KLUB - društvena mreža

Vina sa Hršak brega
Vinarija Petrač gostovala je na radionici "Vrijeme je ZA..." u Zagrebu, koju vodi novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić, enolog Franjo Francem i vinski novinar Željko Suhadolnik.
Vinarija Petrać je na Hršak breg blizu Krapinskih toplica. To je kultno mjesto zagorskog vinarstva jer na brdu Čret nalazi se vinarija Petrač a sa druge su vinogradi također poznate vinarije Vuglec breg.
Po riječima Igora Horvata dugogodišnjega enologa vinarije Hrvoja Petrača, opredjelili su se za crne sorte u doba kad još nisu bile preporučene ni u Hrvatskom zagorju ni u Međimurju.
Dva desetljeća kasnije pokazalo se da je taj rizičan potez enologa i vlasnika bio pun pogodak. Danas rijetko tko u Hrvatskoj ima čak 25000 trsova cabernet sauvignona od kojega rade dva izuzetna vina Karizma i Enigma. U starim zasadima bilo je još po 5 tisuća trsova graševine i chardonnaya, 4000 merlota , 1000 trsova rajnskog rizlinga. Prošlih godine na još dva hektara povećali su količinu chardonnaya (2024.) za još 5000 loza a 2022. po 500 komada petit verdota i cabernet franca te 3ooo trsova tempranilla. Vinarija se okrenula svjetskim sortama, osim graševine a osim iz vlastitih vinograda, grožđe se kupuje i u Slavoniji.
Danas vinarija ima12 hektara vlastitih površina sa 55 000 trsova i prosječnom godišnjom proizvodnjom oko 60 000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina te još toliko graševine u rinfuzi. Vinogradi su na prosjećnoj nadmorskoj visini od oko 300 metara na pjeskovitom tlu i ilovači.
Vinarija je svoja prva velika priznanja dobila još na Vinoviti 2025. za berbu iz 2002. a posebno su ponosni na prošlogodišnji AWC u Beču gdje je pjenušac od Chardonnaya BregH Blancs de blanc osvojio čak 89.9 bodova a Enigma ponos kuće je sa 91.2 boda osvojila zlato!
Prezentacija u Zagreb počela je pjenušcem BregH Blanc de blanc (chardonnay) koji je rađen poput francuskih šampanjaca. Vino je zelenkasto žute boje, lijepo perla a miris je kombinacija voćnosti i lijepe dominacije kvasca. U ustima osjeti se aroma na jabuku i fino bilje. Ima mali ostatak šećera i 13% alkohola. Chardonnay je na kvascima bio između 13 i 14 mjeseci. Gastronomski je preporuka za fritaju sa šparogama ili divljim šampinjonima ili pileća krilca panirana u svinjskoj masti...
Slijedeći pjenušac rose napravljen je od cabernet sauvignona. Također ima 13% alkohola Žive je rozkaste boje koja podsjeća na trešnju a na nosu voćni miris najviše podsjeća na malinu, jagodu, osjeti se diskretno i kvasac. U ustima ima pun osvježavajući okus, dobar balans između šećera i kiseline. Ovaj pjenušac je bio 18 mjeseci na kvascu.
Treće vino bio je chardonnay iz 2023.godine sa 13% alkohola. Na nosu osjeti se orašasto voće. To vino je bilo na sur lie-u. Napravljena je malolaktika. U ustima se osjeti maslačnost, kremoznost,nema visoku kiselinu , osjeti se i hrast bačve ali umjereno. Na kraju pri ispijanju osjete se orašasti plodovi. Enolog nas upoznaje da je pola vina rađeno u barrique-u a pola u inoxu i zatim spojeno. Gastronomska preporuka: svinjski lungić sa umakom od gljiva i pire od batata. Palamida sa roštilja i gulaš od boškarina sa domaćim fužima...
Enigma 2019 14% alkohola sastavljena 50% od CS-a , 25% cabernet franca i 25% merlota. To vino je granatno crvene boje, intezivnog voćnog mirisa, šljiva i crne višnje maraska. Osjete se začinske note poput crnog papra i tamne čokolade. U ustima tanini su još dominantni, skupljaju usta ali ne teško. Osjeti se lagano paljeno drvo i dobra je kiselina. To vino ima još vremena pred sobom za odležavanje. Berba iz 2019. stavljena je u bačvu 2022.godine. Gastronomska preporuka : Janjeća koljenica , istarska blaga kobasica, talijanski T-bone.
Kušalo se još svježu graševinu 2024 sa !3% alkohola i 5.5 kiseline te Karizmu iz 2021 sa 13.5% alkohola sastavljenu podjednako od CS-a i merlota.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić, Zoran Lutz

Vina sa Hršak brega 
 Vinarija Petrač gostovala je na radionici "Vrijeme je ZA..." u Zagrebu, koju vodi novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić, enolog Franjo Francem i vinski novinar Željko Suhadolnik. 
 Vinarija Petrać je na Hršak breg blizu Krapinskih toplica. To je kultno mjesto zagorskog vinarstva jer na brdu Čret nalazi se vinarija Petrač a sa druge su vinogradi također poznate vinarije Vuglec breg. 
 Po riječima Igora Horvata dugogodišnjega enologa vinarije Hrvoja Petrača, opredjelili su se za crne sorte u doba kad još nisu bile preporučene ni u Hrvatskom zagorju ni u Međimurju.
 Dva desetljeća kasnije pokazalo se da je taj rizičan potez enologa i vlasnika bio pun pogodak. Danas rijetko tko u Hrvatskoj ima čak 25000 trsova cabernet sauvignona od kojega rade dva izuzetna vina Karizma i Enigma. U starim zasadima bilo je još po 5 tisuća trsova graševine i chardonnaya, 4000 merlota , 1000 trsova rajnskog rizlinga. Prošlih godine na još dva hektara povećali su količinu chardonnaya (2024.) za još 5000 loza a 2022. po 500 komada petit verdota i cabernet franca te 3ooo trsova tempranilla. Vinarija se okrenula svjetskim sortama, osim graševine a osim iz vlastitih vinograda, grožđe se kupuje i u Slavoniji.
 Danas vinarija ima12 hektara vlastitih površina sa 55 000 trsova i prosječnom godišnjom proizvodnjom oko 60 000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina te još toliko graševine u rinfuzi. Vinogradi su na prosjećnoj nadmorskoj visini od oko 300 metara na pjeskovitom tlu i ilovači.
 Vinarija je svoja prva velika priznanja dobila još na Vinoviti 2025. za berbu iz 2002. a posebno su ponosni na prošlogodišnji AWC u Beču gdje je pjenušac od Chardonnaya BregH Blancs de blanc osvojio čak 89.9 bodova a Enigma ponos kuće je sa 91.2 boda osvojila zlato!
 Prezentacija u Zagreb počela je pjenušcem BregH Blanc de blanc (chardonnay) koji je rađen poput francuskih šampanjaca. Vino je zelenkasto žute boje, lijepo perla a miris je kombinacija voćnosti i lijepe dominacije kvasca. U ustima osjeti se aroma na jabuku i fino bilje. Ima mali ostatak šećera i 13% alkohola. Chardonnay je na kvascima bio između 13 i 14 mjeseci. Gastronomski je preporuka za fritaju sa šparogama ili divljim šampinjonima ili pileća krilca panirana u svinjskoj masti...
 Slijedeći pjenušac rose napravljen je od cabernet sauvignona. Također ima 13% alkohola Žive je rozkaste boje koja podsjeća na trešnju a na nosu voćni miris najviše podsjeća na malinu, jagodu, osjeti se diskretno i kvasac. U ustima ima pun osvježavajući okus, dobar balans između šećera i kiseline. Ovaj pjenušac je bio 18 mjeseci na kvascu.
 Treće vino bio je chardonnay iz 2023.godine sa 13% alkohola. Na nosu osjeti se orašasto voće. To vino je bilo na sur lie-u. Napravljena je malolaktika. U ustima se osjeti maslačnost, kremoznost,nema visoku kiselinu , osjeti se i hrast bačve ali umjereno. Na kraju pri ispijanju osjete se orašasti plodovi. Enolog nas upoznaje da je pola vina rađeno u barrique-u a pola u inoxu i zatim spojeno. Gastronomska preporuka: svinjski lungić sa umakom od gljiva i pire od batata. Palamida sa roštilja i gulaš od boškarina sa domaćim fužima...
 Enigma 2019 14% alkohola sastavljena 50% od CS-a , 25% cabernet franca i 25% merlota. To vino je granatno crvene boje, intezivnog voćnog mirisa, šljiva i crne višnje maraska. Osjete se začinske note poput crnog papra i tamne čokolade. U ustima tanini su još dominantni, skupljaju usta ali ne teško. Osjeti se lagano paljeno drvo i dobra je kiselina. To vino ima još vremena pred sobom za odležavanje. Berba iz 2019. stavljena je u bačvu 2022.godine. Gastronomska preporuka : Janjeća koljenica , istarska blaga kobasica, talijanski T-bone.
 Kušalo se još svježu graševinu 2024 sa !3% alkohola i 5.5 kiseline te Karizmu iz 2021 sa 13.5% alkohola sastavljenu podjednako od CS-a i merlota.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić, Zoran Lutz

Tomislav Radić
prije 2 tjedna

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

FESTIVAL VINA MOSLAVINA 
 215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI
 U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti.
 Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocijenjeno vino među mladim škrletima je Škrlet 2024. Vina Košutić iz Kutine. Osvojio je veliku zlatnu medalju, za što je trebao najmanje 91 bod. Škrlet Familia 2023. iste vinarije, također s velikim zlatom, prvi je među odležanim škrletima. Veliku zlatnu medalju osvojilo je i najbolje ocijenjeno vino od ostalih bijelih autohtonih sorti, a to je Pošip Sur lie 2022. Vinarije Toreta iz Smokvice na Korčuli.
 
 Ocjenjivanje je bilo uoči Izložbe te Festivala vina MoslaVina 2025. Kutina 23. i 24. svibnja. Pristiglo je 215 uzoraka, među kojima je bilo 127 vina od 25 autohtonih sorti. Najzastupljeniji je, naravno, bio škrlet sa 61 uzorkom. Priznanja su dodijeljena u petak, 23. svibnja 2025., na otvorenju Festivala. Ocjenjivači su dodijelili i 77 zlatnih, 99 srebrnih te 17 brončanih medalja.
 
 Najbolje ocijenjeno vino od neautohtonih sorti članova Udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" je Gewürztraminer 2021. Vinarije Trdenić iz Popovače. Među crnim vinima od autohtonih sorti prvi je Teran Il Primo 2021. motovunske vinarije Fakin, a najbolje ocijenjeno jantarno vino je Debit Oya Noya 2020. Vinarije Ante Sladić iz Plastova pokraj Skradina. Predsjednik ocjenjivanja bio je Josip Orišković, ASI International i HSK diplomirani sommelier te vinski edukator i predavač. Ocjenjivačke komisije vodili su osnivači Vinskoga kluba Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin, a ocjenjivali su vinski znanstvenici, enolozi, sommelieri i distributeri vina dr. sc. Zvjezdana Marković, Jana Košćec, Matea Jagar, Ivana Ovčina Čagalj, Lovro Mikalužić, Stevan Kostreš, Marko Škarica i Toni Babić.
 
 Posjetitelji Festivala na kutinskom Trgu dr. Franje Tuđmana mogli su uživati u velikom broju nagrađenih vina, ali i ostalih koja su ponudili izlagači. Bilo je i fine hrane te dobre glazbe. Neposredno prije otvaranja u Multimedijalnoj dvorani na Trgu dr. Franje Tuđmana bila je i panel rasprava Škrlet u novom ruhu na kojoj je predstavljena i Riedelova čaša za vina od ove sorte.
 
 Svako vino nosi neku poruku i prava čaša jasno će je prenijeti, rekla je Ivana Ovčina Čagalj, Riedelova brand ambasadorica iz Miva galerije vina. Dodala je kako škrlet sredinom lipnja putuje i u Kinu, na ovogodišnje ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. Vinar Nikica Katić iz Kleti Romić podsjetio je kako je sorta nastala u Moslavini, spominje se još sredinom 19. stoljeća kad je Jožef Gregorić prijavio berbu škrleta, te kako je 100 posto hrvatska. Hrvoje Košutić, iz obiteljske vinarije čiji je škrlet ove godine najbolji, istaknuo je kako su vina od ove sorte dobro pozicionirana od Zagreba do Dubrovnika.
 
 Oko 90 posto škrleta su mlada i svježa vina, ali ima i pjenušavih, odležanih pa i jantarnih, odnosno dugo maceriranih. Vinarije Kosovec i Voštinić Klasnić izvoze ih i u SAD. Kupci ih traže, a sadašnja 73 hektara pod škrletom su premalo. Trebamo širiti nasade, upozorio je. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vinarstva Naveo je kako se vinarima može olakšati izvoz korištenjem novca iz vinske omotnice u kojoj je 1,2 milijuna eura na godinu namijenjeno promicanju vina na tržištima trećih zemalja i dovođenju novinara iz tih zemalja u Hrvatsku.
 
 Josip Orišković objasnio je uz koja jela škrlet ima mjesta za stolom. "Ljeti volimo hranu od laganih namirnice kojima pristaju i takva vina, a škrlet je sigurno jedno od njih. Vrlo je lako sljubiti škrlete s kvarnerskom i mediteranskom kuhinjom zato što mali ostatak šećera i lepršavo tijelo odlično pristaju jelima od najfinijih namirnica poput jastoga i škampa. Štoviše, ističu im i produžavaju okuse, rekao je Orešković. 
 Prije izložbe vina neki novinari bili su u posjetu vinariji Glavica na Mramor Brdu u Gornjoj Gračenici. Braća Antun i Ivan Glavica posvećeni su ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu, a prvi su u Hrvatskoj, 2023. godine, dobili prestižni biodinamički certifikat Demeter."Velika je to potvrda naše posvećenosti zahtjevnoj biodinamičkoj poljoprivredi i proizvodnji vina vrhunske kvalitete, istaknuli su pokazujući vinograd ispod vinarije kojim šeće 50-ak patuljastih ovaca, 30-ak gusaka i 20-ak kokoši. Zahvaljujući njima, taj vinograd nikad nisu trebali pognojiti, objasnio je Antun Glavica. Zbog životinja je u njemu i poseban uzgojni oblik. Trsovi su oblikovani tako da se grozdovi razvijaju relativno visoko kako ih ovi nesvakidašnji radnici u vinogradu ne bi obrstili prije berbe. Proveli su grupu novinara iz Zagreba i kroz podrum, nudeći na kušanje škrlete različitih stilova iz bačava, kao i i frankovku 2021. iz vinograda starog 75 godina.
 
 "Grožđe se ne može usporediti s onim ih mlađih vinograda. Nekad uberemo pola kilograma, nekad kilogram po trsu, ali kvaliteta je izvanredna", ponosan je Antun Glavica. Oko njihove vinarije nastaje vinsko turističko selo. Sagradili su nekoliko vila za goste, dva dodatna apartmana i bazen, a iza njega su i dvije nove kuće namijenjene destileriji te pivnici.
 
 Svečanom otvorenju Festivala u Kutini u ime Sisačko-moslavačke županije nazočio je zamjenik župana Mihael Jurić, koji je bio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
 „ Županija sada osobito podupire promociju škrleta u cijeloj Hrvatskoj, a ranije smo pomagali vinarima da dođu do ove kvalitete na kojoj su danas. Ovo je Festival gdje se, uz našu autohtonu sortu, promoviraju i autohtone sorte iz cijele Hrvatske. U Sisačko-moslavačkoj županiji ulaganje u naše vinare povezali smo s jednom turističkom mjerom Turizam plus preko koje naši vinari u svojim vinarijama mogu razvijati i turističke sadržaje, prije svega smještajne kapacitete za svoje goste“, istaknuo je Jurić.
 Županija je ove godine Festival vina financijski pomogla manifestaciju preko Javnog poziva za sufinanciranje manifestacija iz programa poticanja rada udruga na području županije za manifestacije u poljoprivredi za 2025. godinu. 
 Škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo vrlo kvalitetan sadni materijal. Projekt je trajao 15 godina, a na njemu su radili stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
 Posjetitelji Festivala vina – MoslaVina Kutina 2025. mogu sudjelovati na stručnim predavanjima, prezentacijama, kulturno-zabavnim i gastronomskim sadržajima. 
 Festival se održava pod pokroviteljstvom župana Ivana Celjaka, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede i Grada Kutine, Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 4 tjedna

Vina iz Kutjeva ali i iz Like

Iz Kutjeva. iz Zlatne doline na radionici "Vrijeme je ZA... u Zagreb došao je mladi vinar Tomislav Antunović. Otac Jure Antunović 2001. godine kupio je vinograd na Hrnjevcu. Antunovići (otac , majka Željka i brat Nikola) te Tomislav imaju 85000 trsova na 18 hektara a bave se i voćarstvom (orasi, lješnjak, šljiva, kesten). Tomislav je 2014. u sklopu OPG-a osnovao svoju vinariju AT Agrofort. Godine 2017. odlučio je vina raditi biodinamički po mjesečevim mijenama. To znači da sve bitne poslove u tretmanu grožđa od berbe do podrumskih radnji: maceracije, pretoci, punjenja radi u doba punog mjeseca. Otuda i naziv Luna za njegove graševine. Svoju invenciju pokazao je prvim sađenjem trsova na Ličkom području,na Debelom brdu kod Udbine. Tijekom 2021. i 2023. zasadio je 2400 trsova , osam sorti od kojih su neke piwi Solaris, Regent, Rondo, Cabernet cortis a naravno, nije moglo proći a da ne posadi i graševinu,kraljicu Kutjeva. Ove godine će na urod doći prva ozbiljnija količina grožđa zasađena 2022. u kutjevačkom kraju 1500 loza chardonnaya i isto toliko sauvignona. Tako da sada vinarija ima 22 000 trsova na 3.3 ha sa pretežitom graševinom. Kapacitet podruma je 33000 litara a osim na kućnom pragu najveće količine uspijeva prodati u Dalmaciji ( Trogir, Split, Omiš) te u nekoliko restorana u Berlinu.
Na prezentaciji u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je o vinima govorio sommelier Darko Lugarić, kušalo se: Solaris 2023. 12.0% alkohola. Luna graševina 2024. 13.4, Luna graševina 2021 12.5, Primo graševina 2020. 13.0, Traminac mirisni 2023. 13.2, Zweigelt 2023. 12.8 i Omega crni pinot 2023. 12.9.
Solaris 2023. 12% alkohola i 0.6 g. ostatka šećera je vino žuto zelenkaste boje, herbalno cvjetnog karaktera, u ustima se osjeti dobra kiselina što mu daje svježinu. Solaris u Udbini je piwi sorta Fr 360 nastala križanjem Merzlinga, Muškat otonela i Zarye severa. Ta vrlo otporna sorta nije uopće tretirana prskanjem. Solaris je tipično aperitivno vino a gastronomski se sljubljuje sa bijelom morskom ribom i sa carpacciom od hobotnice i školjkama.
Luna graševina 2024. 13.4% alkohola i 5.1 g/L kiseline je vino sa izraženim zelenkastim tonovima koji odaju svježinu. U okusu i mirisu osjeti se svježa jabuka , otkošena livada i bijelo cvijeće. Tipična mlada graševina puna slasti, osjeća se mineralnost i ukusna slanost. Vinogradi za ovu graševinu se nalaze na području Duboka na.visini oko 250 metara. Ima oko 7000 trsova po hektaru a prinos je do 1.5 kg po trsu. Darko Lugarić gastronomski preporučuje klasičnu paštu sa rajčicama i bosiljkom.
Primo graševina 2020. sa 13.0% alkohola i 14.5 grama ostatka šećera. To je graševina kasne berbe na sur lieu bez intervencija vinara osim miješanja. Ciljano je odrađena malolaktika. Razmišljanje vinara je da se ne intervenira u vino već da se fermentacija spontano odradi. Vino je zlatno žute boje, u mirisu je prepoznatljiva jabuka, malo zrelija marelica. Kiseline su nježnije, ne nedostaje ekstrakcije tijela, ima zapravo dosta ostatka šećera 14.5 grama ali je ipak polusuho. Gastronomski sommelier je preporučio spare ribs sa čilijem, piletinu u panko mrvicama u slatko ljutom umaku, sushi, argentinske kozice i dobar fiš .
Završno vino u radionici je bila Omega od crnog pinota koja u pojedinim godinama dolazi i kao kupaža. Omega 2023. 12.9% alkohola je u berbi i preradi također pratila mjesečevu liniju. Vino je tipične pinotovske svijetlo crvene, rubin boje, gusto, intezivnog sortnog mirisa. Osjeti se miris trešnje, zemlje, gljiva. To je dobro uravnoteženo vino, dobar balans kiseline i graničnog šećera 3.4 grama. Odležavalo je 9 mjeseci u srednje paljenim bačvama drugog punjenja. Gastronomski dobro bi pratilo jela od pečene janjetine, patku s mlincima ili svinjski lungić sa umakom od vrganja i domaćim njokima.
.Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vina iz Kutjeva ali i iz Like
 
 Iz Kutjeva. iz Zlatne doline na radionici "Vrijeme je ZA... u Zagreb došao je mladi vinar Tomislav Antunović. Otac Jure Antunović 2001. godine kupio je vinograd na Hrnjevcu. Antunovići (otac , majka Željka i brat Nikola) te Tomislav imaju 85000 trsova na 18 hektara a bave se i voćarstvom (orasi, lješnjak, šljiva, kesten). Tomislav je 2014. u sklopu OPG-a osnovao svoju vinariju AT Agrofort. Godine 2017. odlučio je vina raditi biodinamički po mjesečevim mijenama. To znači da sve bitne poslove u tretmanu grožđa od berbe do podrumskih radnji: maceracije, pretoci, punjenja radi u doba punog mjeseca. Otuda i naziv Luna za njegove graševine. Svoju invenciju pokazao je prvim sađenjem trsova na Ličkom području,na Debelom brdu kod Udbine. Tijekom 2021. i 2023. zasadio je 2400 trsova , osam sorti od kojih su neke piwi Solaris, Regent, Rondo, Cabernet cortis a naravno, nije moglo proći a da ne posadi i graševinu,kraljicu Kutjeva. Ove godine će na urod doći prva ozbiljnija količina grožđa zasađena 2022. u kutjevačkom kraju 1500 loza chardonnaya i isto toliko sauvignona. Tako da sada vinarija ima 22 000 trsova na 3.3 ha sa pretežitom graševinom. Kapacitet podruma je 33000 litara a osim na kućnom pragu najveće količine uspijeva prodati u Dalmaciji ( Trogir, Split, Omiš) te u nekoliko restorana u Berlinu. 
 Na prezentaciji u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je o vinima govorio sommelier Darko Lugarić, kušalo se: Solaris 2023. 12.0% alkohola. Luna graševina 2024. 13.4, Luna graševina 2021 12.5, Primo graševina 2020. 13.0, Traminac mirisni 2023. 13.2, Zweigelt 2023. 12.8 i Omega crni pinot 2023. 12.9.
 Solaris 2023. 12% alkohola i 0.6 g. ostatka šećera je vino žuto zelenkaste boje, herbalno cvjetnog karaktera, u ustima se osjeti dobra kiselina što mu daje svježinu. Solaris u Udbini je piwi sorta Fr 360 nastala križanjem Merzlinga, Muškat otonela i Zarye severa. Ta vrlo otporna sorta nije uopće tretirana prskanjem. Solaris je tipično aperitivno vino a gastronomski se sljubljuje sa bijelom morskom ribom i sa carpacciom od hobotnice i školjkama.
 Luna graševina 2024. 13.4% alkohola i 5.1 g/L kiseline je vino sa izraženim zelenkastim tonovima koji odaju svježinu. U okusu i mirisu osjeti se svježa jabuka , otkošena livada i bijelo cvijeće. Tipična mlada graševina puna slasti, osjeća se mineralnost i ukusna slanost. Vinogradi za ovu graševinu se nalaze na području Duboka na.visini oko 250 metara. Ima oko 7000 trsova po hektaru a prinos je do 1.5 kg po trsu. Darko Lugarić gastronomski preporučuje klasičnu paštu sa rajčicama i bosiljkom. 
 Primo graševina 2020. sa 13.0% alkohola i 14.5 grama ostatka šećera. To je graševina kasne berbe na sur lieu bez intervencija vinara osim miješanja. Ciljano je odrađena malolaktika. Razmišljanje vinara je da se ne intervenira u vino već da se fermentacija spontano odradi. Vino je zlatno žute boje, u mirisu je prepoznatljiva jabuka, malo zrelija marelica. Kiseline su nježnije, ne nedostaje ekstrakcije tijela, ima zapravo dosta ostatka šećera 14.5 grama ali je ipak polusuho. Gastronomski sommelier je preporučio spare ribs sa čilijem, piletinu u panko mrvicama u slatko ljutom umaku, sushi, argentinske kozice i dobar fiš .
 Završno vino u radionici je bila Omega od crnog pinota koja u pojedinim godinama dolazi i kao kupaža. Omega 2023. 12.9% alkohola je u berbi i preradi također pratila mjesečevu liniju. Vino je tipične pinotovske svijetlo crvene, rubin boje, gusto, intezivnog sortnog mirisa. Osjeti se miris trešnje, zemlje, gljiva. To je dobro uravnoteženo vino, dobar balans kiseline i graničnog šećera 3.4 grama. Odležavalo je 9 mjeseci u srednje paljenim bačvama drugog punjenja. Gastronomski dobro bi pratilo jela od pečene janjetine, patku s mlincima ili svinjski lungić sa umakom od vrganja i domaćim njokima.
 .Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Saima Trako-Silajdžić
prije 1 mjesec

Andrej Žalec
prije 4 tjedna

Hvala. Koristna informacija.

Tomislav Radić
prije 1 mjesec

Zlatne medalje za Vina Belje

S velikih međunarodnih ocjenjivanja AWC Vienna u Austriji i Challenge
International du Vin u Francuskoj stižu nove zlatne medalje za pjenušac
La Belle Grand i premium graševinu Vina Belje

Kolekcija ovogodišnjih nagrada Vina Belje bogatija je za dvije nove zlatne medalje za pjenušac La Belle Grand s ocjenjivanja AWC Vienna i Challenge International du Vin te za zlatnu medalju za premium graševinu berbe 2024. s ocjenjivanja Challenge International du Vin.
La Belle Grand proizveden je Charmat metodom vrenja u tankovima, a već tijekom berbe rađena je selekcija grozdova u vinogradu i podrumu. Grand je pjenušac brut stila, koji je jedan od najtraženijih u svijetu, a karakterističan je po „lijepom perlanju“ mnogobrojnih sitnih mjehurića. Izvrstan je kao aperitiv, a odlično će se sljubiti i s laganim voćnim kolačima.
Suzana Zovko, direktorica Vina Belje naglasila je kontinuitet kvalitete kao veliku vrijednost svih beljskih vina: „Naša vina godišnje osvoje između trideset i četrdeset zlatnih medalja s eminentnih svjetskih i domaćih ocjenjivanja što je iznimna vrijednost za nas kao proizvođača, ali i za naše potrošače. Posebno je važno istaknuti kako na ocjenjivanja šaljemo širok izbor vina koji uključuje i mirna i pjenušava vina, različite sorte bijelih i crnih vina te različite linije select, premium i ultra premium vina i za sve te kategorije i vrste vina osvajamo nagrade.“

Marijana Škiljo, glavna enologinja Vina Belje, posebno je ponosna na novu zlatnu medalju premium graševine iz prošle berbe. „Za naš je podrum karakteristična jaka sinergija vinograda i vinarije, jer grožđe za proizvodnju vina dolazi isključivo iz vlastitih vinograda, ovdje u Baranji. U prošloj berbi to se pokazalo posebno važnim jer je berba krenula jako rano i obilježile su je iznimno visoke temperature. Osobno mi je drago što Vina Belje grade priču autentičnih sortnih vina, posebno graševine, koja mora imati svoj prepoznatljivi baranjski potpis – citrusne note, mineralnost, svježinu i lepršavost te dugi after taste s blagim bademastim završetkom. Uz osnovne značajke sorte, premium graševina iz berbe 2024. ima izraženu zrelost i punoću okusa koju su prepoznali i međunarodni stručnjaci“ ističe Škiljo.
Premium graševina jedno je od najvažnijih vina u asortimanu Belja, a o kvaliteti beljske graševine iz prošlogodišnje berbe najbolje govore dvije zlatne medalje s dva ovogodišnja ocjenjivanja na kojima je premium graševina sudjelovala - Munus Vini Spring Tasting i Challenge International du Vin.

Pripremio: Tomislav Radić

Zlatne medalje za Vina Belje 
 
 S velikih međunarodnih ocjenjivanja AWC Vienna u Austriji i Challenge 
 International du Vin u Francuskoj stižu nove zlatne medalje za pjenušac 
 La Belle Grand i premium graševinu Vina Belje 
 
 Kolekcija ovogodišnjih nagrada Vina Belje bogatija je za dvije nove zlatne medalje za pjenušac La Belle Grand s ocjenjivanja AWC Vienna i Challenge International du Vin te za zlatnu medalju za premium graševinu berbe 2024. s ocjenjivanja Challenge International du Vin.
 La Belle Grand proizveden je Charmat metodom vrenja u tankovima, a već tijekom berbe rađena je selekcija grozdova u vinogradu i podrumu. Grand je pjenušac brut stila, koji je jedan od najtraženijih u svijetu, a karakterističan je po „lijepom perlanju“ mnogobrojnih sitnih mjehurića. Izvrstan je kao aperitiv, a odlično će se sljubiti i s laganim voćnim kolačima. 
 Suzana Zovko, direktorica Vina Belje naglasila je kontinuitet kvalitete kao veliku vrijednost svih beljskih vina: „Naša vina godišnje osvoje između trideset i četrdeset zlatnih medalja s eminentnih svjetskih i domaćih ocjenjivanja što je iznimna vrijednost za nas kao proizvođača, ali i za naše potrošače. Posebno je važno istaknuti kako na ocjenjivanja šaljemo širok izbor vina koji uključuje i mirna i pjenušava vina, različite sorte bijelih i crnih vina te različite linije select, premium i ultra premium vina i za sve te kategorije i vrste vina osvajamo nagrade.“
 
 Marijana Škiljo, glavna enologinja Vina Belje, posebno je ponosna na novu zlatnu medalju premium graševine iz prošle berbe. „Za naš je podrum karakteristična jaka sinergija vinograda i vinarije, jer grožđe za proizvodnju vina dolazi isključivo iz vlastitih vinograda, ovdje u Baranji. U prošloj berbi to se pokazalo posebno važnim jer je berba krenula jako rano i obilježile su je iznimno visoke temperature. Osobno mi je drago što Vina Belje grade priču autentičnih sortnih vina, posebno graševine, koja mora imati svoj prepoznatljivi baranjski potpis – citrusne note, mineralnost, svježinu i lepršavost te dugi after taste s blagim bademastim završetkom. Uz osnovne značajke sorte, premium graševina iz berbe 2024. ima izraženu zrelost i punoću okusa koju su prepoznali i međunarodni stručnjaci“ ističe Škiljo. 
 Premium graševina jedno je od najvažnijih vina u asortimanu Belja, a o kvaliteti beljske graševine iz prošlogodišnje berbe najbolje govore dvije zlatne medalje s dva ovogodišnja ocjenjivanja na kojima je premium graševina sudjelovala - Munus Vini Spring Tasting i Challenge International du Vin.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 2 mjeseca

Vinari Bregovite Hrvatske donijeli izvrsna vina

Na BregPremieru, kušanju novih vina Bregovite Hrvatske, sudjelovali su ugostitelji, restorateri, hotelijeri, distributeri pića i brojni vinoljupci. Kušalo se više od 200 vina. Uz vina prošlogodišnje berbe tu su bila i ona starija koja tek sada izlaze na tržište.
Vinari Bregovite Hrvatske izuzetno su zadovoljni vinima prošlogodišnje berbe. Vjeruju kako bi im ta vina mogla donijeti nova odličja s uglednih svjetskih vinskih natjecanja. Berba je stigla nikada ranije, sredinom kolovoza, pa se grožđe bralo po visokim temperaturama. Veliki trudu uložen kako bi zrele bobice grožđa u pravo vrijeme stigle u vinski podrum.

„Prošlogodišnja je berba povijesna! Ne ponovila se! Nadamo se da ćemo grožđe lakše spremati u naše lagve i bačvice. Prošlogodišnja berba zaista nije bila laka, no vina su lijepa, zaokružena i lepršava. Dobili smo vrlo užitne kapljice! Posebno se tu ističu naše autohtone sorte pušipel, kraljevina i škrlet. Ljudi koji vina proizvode, ostvarili su vrhunske rezultate. U većini podruma dolazi do smjene generacija. Novi vinari, školovani enolozi, na tradicijskim zasadima stvaraju nove okuse. Većina vina koja predstavljamo na BregPremieru, zaslužuje naći se u najrenomiranijim vinotekama hotela i restorana ne samo u Hrvatskoj, nego i svijetu. Ponosni smo što se naša vina i sve više izvoze“, kazao je Tomislav Bolfan, potpredsjednik udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska na otvorenju BregPremiera.

Vinari Bregovite Hrvatske izuzetno važnom smatraju prodaju vina na kućnom pragu, tj. u vlastitim ugostiteljskim objektima, te u barovima i restoranima Zagreba, no iz godine u godinu jačaju vezu s ugostiteljskim i turističkim objektima na Jadranu.

„Hrvatska kao zemlja s četiri milijuna stanovnika koju godišnje posjećuje dvadeset milijuna ljudi, trebala bi stranim gostima nuditi domaće proizvode. Nitko od vinara ne bi trebao imati problem s prodajom svojih vina, štoviše, vinare treba poticati na povećanje broja nasada kako bi se turistima omogućilo da kušaju naša najbolja vina“, rekao je Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.

„Kroz naše mjere i programe pokušavamo stvoriti uvjete kako bi vinogradari i vinari mogli bolje, kvalitetnije i uspješnije poslovati. Na tom tragu proteklih smo godina pokrenuli programe za restrukturiranje vinograda, modernizaciju vinskih podruma, nastup na tržištu i promociju vina. Na godišnjoj razini sa 150 tisuća eura potičemo promociju vaših vina. To doprinosi i promociji županija Središnje bregovite Hrvatske. Vinogradarstvo i vinarstvo dio su naše tradicije, identiteta i kulture“, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Dr.Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore, istaknula je da Bregovita Hrvatska jako uspješno surađuje s Hrvatskom gospodarskom komorom, posebice u segmentu marketinških aktivnosti. Prošle su godine vinari Bregovite Hrvatske imali nekoliko nastupa na svjetskim vinskim manifestacijama uz potporu HGK.

Dr. Ivan Prša, voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, podsjetio je da vinska regija Središnja Bregovita Hrvatska zauzima oko 20 posto vinogradarskih površina naše zemlje te da proizvodi nešto manje od petine ukupnih količina vina koje se u Hrvatskoj stavljaju na tržište. Istaknuo je da ovu regiju krasi široka paleta vina – od onih mirnih preko pjenušaca do predikatnih vina.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke; Marko Čolić, Zoran Lutz

Vinari Bregovite Hrvatske donijeli izvrsna vina
 
 
 Na BregPremieru, kušanju novih vina Bregovite Hrvatske, sudjelovali su ugostitelji, restorateri, hotelijeri, distributeri pića i brojni vinoljupci. Kušalo se više od 200 vina. Uz vina prošlogodišnje berbe tu su bila i ona starija koja tek sada izlaze na tržište.
 Vinari Bregovite Hrvatske izuzetno su zadovoljni vinima prošlogodišnje berbe. Vjeruju kako bi im ta vina mogla donijeti nova odličja s uglednih svjetskih vinskih natjecanja. Berba je stigla nikada ranije, sredinom kolovoza, pa se grožđe bralo po visokim temperaturama. Veliki trudu uložen kako bi zrele bobice grožđa u pravo vrijeme stigle u vinski podrum. 
 
 „Prošlogodišnja je berba povijesna! Ne ponovila se! Nadamo se da ćemo grožđe lakše spremati u naše lagve i bačvice. Prošlogodišnja berba zaista nije bila laka, no vina su lijepa, zaokružena i lepršava. Dobili smo vrlo užitne kapljice! Posebno se tu ističu naše autohtone sorte pušipel, kraljevina i škrlet. Ljudi koji vina proizvode, ostvarili su vrhunske rezultate. U većini podruma dolazi do smjene generacija. Novi vinari, školovani enolozi, na tradicijskim zasadima stvaraju nove okuse. Većina vina koja predstavljamo na BregPremieru, zaslužuje naći se u najrenomiranijim vinotekama hotela i restorana ne samo u Hrvatskoj, nego i svijetu. Ponosni smo što se naša vina i sve više izvoze“, kazao je Tomislav Bolfan, potpredsjednik udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska na otvorenju BregPremiera.
 
 Vinari Bregovite Hrvatske izuzetno važnom smatraju prodaju vina na kućnom pragu, tj. u vlastitim ugostiteljskim objektima, te u barovima i restoranima Zagreba, no iz godine u godinu jačaju vezu s ugostiteljskim i turističkim objektima na Jadranu.
 
 „Hrvatska kao zemlja s četiri milijuna stanovnika koju godišnje posjećuje dvadeset milijuna ljudi, trebala bi stranim gostima nuditi domaće proizvode. Nitko od vinara ne bi trebao imati problem s prodajom svojih vina, štoviše, vinare treba poticati na povećanje broja nasada kako bi se turistima omogućilo da kušaju naša najbolja vina“, rekao je Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.
 
 „Kroz naše mjere i programe pokušavamo stvoriti uvjete kako bi vinogradari i vinari mogli bolje, kvalitetnije i uspješnije poslovati. Na tom tragu proteklih smo godina pokrenuli programe za restrukturiranje vinograda, modernizaciju vinskih podruma, nastup na tržištu i promociju vina. Na godišnjoj razini sa 150 tisuća eura potičemo promociju vaših vina. To doprinosi i promociji županija Središnje bregovite Hrvatske. Vinogradarstvo i vinarstvo dio su naše tradicije, identiteta i kulture“, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
 
 Dr.Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore, istaknula je da Bregovita Hrvatska jako uspješno surađuje s Hrvatskom gospodarskom komorom, posebice u segmentu marketinških aktivnosti. Prošle su godine vinari Bregovite Hrvatske imali nekoliko nastupa na svjetskim vinskim manifestacijama uz potporu HGK.
 
 Dr. Ivan Prša, voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, podsjetio je da vinska regija Središnja Bregovita Hrvatska zauzima oko 20 posto vinogradarskih površina naše zemlje te da proizvodi nešto manje od petine ukupnih količina vina koje se u Hrvatskoj stavljaju na tržište. Istaknuo je da ovu regiju krasi široka paleta vina – od onih mirnih preko pjenušaca do predikatnih vina.
 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke; Marko Čolić, Zoran Lutz

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

PROSLAVA 20 GODINA RADA VINARIJE ANTUNOVIĆ
 
 U Amadria Park Hotela Capital u Zagrebu, 12. ožujka 2025. Jasna Antunović Turk i njezin sin Branimir Turk podsjetili su na prva dva desetljeća vinarije i predstavili nova velika vina iz Grand Selection linije. Nakon velikog uspjeha osvojivši platinu na DECANTERU 2017. godine, ta vinarija samo niže uspjeh za uspjehom. Više od 15 vina ocjenjena su sa više od 90 bodova što je svakako rijetkost za jednu vinariju u tako kratkom razdoblju.
 
 Jasna Antunović Turk je na ratom razrušenom prostoru vinogorja Erdut posadila još 2004. godine prve vinograde te zatim i izgradila vinariju. Ima 14 hektara vinograda na izvrsnim pozicijama južnih obronaka Fruške Gore s tri strane okruženih Dunavom. U organizaciji Vinskoga kluba, predstavljena je cijela linija GRAND SELECTION, od kojih su dva potpuno nova vina, četiri nove berbe postojećih etiketa te jedno arhivsko vino.
 
 Vino dobrodošlice bio je osvježavajući J Rosé Grand Selection 2024. od crnog pinota iz najstarijeg vinograda koji je jednako dobar kao aperitiv, ali i kao gastronomsko vino koje može može pratiti niz jela. 
 
 Službeno predstavljanje počelo je velikim vinom od najznačajnije hrvatske sorte graševina koja je najvažnija sorta vinarije. Jasna Antunović joj pristupa s velikim razumijevanjem, svjesna njezina potencijala za proizvodnju velikih vina ako se za to stvore idealni uvjeti, a to su prije svega kvalitetno grožđe, moderna tehnologija, klima, znanje i iskustvo. Sve to pretočeno je u graševinu Tradition Grand Selection 2021. koja je odležala 12 mjeseci u velikim bačvama od slavonskog hrasta. Slamnato žute je boje i finog, umjereno intenzivnog mirisa zrelog bijelog voća, žutog livadnog cvijeća te cvijeta akacije i peluda, zaokruženog suptilnim dodirom hrasta i orašastih plodova. Okus je dug, bogat, kremozan i sočan, protkan citrusno–mineralnom svježinom. Optimalno zrelo vino ima i lijep potencijal za razvijanje.
 
 Slijedio je Chardonnay Reserve Grand Selection 2020. po kojem je vinarija Antunović nadaleko poznata i kroz koji je najbolje vidljiv smjer u kojem nema lutanja. I on je odnjegovan u velikoj bačvi, ali 18 mjeseci. Zlatnožute je boje te slojevitog i kompleksnog, srednje intenzivnog mirisa žutog livadnog cvijeća, zrele kruške, vinogradarske breskve, suhe marelice, orašastih plodova i tostiranog kruha. Okus mu je fin, topao i mek, kremozan, izražene mineralne svježine, dug i pamtljiv. 
 
 Serija bijelih vina završila je predstavljanjem mješavine sorata i godišta. Jubilea Reserve Grand Selection kupaža je zelenog silvanca iz berbe 2011., chardonnaya iz 2014. i graševine iz 2016. Vino doista neobične kompozicije. Sad je u pravoj formi, kao rezultat instikta i neupitnog znanja vinarke. Pomješani su voćno-cvjetni mirisi uz bijeli čaj i livadni med. Kremoznog je, ali mineralno svježeg okusa.
 
 Mješavina sorata i godišta bio je i prvi ponuđeni crnjak. Ovdje je već jasno vidljiv potpis sina Branimira Turka, mladog agronoma, koji je učio i u Bordeauxu, a u vinariji je preuzeo odgovornost za crna vina. Tango Grand Selection kombinacija je sorata, sin cabernet sauvignon je iz berbe 2020., otac cabernet franc godinu je dana mlađi. Odnjegovani su 12 mjeseci u velikim bačvama od slavonskog hrasta i dali vino rubinske boje i finih mirisa na crveno voće: trešnju, višnju i ribizl. Finog je, toplog i mekog okusa, srednjeg tijela, visoke svježine i uglađenih tanina. 
 Iste su sorte dala sljedeća dva vina, samo su godišta zamijenjena. Cabernet Franc Grand Selection 2020. odležao je 12 mjeseci u bačvicama (225 litara) od slavonskog hrasta. Rubinske je boje sa svijetlim rubom i finog mirisa crnog bobičastog voća sa začinskim notama bijelog papra. Okus je sočan i svjež te isprepleten ugodnom gorčinom.
 
 A da desna obala velike rijeke voli i najrasprostranjeniju sortu vinove loze na svijetu, pokazali su Jasna Antunović i Branimir Turk, vinom Cabernet Sauvignon Grand Selection 2021. I ono je provelo godinu dana u bačvicama, ali od mađarskog hrasta. Zadržala je sorta klasične arome crnog bobičastog voća, a u drukčijoj su se bačvi razvile začinske note kadulje, timijana, crnog papra i
 klinčića. Vino je toplo, djelomično mekano te sočno, svježe i ugodne gorčine.
 
 Nakon predstavljanja novih vina poslužena je arhivska Graševina Premium 2010.! Vinom impresivne energije Jasna Antunović postavila je teško dostižne standarde! Kristalno je bistro, žive zlatno-jantarne boje. U slojevitom i kompleksnom mirisu isprepliću se arome prezrelog žutog voća, oskoruše, najfinijeg duhana, cvjetnog meda i livadnog cvijeća. Okus je sočan, slastan, dug i s naglašenom mineralnom svježinom te nježnom gorčinom koja krasi sortu.
 
 Vinarija Antunović predstavila se kao iznimno pouzdana, sa kontinuitetom kvalitete i bez nepotrebnih stilskih lutanja što im osigurava odličnu poziciju na zahtjevnom tržištu vina. 
 
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

AGAPITO-vinarija iz Buzeta
Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu.
Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom!
Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku.
Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

AGAPITO-vinarija iz Buzeta
 Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
 Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
 Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu. 
 Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom! 
 Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku. 
 Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
 Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

grožđe @KLUB (34)