KLUB - društvena mreža

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu

U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić.
Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., 2027. i 2028. godinu za Atlantski ocean i Sjeverno more, kvalificiranom većinom. Vijeće je , jednoglasno postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., kojom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za Sredozemno i Crno more.
Predsjedništvo je, pod točkom razno, izvijestilo ministre o trenutnom stanju vezano uz prijedlog o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj ribarskoj politici, Europskom paktu o oceanima i pomorskoj i akvakulturnoj politici Unije 2028.-2034.

Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027., ovoga puta s posebnim naglaskom na inovacije i pojednostavljenje. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, kao i velika većina ostalih ministara, ponovio je stajalište da ZPP nakon 2027. mora ostati snažna, autonomna i koherentna zajednička politika EU-a, s posebnim i dostatnim proračunom te uz zadržavanje dosadašnje strukture. Ministri su pritom izrazili zabrinutost da bi uključivanje ZPP-a u jedinstveni fond ili jedinstveni nacionalni plan moglo dovesti do povećanja birokracije, gubitka jasnoće ciljeva i slabljenja zajedničke prirode politike, naglasivši važnost zadržavanja strukture dva stupa kao jamstva stabilnosti i predvidljivosti.

Ministar Vlajčić istaknuo je važnost daljnje primjene inovativnih rješenja i novih tehnologija radi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, uz potrebu poticanja međusektorske suradnje, osobito u području digitalizacije i povezivanja ruralnih područja. Naglasio je da, unatoč značajnim ulaganjima u inovativne projekte u okviru ZPP-a, njihovi učinci još uvijek nisu dovoljno vidljivi u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi, posebno kod malih poljoprivrednih gospodarstava s ograničenim investicijskim potencijalom. U tom je kontekstu istaknuto da novi instrumenti financiranja u sklopu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebaju biti komplementarni ZPP-u, a ne njegova zamjena.

Mađarska je pod točkom razno upozorila na negativne trendove na europskom tržištu mliječnih proizvoda posljednjih nekoliko mjeseci, posebice na pad cijena sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te je pozvala EK na aktivaciju mjera potpore za privatno skladištenje sira i mlijeka u prahu. Hrvatska je podržala inicijativu za uvođenje mjera koje pomažu stabilizirati tržište mlijeka i osigurati stabilne otkupne cijene te je naglasila da bi daljnje snižavanje cijena u EU dodatno oslabilo primarnu proizvodnju.

Predsjedništvo je informiralo Vijeće o trenutačnoj situaciji s postupkom usvajanja Uredbe o dobrobiti životinja prilikom prijevoza. Delegacije su izrazile podršku cilju postizanja visokog stupnja dobrobiti prilikom prijevoza, no zaključeno je da je potrebno nastaviti s radom na ovom prijedlogu kako bi sve zabrinutosti država bile uzete u obzir. Posebno je istaknuta važnost principa reciprociteta za treće države, kako bi se očuvala konkurentnost EU proizvoda u odnosu na uvozne proizvode.
Njemačka je, uz podršku 15 delegacija, prezentirala inicijativu o potrebi uvođenja maksimalne razine minerala i vitamina u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani te pozvala EK da rad po tom pitanju privede kraju u 2026. g., na što je EK najavila skori poziv za prikupljanje podataka o kojem će biti obaviješteni svi dionici.

Na margini Vijeća ministar Vlajčić održao je niz bilateralnih sastanaka među kojima i razgovor s grčkom delegacijom, vezano uz bilateralne odnose u ribarstvu te s Femke Marija Wiersmom nizozemskom ministricom poljoprivrede, ribarstva, sigurnosti opskrbe hranom i prirode, s kojom je razgovarao o modalitetima jačanja suradnje između dviju država.
Održan je i sastanak s visokom delegacijom udruženja Copa Cogeca na temu budućnosti proračuna EU i ZPP-a, a u susret ključnim razgovorima koji slijede na sastanku Europskog vijeća sljedeći tjedan.

Pripremio: Tomislav Radić

Hrvatska na AGRIFISH Vijeću u Bruxellesu
 
 U Bruxellesu je 11. i 12. prosinca održan sastanak AGRIFISH Vijeća, Hrvatsku delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić.
 Vijeće je postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., 2027. i 2028. godinu za Atlantski ocean i Sjeverno more, kvalificiranom većinom. Vijeće je , jednoglasno postiglo politički dogovor o Uredbi o ribolovnim mogućnostima za 2026., kojom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za Sredozemno i Crno more.
 Predsjedništvo je, pod točkom razno, izvijestilo ministre o trenutnom stanju vezano uz prijedlog o utvrđivanju uvjeta za provedbu potpore Unije zajedničkoj ribarskoj politici, Europskom paktu o oceanima i pomorskoj i akvakulturnoj politici Unije 2028.-2034.
 
 Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027., ovoga puta s posebnim naglaskom na inovacije i pojednostavljenje. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, kao i velika većina ostalih ministara, ponovio je stajalište da ZPP nakon 2027. mora ostati snažna, autonomna i koherentna zajednička politika EU-a, s posebnim i dostatnim proračunom te uz zadržavanje dosadašnje strukture. Ministri su pritom izrazili zabrinutost da bi uključivanje ZPP-a u jedinstveni fond ili jedinstveni nacionalni plan moglo dovesti do povećanja birokracije, gubitka jasnoće ciljeva i slabljenja zajedničke prirode politike, naglasivši važnost zadržavanja strukture dva stupa kao jamstva stabilnosti i predvidljivosti.
 
 Ministar Vlajčić istaknuo je važnost daljnje primjene inovativnih rješenja i novih tehnologija radi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, uz potrebu poticanja međusektorske suradnje, osobito u području digitalizacije i povezivanja ruralnih područja. Naglasio je da, unatoč značajnim ulaganjima u inovativne projekte u okviru ZPP-a, njihovi učinci još uvijek nisu dovoljno vidljivi u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi, posebno kod malih poljoprivrednih gospodarstava s ograničenim investicijskim potencijalom. U tom je kontekstu istaknuto da novi instrumenti financiranja u sklopu budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebaju biti komplementarni ZPP-u, a ne njegova zamjena.
 
 Mađarska je pod točkom razno upozorila na negativne trendove na europskom tržištu mliječnih proizvoda posljednjih nekoliko mjeseci, posebice na pad cijena sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda te je pozvala EK na aktivaciju mjera potpore za privatno skladištenje sira i mlijeka u prahu. Hrvatska je podržala inicijativu za uvođenje mjera koje pomažu stabilizirati tržište mlijeka i osigurati stabilne otkupne cijene te je naglasila da bi daljnje snižavanje cijena u EU dodatno oslabilo primarnu proizvodnju.
 
 Predsjedništvo je informiralo Vijeće o trenutačnoj situaciji s postupkom usvajanja Uredbe o dobrobiti životinja prilikom prijevoza. Delegacije su izrazile podršku cilju postizanja visokog stupnja dobrobiti prilikom prijevoza, no zaključeno je da je potrebno nastaviti s radom na ovom prijedlogu kako bi sve zabrinutosti država bile uzete u obzir. Posebno je istaknuta važnost principa reciprociteta za treće države, kako bi se očuvala konkurentnost EU proizvoda u odnosu na uvozne proizvode.
 Njemačka je, uz podršku 15 delegacija, prezentirala inicijativu o potrebi uvođenja maksimalne razine minerala i vitamina u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani te pozvala EK da rad po tom pitanju privede kraju u 2026. g., na što je EK najavila skori poziv za prikupljanje podataka o kojem će biti obaviješteni svi dionici.
 
 Na margini Vijeća ministar Vlajčić održao je niz bilateralnih sastanaka među kojima i razgovor s grčkom delegacijom, vezano uz bilateralne odnose u ribarstvu te s Femke Marija Wiersmom nizozemskom ministricom poljoprivrede, ribarstva, sigurnosti opskrbe hranom i prirode, s kojom je razgovarao o modalitetima jačanja suradnje između dviju država.
 Održan je i sastanak s visokom delegacijom udruženja Copa Cogeca na temu budućnosti proračuna EU i ZPP-a, a u susret ključnim razgovorima koji slijede na sastanku Europskog vijeća sljedeći tjedan.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Đuro Japaric
prije 6 sati

Da li je ministar Vlajčić u Brislu rekao da KRŠI Izmjene zakona za državnu zemlju iz 2022 kojeg je KRŠILA i ministrica Vučković , pod čijim su Više [+]

Tomislav Radić
prije 3 dana

FoodFacts
prije 3 dana

Je li bebama potrebno uvoditi svaku namirnicu s razmakom od...

Na početku uvođenja dohrane roditelji se često susretnu s mnoštvom pravila, savjeta i...

foodfacts.news

Agroklas d.o.o.
prije 4 dana

Novocommerce International d.o.o.
prije 5 dana

Agroklas d.o.o.
prije 6 dana

CroAGRO
prije 6 dana

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

Tunel dingač

Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija

Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić

Tunel dingač
 
 Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
 Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
 
 Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. . 
 Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena. 
 Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita. 
 Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela. 
 
 Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
 Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
 
 Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
 Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt. 
 Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
 Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača. 
 
 Foto: TZ općine Orebić
 Pripremio: Tomislav Radić

Agroklub d.o.o. HR
prije 1 tjedan

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

OTVORENI CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA i MODERNPAK&INTERGRAFIKA

Na Zagrebačkom velesajmu 4. 12. 2025. počelo je zajedničko održavanje tri sajamska događaja: CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA te MODERNPAK&INTERGRAFIKA.

Na sajmovima sudjeluje 360 izlagača iz 27 zemalja, čija se ponuda prostire na 14.600 m2 izložbenog prostora u šest paviljona (8, 8a, 9, 10A, 11A) te u Auli između paviljona 11a i 10a.
CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja obuhvaćaju teme iz područja poljoprivrede, hrane i održivog življenja, s posebnim fokusom na promociju poljoprivrednih zanimanja. Istodobno ove se godine održavaju i Modernpak&Intergrafika, međunarodni sajmovi posvećeni ambalaži, pakiranju i grafičkoj industriji.
„CroAGRO, donosi najnoviju mehanizaciju, suvremene tehnologije i edukativne sadržaje. Uz svjetski poznate brendove tu su i domaći proizvođači poljoprivredne mehanizacije. Sajmovi hrane i zdravog življenja okupljaju proizvođače koji cijene kvalitetu, održivost i autentičnost. Mnogi proizvodi mogu se kupiti izravno od proizvođača po promotivnim cijenama. Ovogodišnji program donosi i veliki broj izlagača s bezglutenskim programom.
Nijedan proizvod ne može doći do kupca bez ambalaže, dizajna i tehnologije završne obrade. Na sajmu Modernpaku i Intergrafici su proizvođači ambalaže, strojeva, tiskarskih tehnologija te stručnjaci iz kreativnih industrija. Uz domaće izlagače, značajan je nastup turskih izlagača za čiji dolazak se pobrinuo ITF - International Trade Fair, ujedno i partner sajma.
"Zajedno, ova tri sajma čine jedinstvenu cjelinu - put koji započinje u polju, nastavlja se kroz prehrambenu industriju, a završava u ambalaži i dizajnu.“, istaknula je na otvorenju direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša.
Sajmove je otvorio Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH. Majdak je istaknuo da je Ministarstvo od samih početaka uz sajam.
„Potreban nam je ovakav sajam koji se održava pod motom: 'Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje'. Ovaj sajam ne zaslužuje samo poljoprivreda, nego i Zagreb i Hrvatska. Sajmovanje nam je izuzetno potrebno kako bismo kroz prezentaciju suvremene tehnologije u poljoprivredi to što brže i bolje pokazali našim poljoprivrednicima“, istaknuo je Majdak.
Ana Pavičić Kaselj, pročelnica Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba naglasila je da je Grad Zagreb već tradicionalno pokrovitelj ovih sajmova.
„Grad Zagreb kontinuirano potpomaže različitim programima kako poljoprivrednu proizvodnju na području grada Zagreba i u suradnji s Ministarstvom i sa Zagrebačkom županijom koja čini naš jedinstveni prsten i cijelinu. Jednako tako promiče proizvodnju lokalno proizvedene hrane i proizvodnju ekoloških proizvoda.“, rekla je Pavičić Kaselj.
Petar Šimić, zastupnik i izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora čestitao je organizatorima na međunarodnom karakteru sajma:
„Ovi sajmovi okupljaju izlagače, inovatore, akademsku zajednicu i poljoprivrednike iz ukupno 27 zemalja, na čemu čestitam organizatorima. Ovo potvrđuje da Hrvatska ima što pokazati i da ima prostora za što snažniji rast. CroAgro je u ovih pet godina postao nezaobilazan sajam za sve koji žive poljoprivredu.“
Tijekom otvorenja izlagačima koji su izlagali na sajmu svih pet godina CroAGRA dodijeljene su zahvalnice. Zahvalnice su dobili: AUSTRO DIESEL, GOLDONI MACHINA TRACTORIA, EKO – TERRA, POLJO – NOVA, POLJO – PLUS, SE – KRA, INTEREXPORT, HL COMITATU, MOTORAMA, GRAPAK, FRIGOPAK TRADE, HANNA INSTRUMENTS, DRUŽINA STVARNIK RAUTER, SLAVA, AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK, HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU, HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA, OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB i MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA RH.

Sajmovi traju do nedjelje, 7. prosinca, a cijena ulaznice iznosi 6 eura. Ulaz za učenike, studente, umirovljenike i osobe s invaliditetom je slobodan.

Pripremio: Tomislav Radić

OTVORENI CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA i MODERNPAK&INTERGRAFIKA
 
 Na Zagrebačkom velesajmu 4. 12. 2025. počelo je zajedničko održavanje tri sajamska događaja: CroAGRO, SAJMOVI HRANE I ZDRAVOG ŽIVLJENJA te MODERNPAK&INTERGRAFIKA.
 
 Na sajmovima sudjeluje 360 izlagača iz 27 zemalja, čija se ponuda prostire na 14.600 m2 izložbenog prostora u šest paviljona (8, 8a, 9, 10A, 11A) te u Auli između paviljona 11a i 10a.
 CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja obuhvaćaju teme iz područja poljoprivrede, hrane i održivog življenja, s posebnim fokusom na promociju poljoprivrednih zanimanja. Istodobno ove se godine održavaju i Modernpak&Intergrafika, međunarodni sajmovi posvećeni ambalaži, pakiranju i grafičkoj industriji.
 „CroAGRO, donosi najnoviju mehanizaciju, suvremene tehnologije i edukativne sadržaje. Uz svjetski poznate brendove tu su i domaći proizvođači poljoprivredne mehanizacije. Sajmovi hrane i zdravog življenja okupljaju proizvođače koji cijene kvalitetu, održivost i autentičnost. Mnogi proizvodi mogu se kupiti izravno od proizvođača po promotivnim cijenama. Ovogodišnji program donosi i veliki broj izlagača s bezglutenskim programom.
 Nijedan proizvod ne može doći do kupca bez ambalaže, dizajna i tehnologije završne obrade. Na sajmu Modernpaku i Intergrafici su proizvođači ambalaže, strojeva, tiskarskih tehnologija te stručnjaci iz kreativnih industrija. Uz domaće izlagače, značajan je nastup turskih izlagača za čiji dolazak se pobrinuo ITF - International Trade Fair, ujedno i partner sajma.
 "Zajedno, ova tri sajma čine jedinstvenu cjelinu - put koji započinje u polju, nastavlja se kroz prehrambenu industriju, a završava u ambalaži i dizajnu.“, istaknula je na otvorenju direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša.
 Sajmove je otvorio Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH. Majdak je istaknuo da je Ministarstvo od samih početaka uz sajam. 
 „Potreban nam je ovakav sajam koji se održava pod motom: 'Sajam kakav poljoprivreda zaslužuje'. Ovaj sajam ne zaslužuje samo poljoprivreda, nego i Zagreb i Hrvatska. Sajmovanje nam je izuzetno potrebno kako bismo kroz prezentaciju suvremene tehnologije u poljoprivredi to što brže i bolje pokazali našim poljoprivrednicima“, istaknuo je Majdak.
 Ana Pavičić Kaselj, pročelnica Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba naglasila je da je Grad Zagreb već tradicionalno pokrovitelj ovih sajmova.
 „Grad Zagreb kontinuirano potpomaže različitim programima kako poljoprivrednu proizvodnju na području grada Zagreba i u suradnji s Ministarstvom i sa Zagrebačkom županijom koja čini naš jedinstveni prsten i cijelinu. Jednako tako promiče proizvodnju lokalno proizvedene hrane i proizvodnju ekoloških proizvoda.“, rekla je Pavičić Kaselj.
 Petar Šimić, zastupnik i izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora čestitao je organizatorima na međunarodnom karakteru sajma:
 „Ovi sajmovi okupljaju izlagače, inovatore, akademsku zajednicu i poljoprivrednike iz ukupno 27 zemalja, na čemu čestitam organizatorima. Ovo potvrđuje da Hrvatska ima što pokazati i da ima prostora za što snažniji rast. CroAgro je u ovih pet godina postao nezaobilazan sajam za sve koji žive poljoprivredu.“
 Tijekom otvorenja izlagačima koji su izlagali na sajmu svih pet godina CroAGRA dodijeljene su zahvalnice. Zahvalnice su dobili: AUSTRO DIESEL, GOLDONI MACHINA TRACTORIA, EKO – TERRA, POLJO – NOVA, POLJO – PLUS, SE – KRA, INTEREXPORT, HL COMITATU, MOTORAMA, GRAPAK, FRIGOPAK TRADE, HANNA INSTRUMENTS, DRUŽINA STVARNIK RAUTER, SLAVA, AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK, HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU, HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA, OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB i MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA RH.
 
 Sajmovi traju do nedjelje, 7. prosinca, a cijena ulaznice iznosi 6 eura. Ulaz za učenike, studente, umirovljenike i osobe s invaliditetom je slobodan.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

nova @KLUB (845)