proja @KLUB (104)

Je li potpisani kupoprodajni ugovor prihvatljiv dokument kojim korisnik dokazuje da je započeo najmanje jednu aktivnosti iz poslovnog plana koja je usmjerena na povećanje standardnog ekonomskog rezultata? Ovo je primjerice pitanje na koje djelatnici Agencije ne žele ili ne znaju konkretno odgovoriti... Više [+]

Je li potpisani kupoprodajni ugovor prihvatljiv dokument kojim korisnik dokazuje da je započeo najmanje jednu aktivnosti iz poslovnog plana koja je usmjerena na povećanje standardnog ekonomskog rezultata?
Ovo je primjerice pitanje na koje djelatnici Agencije ne žele ili ne znaju konkretno odgovoriti.

Je li u slučaju neplaniranog terasiranja zemljišta potrebno izmijeniti odobreni tehnološki elaborat? Naime, zemljište je prestrmo, te ga se ne može privesti svrsi bez terasiranja. Izvođač radova je to shvatio tek nakon uklanjanja kompletne vegetacije koja se nalazila na njemu. Dakle, radi se o istoj površini zemljišta koja je prijavljena u tehnološkom elaboratu, samo s razlikom što će dio sadnica biti posađen na terasama, a ne na ravnoj površini "u jednoj cjelini" zajedno s ostalim sadnicama, kao što je to bilo prvotno zamišljeno.

Agencija za plaćanja jednostavno presporo obrađuje podnesene zahtjeve na natječajima za intervencije iz ruralnog razvoja. Konkretan primjer, osoba koja je bila 8. na inicijalnoj rang listi jednog natječaja je tek gotovo 6 mjeseci nakon njene objave dobila ugovor o financiranju. Moje pitanje nije zašto je tome tako, nego kad će Agencija ubrzati proceduru obrade pristiglih zahtjeva? I drugo pitanje, ako podnositelji zahtjeva imaju rok od 7 dana za poslati odgovor na zahtjev za nadopunu, zašto Agencija nema propisan rok u kojem mora odgovoriti na pristigli odgovor, nego konačnu odluku može donijeti i nekoliko mjeseci kasnije? Smatrate li to pravednim i profesionalnim?

Zašto Agenciji treba iznimno puno vremena za odgovoriti na upite koji se odnose na provedbu natječaja i kad to planira poboljšati? Poljoprivrednici ovise o odgovorima Agencije jer se prilikom provedbe nerijetko susreću sa specifičnim situacijama koje nisu objašnjene i opisane u dokumentaciji samog natječaja, te s ciljem da ne naprave pogrešan korak u provedbi kontaktiraju Agenciju za pomoć. I dok danima, a ponekad i tjednima čekaju odgovor stavljaju na čekanje svoje dobavljače i izvođače radova, koji pak u tom periodu čekanja odlaze raditi drugim klijentima, što dodatno odugovlači provedbu cijelog projekta, i to iz tog vrlo banalnog razloga - iznimnoj sporosti rada Agencije. A kad poljoprivrednici konačno dobiju odgovor na davno postavljeno pitanje, on nerijetko bude toliko općenit, opširan i nekvalitetan da su poljoprivrednici najčešće primorani stvari poduzimati na svoju ruku i samostalno tumačiti dokumentaciju bez ikakve pomoći od strane djelatnika Agencije, koji ili ne znaju odgovore na brojna pitanja s terena jer ne razumiju problematiku ili se jednostavno previše boje davanja pogrešnog odgovora, pa se ograđuju davanjem onih općenitih i opširnih.

#PitajAPPRRR

PREDSTAVLJENE VINSKE ZVIJEZDE ZA BOŽIĆ 2025 PR:Marija Vukelić Foto: Matej Marjanović / Julio Frangen U zagrebačkom kafiću PRI NAMI 18. prosinca 2025. proglašeni su pobjednici blagdanskog ocjenjivanja vina projekta VINSKE ZVIJEZDE Ocjenjivan... Više [+]

PREDSTAVLJENE VINSKE ZVIJEZDE ZA BOŽIĆ 2025

PR:Marija Vukelić
Foto: Matej Marjanović / Julio Frangen

U zagrebačkom kafiću PRI NAMI 18. prosinca 2025. proglašeni su pobjednici blagdanskog ocjenjivanja vina projekta VINSKE ZVIJEZDE

Ocjenjivanje je bilo podijeljeno u 3 kategorije: pjenušava ružičasta, pjenušava bijela i vina s ostatkom šećera. Vina je ocjenjivala komisija u sastavu: Željko Gregorić, enolog, vinar; Miha Istenič, vinar: Toni Arbunić, sommelier, Darko Lugarić, sommelier; Karla Merćep i Petra Mila Glavan, studentice završne godine Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednica komisije bila je Marija Vukelić, voditeljica ocjenjivanja. Šampion ocjenjivanja je viški prošek Ivčević s 95 bodova. U kategoriji bijelih pjenušavih vina najbolji je bio CODE Black Galić s 94 boda, a u kategoriji ružičastih pjenušavih vina pobijedio je Slamićev Didin san osvojivši 90,2 boda.
Kako i priliči blagdanskom raspoloženju i osvrtu na proteklu godinu, bio je prigoda da se u Zagrebu pobjednička vina javno predstave stručnoj publici, suradnicima i partnerima časopisima te predstavnicima medija uz nazočnost najbolje ocijenjenih vina i vinara: braća Antonio i Frane došli su s Visa ponuditi Prošek 2017, Luka Slamić iz Tisna nudio je svoj ružičasti pjenušac Didin san od Grenachea, a vinarija Galić donijela je na kušanje CODE Black. Uz njih su uzvanici dodatno uživali u baranjskom bijelom Sauvignonu Limited Edition Josić, istarska vinarija Radoš predstavila je svoj pjenušac Mio Blanc i Muškat žuti, Vislander je donio viške vugave, gin i rakiju od rogača, a Burnum pjenušac od babića, Cuvée crni i desertno vino. Iznenađenje su bila francuska vina sa slovenske adrese – vinarija Renesansa iz blizine Maribora donijela je svoj Chardonnay 2022 burgunskoga stila koji je ponudila sa sirom comté.
Kušanje vina pratila su jela, od domaćih narezaka iz baranjskog restorana Josić, preko tajlandske kuhinje zagrebačkog restorana Thai me up do balzamičnih octova od maraške i smokve OPG-a Matulić s Pašmana. Iznenađenje za ljubitelje mesnih zalogaja bili su čvarci Dr. Pigley uz pjenušce. Odabir blagdanskih slastica bio je teroarski: uz muškat Radoš kušale su se istarske kroštule, a uz viški prošek bili su viški cviti.
Prvi hrvatski digitalni vinski časopis Vinske zvijezde, koji je, od svojih početaka, 1. ožujka 2024. do danas izdao 13 brojeva. ”Nastao je proširivši se od istoimenoga vinskog ocjenjivanja na interaktivnu platformu, koja se i dalje bazira na najbolje ocijenjenim vinima, uz mnogo dodatnih vinskih i povezanih tema i rubrika ” – naglasila je glavna urednica Marija Vukelić. Predstavljen je uz partnere i suradnike najnoviji broj, Sretan Božić 2025. koji, uz digitalno ima i tiskano izdanje za B2B partnere. Iz sadržaja su izdvojene blagdanske rubrike: ocjenjivanje blagdanskih vina, čestitke vinara i partnera (Auric Barrels, Vineyard Angel, Bumbar, Damir Drago Režek vina, TZ Jastrebarsko, Francuske delicije – Voilà, Royal Hill, OPG Matulić, Fever Tree & Miva Galerija vina, Vislander, TZ Međimurje, Thai Me Up, HTZ); Čokoladne mušice; Sir i vino; Masline i maslinarenje. Sretan Božić i Novu 2026. godinu poželio je i Grozdek, glavno junak jedinog hrvatskog vinskog stripa!
Časopis se primarno distribuira putem newslettera na mailing liste koje uključuju HoReCa & B2B sektor; vinare i vinogradare, maslinare, turističke zajednice i agencije te vinoljupce i vinoznalce. Digitalni časopis je besplatan za čitatelje na platformi issuu, a tiskani brojevi od 2026. moći će se nabaviti putem pretplate. Organizatori su najavili novo ocjenjivanje potkraj siječnja, a sljedeći broj digitalnog časopisa s temom Ljubavnih vina - početkom veljače.
Pripremio: Tomislav Radić

Dodijeljeno više od 620.000 eura za jačanje kadrova u turizmu Ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je dvije odluke s ciljem promocije zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranja mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Odluk... Više [+]

Dodijeljeno više od 620.000 eura za jačanje kadrova u turizmu
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je dvije odluke s ciljem promocije zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu i motiviranja mladih za obrazovanje u tim zanimanjima. Odluke su donesene temeljem provedenih javnih poziva, a odnose se na promociju i jačanje kompetencija strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam te poticanje obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu – Stipendije, a njima će biti dodijeljeno 392.460,00 eura za stipendiranje 211 novih stipendista te 229.333,83 EUR eura za 27 projekata srednjih strukovnih, umjetničkih i mješovitih škola u turizmu u 2025. godini.
„Program stipendiranja provodimo od 2008. godine, a program promocije zanimanja od 2009. godine te na taj način s jedne strane omogućavamo kvalitetnije povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata u turizmu, a s druge jačamo kompetencije učenika srednjih strukovnih i umjetničkih škola i razvijamo svijest o mogućnostima razvoja karijere u turizmu. Kroz ove dvije aktivnosti osiguravamo mladima konkretnu potporu tijekom obrazovanja, ali i jasnu perspektivu zapošljavanja nakon završetka školovanja. Upravo kvalitetni i motivirani ljudi temelj su konkurentnog i održivog turizma“, istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina te dodao kako je kroz program stipendiranja dosad prošlo gotovo 3.000 stipendista, a sufinanciran je s više od 6,7 milijuna eura, dok je za program promocije zanimanja izdvojeno više od 1,2 milijuna eura za 312 projekata.
Podsjetimo, Program stipendiranja provodi se u suradnji s pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, uključujući hotele, kampove, restorane, barove, catering objekte, hostele i turističke agencije, pri čemu stipendisti tijekom obrazovanja obavljaju stručnu praksu, a nakon završetka školovanja zapošljavaju se kod poslodavca. Za školsku godinu 2025./2026. iskazan je interes za ukupno 211 novih stipendista, a temeljem donesene Odluke tripartitni ugovori potpisat će se s 42 poslodavca iz sektora ugostiteljstva i turizma. Na mjesečnoj razini iz državnog proračuna za stipendije će se izdvajati 39.246,00 eura, što na razini školske godine iznosi 392.460,00 eura.
Kada govorimo o Programu za promociju i jačanje kompetencija srednjih strukovnih i umjetničkih zanimanja za turizam sredstva se dodjeljuju za projekte koji su usmjereni na učenike osnovnih škola (aktivno/pasivno uključivanje), projekte koje su prijavile najmanje dvije škole partneri iz različitih obrazovnih sektora, te projekte koji uključuju i pridružene partnere iz javnog, privatnog i/ili civilnog sektora, a pridonose motiviranju mladih za rad u turizmu, podizanju razine svijesti kod učenika i nastavnika o turizmu kao multisektorskom resoru, povezivanju obrazovnih institucija i privatnog sektora, razvijanju timskog rada i projektnog načina razmišljanja kod učenika, razvijanju poduzetničkog duha kod učenika te promišljanju mladih o rješavanju najvažnijih izazova hrvatskog turizma.
Pripremio: Tomislav Radić

- Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali... Više [+]

-
Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu
Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge. Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
„U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode“, kazao je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.
Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.
„Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel“, kazao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom. Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.
„Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske“, kazao je Čičak.


U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.
Cy Griffin, predstavnik FACE-a istaknuo je kako se Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama.
„Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici“, kazao je Griffin.
Također, u sklopu svečanosti predstavljena je prigodna poštanska marka izdana povodom 100. obljetnice HLS-a, a koju je izradila autorica Alenka Lalić.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Boris Šćitar

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnos... Više [+]

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi“. Prosvjedi su održani u organizacije europskog udruženja poljoprivrednika Copa Coegeca, u kontekstu zastoja u europskoj poljoprivrednoj politici, a europski poljoprivrednici zahtijevaju od EK konkretna rješenja kako bi se osigurala njihova konkurentnost, prihodi i sigurnost hrane u EU.
Na prosvjedima je sudjelovalo 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, a prema procjenama na njima je sudjelovalo 10.000 poljoprivrednika.
Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun ZPP-a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti (100 posto) financirati iz proračuna EU-a i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima“, glavni su zahtjevi koje su predstavnici HPK iznijeli na prosvjedu u Bruxellesu.
Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je ovaj „drugi stup“ ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača „prvi stup“ ZPP-a.
„Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnji, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo“, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi UO HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec predstavnik Odbora za ratarstvo HPK.
„Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde“, izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK.
Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu.
„Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni  proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka“, kazao je Rešetar.
Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. „Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks - Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela“, kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika.
Naglasili su kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge.
Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili Europsku uniju da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Europska komisija, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede“, glavna je poruka sa prosvjeda.
Glavni zahtjevi sa prosvjeda su da EU mora imati snažnu, zajedničku i dobro financiranu ZPP nakon 2027. godine koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU. Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je primjerice onaj između EU-SAD, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet.

Pripremio: Tomislav Radić

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić. Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o rib... Više [+]

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu

U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić.
Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., 2027. i 2028. godinu za Atlantski ocean i Sjeverno more, kvalificiranom većinom. Vijeće je , jednoglasno postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., kojom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za Sredozemno i Crno more.
Predsjedništvo je, pod točkom razno, izvijestilo ministre o trenutnom stanju vezano uz prijedlog o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj ribarskoj politici, Europskom paktu o oceanima i pomorskoj i akvakulturnoj politici Unije 2028.-2034.

Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027., ovoga puta s posebnim naglaskom na inovacije i pojednostavljenje. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, kao i velika većina ostalih ministara, ponovio je stajalište da ZPP nakon 2027. mora ostati snažna, autonomna i koherentna zajednička politika EU-a, s posebnim i dostatnim proračunom te uz zadržavanje dosadašnje strukture. Ministri su pritom izrazili zabrinutost da bi uključivanje ZPP-a u jedinstveni fond ili jedinstveni nacionalni plan moglo dovesti do povećanja birokracije, gubitka jasnoće ciljeva i slabljenja zajedničke prirode politike, naglasivši važnost zadržavanja strukture dva stupa kao jamstva stabilnosti i predvidljivosti.

Ministar Vlajčić istaknuo je važnost daljnje primjene inovativnih rješenja i novih tehnologija radi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, uz potrebu poticanja međusektorske suradnje, osobito u području digitalizacije i povezivanja ruralnih područja. Naglasio je da, unatoč značajnim ulaganjima u inovativne projekte u okviru ZPP-a, njihovi učinci još uvijek nisu dovoljno vidljivi u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi, posebno kod malih poljoprivrednih gospodarstava s ograničenim investicijskim potencijalom. U tom je kontekstu istaknuto da novi instrumenti financiranja u sklopu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebaju biti komplementarni ZPP-u, a ne njegova zamjena.

Mađarska je pod točkom razno upozorila na negativne trendove na europskom tržištu mliječnih proizvoda posljednjih nekoliko mjeseci, posebice na pad cijena sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te je pozvala EK na aktivaciju mjera potpore za privatno skladištenje sira i mlijeka u prahu. Hrvatska je podržala inicijativu za uvođenje mjera koje pomažu stabilizirati tržište mlijeka i osigurati stabilne otkupne cijene te je naglasila da bi daljnje snižavanje cijena u EU dodatno oslabilo primarnu proizvodnju.

Predsjedništvo je informiralo Vijeće o trenutačnoj situaciji s postupkom usvajanja Uredbe o dobrobiti životinja prilikom prijevoza. Delegacije su izrazile podršku cilju postizanja visokog stupnja dobrobiti prilikom prijevoza, no zaključeno je da je potrebno nastaviti s radom na ovom prijedlogu kako bi sve zabrinutosti država bile uzete u obzir. Posebno je istaknuta važnost principa reciprociteta za treće države, kako bi se očuvala konkurentnost EU proizvoda u odnosu na uvozne proizvode.
Njemačka je, uz podršku 15 delegacija, prezentirala inicijativu o potrebi uvođenja maksimalne razine minerala i vitamina u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani te pozvala EK da rad po tom pitanju privede kraju u 2026. g., na što je EK najavila skori poziv za prikupljanje podataka o kojem će biti obaviješteni svi dionici.

Na margini Vijeća ministar Vlajčić održao je niz bilateralnih sastanaka među kojima i razgovor s grčkom delegacijom, vezano uz bilateralne odnose u ribarstvu te s Femke Marija Wiersmom nizozemskom ministricom poljoprivrede, ribarstva, sigurnosti opskrbe hranom i prirode, s kojom je razgovarao o modalitetima jačanja suradnje između dviju država.
Održan je i sastanak s visokom delegacijom udruženja Copa Cogeca na temu budućnosti proračuna EU i ZPP-a, a u susret ključnim razgovorima koji slijede na sastanku Europskog vijeća sljedeći tjedan.

Pripremio: Tomislav Radić

Tihomir Lučić iz Solina posvetio je svoj život preobražaju zaboravljenog omiškog zaleđa kroz projekte ruralnog turizma, među kojima se ističe nagrađivano Božićno selo u Gornjem Dolcu. Izvan sezone Izletište Lučić te projekti poput Rafting C... Više [+]

Tihomir Lučić iz Solina posvetio je svoj život preobražaju zaboravljenog omiškog zaleđa kroz projekte ruralnog turizma, među kojima se ističe nagrađivano Božićno selo u Gornjem Dolcu. Izvan sezone Izletište Lučić te projekti poput Rafting Centra Cetina, Adrenalinskog Centra Croatia i obnovljene Zavičajne kuće Gornjih Poljica promiču autentičnu gastronomiju, tradiciju i kulturnu baštinu.

Uskoro više!

Osmijeh govori sve - zadovoljstvo nakon održanog jubilarnog, petog, sajma CroAGRO! 🚜👏

Damir Pavlek, voditelj projekta: "Ujedinjeni u idejama i ciljevima, povezani sajmom, zajedno smo stvorili uspjeh! Hvala Vam !"

Završna radionica projekta NET4DINAR prekogranične suradnje Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska - Srbija. Uskoro opširnije na portalu.

Polaznici programa Gospodarenje OPG-om su radili sa stručnim predavačima s praktičnim iskustvom u poljoprivredi i projektima, što im je pomoglo razumjeti stvarne situacije iz prakse, a prednosti koje su stekli su: - naučili su samostalno is... Više [+]

Polaznici programa Gospodarenje OPG-om su radili sa stručnim predavačima s praktičnim iskustvom u poljoprivredi i projektima, što im je pomoglo razumjeti stvarne situacije iz prakse, a prednosti koje su stekli su:

- naučili su samostalno ispunjavati i predavati natječaje i zahtjeve za potpore
- uspjeli su pokrenuti ili proširiti svoje OPG-ove
- postigli su bolju organizaciju i praćenje troškova i prihoda, što im olakšava planiranje sezone
- jasnije znaju koje kulture, proizvodi i aktivnosti su im najisplativiji
- stekli su kontrolu nad dokumentacijom i administracijom, bez potrebe za vanjskim savjetnicima
- razvili su konkretne planove poslovanja — za ulaganja, proširenje ili prijavu na potpore
- naučili su kako plasirati i promovirati svoje proizvode (direktna prodaja, tržište, društvene mreže)
- dobro su se pripremili za pokretanje OPG-a ako ga tek planiraju
- osjećaju se sigurnije i informiranije u svakodnevnom vođenju gospodarstva

Prijavi se i ti i "zagospodari" svojim poslovanjem
👉 https://www.agroklub.com/poljoprivredni-oglasnik/oglas/besplarno-zavrsite-program-gospodarenje-opg-om/68369/

foto: Depositphotos/budabar