KLUB - društvena mreža

Otvorena je diskusija na temu: Quadovi u poljoprivredi mijenjaju uloge manjih traktora?

Da bi se pročistila situacija zloupotrebe registracije odnosno namjene, potrebno je vratiti zelene registarske tablice na poljoprivredna vozila i Više [+]

Tomislav Radić
prije 22 sata

-
Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu
Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge. Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
„U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode“, kazao je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima.
Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji.
„Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel“, kazao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom. Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima.
„Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske“, kazao je Čičak.

U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo.
Cy Griffin, predstavnik FACE-a istaknuo je kako se Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama.
„Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici“, kazao je Griffin.
Također, u sklopu svečanosti predstavljena je prigodna poštanska marka izdana povodom 100. obljetnice HLS-a, a koju je izradila autorica Alenka Lalić.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Boris Šćitar

-
 Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu 
 Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz javnog, gospodarskog i političkog života uključujući Davida Vlajčića, potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mariju Vučković, ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i mladih, državne tajnike, brojne saborske zastupnike, predsjednike saborskih odbora i druge. Svečana akademija održana je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
 „U današnjem modernom svijetu, pred lovce se postavljaju sve veći izazovi uključujući klimatske promjene, širenje bolesti divljači, moderne tehnologije, rast urbanih sredina, a nerijetko i nerazumijevanja onih koji ne poznaju poziv lovaca, najvećih zaštitnika prirode“, kazao je Goran Kaniški, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gorana Jandrokovića te pojasnio kako je lovstvo duboko ukorijenjeno u hrvatski identitet kao spoj tradicije, znanosti i odgovornog gospodarenja prirodnim bogatstvima. 
 Hrvatski lovački savez danas okuplja 70.000 lovaca i 3.000 lovkinja koji kroz svoje udruge i saveze predstavljaju najrasprostranjeniju terensku mrežu za očuvanje divljači i njezinih staništa u zemlji. 
 „Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskom lovačkom savezu vidi strateškog partnera u očuvanju sadašnje razine zaštićenosti divljači i to posebno u području osiguranja od šteta u prometu uzrokovanih divljači, gdje smo godišnjoj razini dodijelili više od 15 milijuna eura. U zajedničkoj borbi protiv afričke svinjske kuge do kraja studenog odstrijeljeno je 11.000 svinja, a već smo isplatili i više od 50.000 eura naknade za odstrjel“, kazao je David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te dodao kako nastavljaju raditi na smanjenju šteta na usjevima i prometnicama, kao i na izmjenama Zakona o lovstvu koji se izrađuje s lovačkom strukom. Nacrt novog Zakona o lovstvu nalazi se u završnoj fazi i uskoro ide u saborsku proceduru, a cilj mu je jačanje lovačkih udruga i osiguravanje dugoročne stabilnosti sustava.
 U sklopu svečanosti organizirane su izložbe raznih lovačkih aktivnosti, od kinologije, preko streljaštva, sve do sokolarstva. Prikazano je bogato nakladništvo Hrvatskog lovačkog saveza te izložba preparata Lovačkog muzeja kako bi se uzvanicima približili lovački običaji, kultura, tradicija kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti. 
 Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza istaknuo je da novoizabrano vodstvo, predano radi na tome da Savez bude transparentan i odgovoran, a odluke jasne i dostupne svim članovima. 
 „Pred nama je zadaća snažnijeg zalaganja za zaštitu interesa hrvatskog lovstva kroz pozitivne zakonske propise. Lovstvo nije samo tradicija i strast, već važan dio identiteta naše zemlje, stoga mora biti samostalno i prepoznatljivo u donošenju odluka koje najbolje podupiru rad lovaca u očuvanju prirodne baštine Republike Hrvatske“, kazao je Čičak. 
 
 
 U sklopu svečane akademije dodijeljene su zahvalnice za potporu razvoju hrvatskog lovstva Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i organizaciji FACE, europskoj federaciji koja okuplja 7 milijuna lovaca i aktivno radi na očuvanju prirode kroz održivo lovstvo. 
 Cy Griffin, predstavnik FACE-a istaknuo je kako se Hrvatski lovački savez pridružuje brojnim nacionalnim lovačkim savezima koji slave 100 godina baštine i znanja, te se, na sreću, pomlađuju novim projektima i idejama. 
 „Svakodnevno u Bruxellesu pomažemo europskim donositeljima odluka da shvate kako su lovci partneri u očuvanju prirode, a ne protivnici“, kazao je Griffin. 
 Također, u sklopu svečanosti predstavljena je prigodna poštanska marka izdana povodom 100. obljetnice HLS-a, a koju je izradila autorica Alenka Lalić. 
 U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Klapa Sveti Hubert iz Šibenika, Tamburaški sastav Milenij iz Slavonskog Broda i plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac, čiji su mališani odjeveni u šestinske nošnje otplesali tri tradicionalna plesa inspirirana životinjskim motivima.
 Pripremio: Tomislav Radić 
 Fotografije: Boris Šćitar

Jerković d.o.o.
prije 23 sata

Tomislav Radić
prije 23 sata

ADVENTSKI CEKER“ U BUZINU

Manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb - Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati.
Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima - bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi i sirevi.
Ovogodišnji Adventski ceker okuplja domaće proizvođače iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine. Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.

Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda. „ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić.
Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker kao i za pesto od tikvica.
„Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana Strancarić.
Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
„Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode. Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković.

Pripremio: Tomislav Radić

ADVENTSKI CEKER“ U BUZINU
 
 Manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
 Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb - Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati. 
 Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima - bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.
 
 Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi i sirevi.
 Ovogodišnji Adventski ceker okuplja domaće proizvođače iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine. Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.
 
 Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda. „ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić. 
 Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker kao i za pesto od tikvica.
 „Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana Strancarić. 
 Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
 „Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode. Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 2 dana

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi“. Prosvjedi su održani u organizacije europskog udruženja poljoprivrednika Copa Coegeca, u kontekstu zastoja u europskoj poljoprivrednoj politici, a europski poljoprivrednici zahtijevaju od EK konkretna rješenja kako bi se osigurala njihova konkurentnost, prihodi i sigurnost hrane u EU.
Na prosvjedima je sudjelovalo 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, a prema procjenama na njima je sudjelovalo 10.000 poljoprivrednika.
Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun ZPP-a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti (100 posto) financirati iz proračuna EU-a i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima“, glavni su zahtjevi koje su predstavnici HPK iznijeli na prosvjedu u Bruxellesu.
Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je ovaj „drugi stup“ ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača „prvi stup“ ZPP-a.
„Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnji, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo“, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi UO HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec predstavnik Odbora za ratarstvo HPK.
„Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde“, izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK.
Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu.
„Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka“, kazao je Rešetar.
Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. „Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks - Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela“, kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika.
Naglasili su kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge.
Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili Europsku uniju da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Europska komisija, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede“, glavna je poruka sa prosvjeda.
Glavni zahtjevi sa prosvjeda su da EU mora imati snažnu, zajedničku i dobro financiranu ZPP nakon 2027. godine koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU. Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je primjerice onaj između EU-SAD, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet.

Pripremio: Tomislav Radić

Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi
 
 Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore sudjelovali su 18. prosinca 2025. godine na velikom prosvjedu poljoprivrednika EU koji je održan u Bruxelles pod sloganom „Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi“. Prosvjedi su održani u organizacije europskog udruženja poljoprivrednika Copa Coegeca, u kontekstu zastoja u europskoj poljoprivrednoj politici, a europski poljoprivrednici zahtijevaju od EK konkretna rješenja kako bi se osigurala njihova konkurentnost, prihodi i sigurnost hrane u EU. 
 Na prosvjedima je sudjelovalo 40 organizacija članica iz 27 europskih zemalja, a prema procjenama na njima je sudjelovalo 10.000 poljoprivrednika. 
 Sigurnost hrane, vode i energije jednako je važna kao i oružje za obranu i nacionalnu sigurnost EU. Bez dodatnog proračuna i naša sigurnost je ugrožena. Zato proračun ZPP-a treba prilagođavati inflaciji, dok se autonomija i integritet zajedničke politike s dva stupa ZPP-a trebaju održati. Izravna plaćanja trebaju se i dalje u potpunosti (100 posto) financirati iz proračuna EU-a i provoditi na godišnjoj razini jer su osnovna mjera za pružanje potpore dohotku aktivnim poljoprivrednicima“, glavni su zahtjevi koje su predstavnici HPK iznijeli na prosvjedu u Bruxellesu. 
 Iz HPK naglašavaju kako ruralni razvoj trebaju i dalje sufinancirati EU i države članice, jer je ovaj „drugi stup“ ZPP-a neophodan za poticanje održivosti, otpornosti, ulaganja, inovacija i generacijske obnove u poljoprivredi te jača „prvi stup“ ZPP-a.
 „Važno je razumjeti razlike među državama članicama. Hrvatska je ispod razine samodostatnosti u proizvodnje hrane. Hrvatske farme imaju manje od 10 ha, s visokim potencijalom organske proizvodnji, ali i s visokim uvozom i niskom kupovnom moći građana. Hrvatski potencijal za lokalnu i zdravu hranu je ugrožen, zbog čega danas ovdje prosvjedujemo“, kazao je predsjednik HPK Mladen Jakopović, uz kojeg su na prosvjedu hrvatske poljoprivrednike predstavljali i članovi UO HPK Igor Rešetar i Miško Šklempe te Marin Posavec predstavnik Odbora za ratarstvo HPK.
 „Hrvatski proizvođači mlijeka više ne mogu šutjeti, ovako se ne može opstati. Naše farme se gase, štale ostaju prazne, a selo polako umire. Obiteljske farme, koje su generacijama hranile Hrvatsku, danas su na rubu propasti. Ovo nije tržište – ovo je nepravda. Godinama upozoravamo da je tržište mlijeka nestabilno i nepravedno. Institucije to znaju, ali ne reagiraju. Dok se mi borimo za opstanak, uvoz raste, a domaće mlijeko gubi bitku s jeftinim proizvodima koji ne poštuju iste standarde“, izjavio je na prosvjedu Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mlijeko HPK. 
 Dodao je kako mljekari traže poštenu cijenu za pošten rad, da se zaštiti domaća proizvodnja, jer bez hrvatskog mlijeka nema sigurnosti hrane, nema sela i nema budućnosti za djecu.
 „Vrijeme je da se aktiviraju krizni mehanizmi, da se zaustavi urušavanje mljekarstva i da se odgovornost prestane prebacivati na one koji hrane ovu zemlju i da se počinje cijeniti rad, a ne da imamo da je mlijeko u trgovini najjeftiniji prehrambeni  proizvod koji se toči. Ovo je borba za opstanak hrvatskih proizvođača mlijeka“, kazao je Rešetar. 
 Predstavnici Copa Cogece na prosvjedima su istaknuli kako je poljoprivreda oduvijek bila u srcu europskog projekta, temelj EU gospodarstva i EU sigurnosti te europskog načina života. „Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge pod ogromnim su pritiskom. Ako EU sada ne djeluje, riskira gubitak jedne od svojih najvećih strateških prednosti: sposobnosti da prehrani sebe i svijet. Danas u Europi vidimo paradoks - Europska komisija govori o poljoprivredi i njezinoj strateškoj važnosti, ali njezine riječi ne slijede i djela“, kazali su čelnici ovog krovnog udruženja EU poljoprivrednika. 
 Naglasili su kako se poljoprivrednici ne mogu više zadovoljiti retorikom, već su potrebni rezultati i opipljiva rješenja za EU poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge. 
 Poljoprivreda je jedan od najjačih simbola europske integracije. Ako se poljoprivreda danas bori, onda je u pitanju sama održivost europskog projekta. Europski poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge su predani Europljani i učinit ćemo sve što je moguće kako bismo spriječili Europsku uniju da napravi stratešku pogrešku koja bi se mogla pokazati izuzetno skupom u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Europska komisija, zastupnici u Europskom parlamentu i države članice moraju djelovati odgovorno. Sigurnost hrane je preduvjet za sigurnost Europe, a bez sigurnosti hrane, sam europski projekt je u opasnosti. Ostat ćemo mobilizirani dok se ne postigne jasnoća o tim točkama, jer je danas u pitanju budućnost europske poljoprivrede“, glavna je poruka sa prosvjeda. 
 Glavni zahtjevi sa prosvjeda su da EU mora imati snažnu, zajedničku i dobro financiranu ZPP nakon 2027. godine koja će poštivati dvostupnu strukturu ZPP-a i osigurati proračun otporan na inflaciju, te održati zajedništvo ZPP-a kako bi se očuvalo jedinstveno tržište i ruralna područja diljem EU-a. Zahtijevaju i da se osigura da ZPP potiče sigurnost hrane, konkurentnost i poštene dohotke te da se zaustavi ratifikacija Mercosura sporazuma, ali i postigne uravnotežen uvoz iz Ukrajine kako ne bi destabilizirao proizvođače iz EU. Među ostalim traži se revidiranje i drugih trgovinskih sporazume kao što je primjerice onaj između EU-SAD, kako bi se uključile učinkovite zaštitne mjere i reciprocitet. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Jerković d.o.o.
prije 2 dana

Željka Rački-Kristić
prije 3 dana

Jerković d.o.o.
prije 3 dana

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

poljoprivreda @KLUB (809)