KLUB - društvena mreža

Tunel dingač

Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija

Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić

Tunel dingač
 
 Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
 Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
 
 Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. . 
 Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena. 
 Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita. 
 Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela. 
 
 Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
 Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
 
 Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
 Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt. 
 Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
 Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača. 
 
 Foto: TZ općine Orebić
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 2 mjeseca

Tomislav Radić
prije 7 mjeseci

FESTIVAL VINA MOSLAVINA 
 215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI
 U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti.
 Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocijenjeno vino među mladim škrletima je Škrlet 2024. Vina Košutić iz Kutine. Osvojio je veliku zlatnu medalju, za što je trebao najmanje 91 bod. Škrlet Familia 2023. iste vinarije, također s velikim zlatom, prvi je među odležanim škrletima. Veliku zlatnu medalju osvojilo je i najbolje ocijenjeno vino od ostalih bijelih autohtonih sorti, a to je Pošip Sur lie 2022. Vinarije Toreta iz Smokvice na Korčuli.
 
 Ocjenjivanje je bilo uoči Izložbe te Festivala vina MoslaVina 2025. Kutina 23. i 24. svibnja. Pristiglo je 215 uzoraka, među kojima je bilo 127 vina od 25 autohtonih sorti. Najzastupljeniji je, naravno, bio škrlet sa 61 uzorkom. Priznanja su dodijeljena u petak, 23. svibnja 2025., na otvorenju Festivala. Ocjenjivači su dodijelili i 77 zlatnih, 99 srebrnih te 17 brončanih medalja.
 
 Najbolje ocijenjeno vino od neautohtonih sorti članova Udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" je Gewürztraminer 2021. Vinarije Trdenić iz Popovače. Među crnim vinima od autohtonih sorti prvi je Teran Il Primo 2021. motovunske vinarije Fakin, a najbolje ocijenjeno jantarno vino je Debit Oya Noya 2020. Vinarije Ante Sladić iz Plastova pokraj Skradina. Predsjednik ocjenjivanja bio je Josip Orišković, ASI International i HSK diplomirani sommelier te vinski edukator i predavač. Ocjenjivačke komisije vodili su osnivači Vinskoga kluba Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin, a ocjenjivali su vinski znanstvenici, enolozi, sommelieri i distributeri vina dr. sc. Zvjezdana Marković, Jana Košćec, Matea Jagar, Ivana Ovčina Čagalj, Lovro Mikalužić, Stevan Kostreš, Marko Škarica i Toni Babić.
 
 Posjetitelji Festivala na kutinskom Trgu dr. Franje Tuđmana mogli su uživati u velikom broju nagrađenih vina, ali i ostalih koja su ponudili izlagači. Bilo je i fine hrane te dobre glazbe. Neposredno prije otvaranja u Multimedijalnoj dvorani na Trgu dr. Franje Tuđmana bila je i panel rasprava Škrlet u novom ruhu na kojoj je predstavljena i Riedelova čaša za vina od ove sorte.
 
 Svako vino nosi neku poruku i prava čaša jasno će je prenijeti, rekla je Ivana Ovčina Čagalj, Riedelova brand ambasadorica iz Miva galerije vina. Dodala je kako škrlet sredinom lipnja putuje i u Kinu, na ovogodišnje ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. Vinar Nikica Katić iz Kleti Romić podsjetio je kako je sorta nastala u Moslavini, spominje se još sredinom 19. stoljeća kad je Jožef Gregorić prijavio berbu škrleta, te kako je 100 posto hrvatska. Hrvoje Košutić, iz obiteljske vinarije čiji je škrlet ove godine najbolji, istaknuo je kako su vina od ove sorte dobro pozicionirana od Zagreba do Dubrovnika.
 
 Oko 90 posto škrleta su mlada i svježa vina, ali ima i pjenušavih, odležanih pa i jantarnih, odnosno dugo maceriranih. Vinarije Kosovec i Voštinić Klasnić izvoze ih i u SAD. Kupci ih traže, a sadašnja 73 hektara pod škrletom su premalo. Trebamo širiti nasade, upozorio je. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vinarstva Naveo je kako se vinarima može olakšati izvoz korištenjem novca iz vinske omotnice u kojoj je 1,2 milijuna eura na godinu namijenjeno promicanju vina na tržištima trećih zemalja i dovođenju novinara iz tih zemalja u Hrvatsku.
 
 Josip Orišković objasnio je uz koja jela škrlet ima mjesta za stolom. "Ljeti volimo hranu od laganih namirnice kojima pristaju i takva vina, a škrlet je sigurno jedno od njih. Vrlo je lako sljubiti škrlete s kvarnerskom i mediteranskom kuhinjom zato što mali ostatak šećera i lepršavo tijelo odlično pristaju jelima od najfinijih namirnica poput jastoga i škampa. Štoviše, ističu im i produžavaju okuse, rekao je Orešković. 
 Prije izložbe vina neki novinari bili su u posjetu vinariji Glavica na Mramor Brdu u Gornjoj Gračenici. Braća Antun i Ivan Glavica posvećeni su ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu, a prvi su u Hrvatskoj, 2023. godine, dobili prestižni biodinamički certifikat Demeter."Velika je to potvrda naše posvećenosti zahtjevnoj biodinamičkoj poljoprivredi i proizvodnji vina vrhunske kvalitete, istaknuli su pokazujući vinograd ispod vinarije kojim šeće 50-ak patuljastih ovaca, 30-ak gusaka i 20-ak kokoši. Zahvaljujući njima, taj vinograd nikad nisu trebali pognojiti, objasnio je Antun Glavica. Zbog životinja je u njemu i poseban uzgojni oblik. Trsovi su oblikovani tako da se grozdovi razvijaju relativno visoko kako ih ovi nesvakidašnji radnici u vinogradu ne bi obrstili prije berbe. Proveli su grupu novinara iz Zagreba i kroz podrum, nudeći na kušanje škrlete različitih stilova iz bačava, kao i i frankovku 2021. iz vinograda starog 75 godina.
 
 "Grožđe se ne može usporediti s onim ih mlađih vinograda. Nekad uberemo pola kilograma, nekad kilogram po trsu, ali kvaliteta je izvanredna", ponosan je Antun Glavica. Oko njihove vinarije nastaje vinsko turističko selo. Sagradili su nekoliko vila za goste, dva dodatna apartmana i bazen, a iza njega su i dvije nove kuće namijenjene destileriji te pivnici.
 
 Svečanom otvorenju Festivala u Kutini u ime Sisačko-moslavačke županije nazočio je zamjenik župana Mihael Jurić, koji je bio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
 „ Županija sada osobito podupire promociju škrleta u cijeloj Hrvatskoj, a ranije smo pomagali vinarima da dođu do ove kvalitete na kojoj su danas. Ovo je Festival gdje se, uz našu autohtonu sortu, promoviraju i autohtone sorte iz cijele Hrvatske. U Sisačko-moslavačkoj županiji ulaganje u naše vinare povezali smo s jednom turističkom mjerom Turizam plus preko koje naši vinari u svojim vinarijama mogu razvijati i turističke sadržaje, prije svega smještajne kapacitete za svoje goste“, istaknuo je Jurić.
 Županija je ove godine Festival vina financijski pomogla manifestaciju preko Javnog poziva za sufinanciranje manifestacija iz programa poticanja rada udruga na području županije za manifestacije u poljoprivredi za 2025. godinu. 
 Škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo vrlo kvalitetan sadni materijal. Projekt je trajao 15 godina, a na njemu su radili stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
 Posjetitelji Festivala vina – MoslaVina Kutina 2025. mogu sudjelovati na stručnim predavanjima, prezentacijama, kulturno-zabavnim i gastronomskim sadržajima. 
 Festival se održava pod pokroviteljstvom župana Ivana Celjaka, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede i Grada Kutine, Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ 
 Pripremio: Tomislav Radić