu, a sve kako bismo motivirali što više mladih da se obrazuju za ugostiteljsko-turistička zanimanja. Do danas je za ovaj program isplaćeno više od 6,7 milijuna eura, a sufinancirano je gotovo 3.000 stipendista te je ovo jedan od načina kako brinemo o osiguravanju kvalitetnih kadrova u sektoru turizma“, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina, dodavši kako se kroz program Promocija zanimanja jačaju kompetencije učenika srednjih strukovnih i umjetničkih škola i razvija svijest o mogućnostima razvoja karijere u turizmu.
„Za taj program smo tijekom posljednje četiri godine izdvojili gotovo 730.000 eura i financirali 79 projekata, a od početka provedbe ovog programa ukupno smo financirali 312 projekata u vrijednosti od 1,2 milijuna eura,“ naglasio je Glavina.
Putem Javnog poziva za poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu stipendije se dodjeljuju u suradnji s pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti uključujući hotele, kampove, restorane, barove, catering objekte, hostele i turističke agencije. Mjesečni iznos stipendije iznosi 266,00 eura, od čega Ministarstvo turizma i sporta sudjeluje sa 186,00 eura, a poslodavac s 80,00 eura. Stipendije se isplaćuju za razdoblje od 1. rujna do 30. lipnja tekuće školske/akademske godine, a stipendisti su obvezni redovito obavljati stručnu praksu, upisivati razrede/godine u redovnom roku te nakon završetka obrazovanja raditi kod poslodavca najmanje tri mjeseca u kontinuitetu tijekom jedne turističke sezone.
Kroz Javni poziv za promociju i jačanje kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam u 2025. godini sredstva su namijenjena za projekte koji nude doprinos povezivanju obrazovnog sustava i poslodavaca u turizmu, poboljšanju pristupačnosti turistima s invaliditetom te ublažavanju utjecaja turizma na klimu i okoliš i obratno (ublažavanje - smanjivanje emisija stakleničkih plinova mjerama npr. energetske učinkovitosti, elektro-mobilnosti i sl. te prilagodbu klimatskim promjenama - korištenje rješenja zelene infrastrukture, digitalnih rješenja za rano uzbunjivanje o toplinskim valovima i ekstremnim vremenskim događajima, smanjenje otpada, i sl.). Projekte mogu prijaviti srednje strukovne, umjetničke i mješovite škole s učenicima upisanim isključivo u strukovna ili umjetnička zanimanja čiji su osnivači Grad Zagreb, županija ili Republika Hrvatska. Iznos zatraženih sredstava može najviše biti 5.500 EUR, ukoliko se prijavljuje jedna škola, odnosno 11.000 EUR ukoliko se prijavljuju dvije ili više škola.
Više informacija o javim pozivima i uvjetima prijave može se pronaći na poveznici.

Pripremio: Tomislav Radić