grožđe @KLUB (32)

Horizontala i vertikala vina Vislender Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. g... Više [+]

Horizontala i vertikala vina Vislender


Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. godina dala je proljetni plavac voćnog mirisa u kojem prevladava sortno šljiva, s lijepom mineralnom svježinom. Na Voščicama je, pijesak izmiješan s crljenicom, a prinos malo veći, pa je i plavac 2021. lakšega tijela, ali s više herbalnih nota. Primjereniji je večernjim ljetnim pijuckanjima uz svježiji pršut i mlađi sir s kaparima i motarom. Ta su dva vina odnjegovana između 12 i 15 mjeseci u 500-litarskim bačvama.

Položaj Milna ponudio je iz 2021. jesensko vino, slojevitije punije i jače. Tamo je tlo s više krupnih čestica poput kamenja, šljunka i šljunčane prašine, prekriveno glinasto-ilovastim nanosima. Grožđe iz vinograda Tihobraće, u kojem je krš prekriven s 30 do 40 metara pijeska, dalo je intenzivniji plavac, izraženih, ali finih tanina. Plavci s ova dva položaja odležala su u bačvicama od 225 litara, a u prodaju će za dvije godine. Izrazito je sušna bila 2021. na Visu pa su i alkoholi između 15 i 15,5 posto. Sad su u prodaji vina iz svježije i vlažnije 2019. godine koja imaju između 13 i 14,5 posto. Zbog toga su, naravno, manje robusna i lakše se piju. Treba napomenuti da će i plavci iz 2021. sigurno omekšati do izlaska na tržište.

Marko Vojnović, suvlasnik vinarije Vislander, rekao je kako su se njegovi preci na Visu vinima počeli baviti još u 19. stoljeću. Sadašnja je generacija krenula u posao prije 15-ak godina u starim viškim konobama, a završetak početka, kako se izrazio, bio je 2018. Tad su dovršili modernu vinariju, što im je omogućilo ozbiljno korištenje drvenih bačava i tehnika koje su im prije bile nedostupne. Razliku je zorno pokazao drugim dijelom prezentacije, u kojem je ponudio i vertikalu sedam plavaca između berbi 2020. i 2012. Ta se vina nisu, naravno, mogla uspoređivati detaljno poput onih na horizontalnom kušanju, ali vidjelo se da lijepo putuju kroz vrijeme i da svako ima svoju osobnost.

Plavac s Milne iz 2020. fino miriše na more. Okusom dominira 15,5 posto alkohola, ima lijepe kiseline za sortu, ali treba mu neko vrijeme u boci da bi se ta dva parametra sasvim sprijatelje. Ljubišće 2018. je s nježnih 13,5 posto alkohola, dobro vino iz relativno lošije godine. Milna 2017. i Tihobraće 2016. primarno su odnjegovani u inoksu u konobi pa 2018. prebačeni u novu vinariju na odležavanje u drvenim bačvama. Tihobraće je iznenadilo svježinom i jako tamnom bojom koju plavci inače s godinama gube.

Ugodno su iznenadila i tri najzrelija plavca. Onaj iz 2015. je kombinacija grožđa s položaja Milna i Tihobraće prekrasno miriše, isprva cvjetno, potom i voćno. A okus mu je iznimno dug. U Milni 2013. nježno se osjeti bret. Toliko nježno da vinoljupcima otvorenog duha neće zasmetati, kao u ponajboljim odležanim bordoškim crnjacima. Milna 2012. danas je, unatoč 13 godina, fino zimsko vino primjereno podneblju iz kojeg potječe te večernjem druženju u zagrijanoj konobi uz pismu i zreli pršut

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze. „Ponosni smo na naše autohtone sorte! O... Više [+]

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni

Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze

Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze.

„Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina Hrvatskog zagorja, no prilagođavamo se i promjeni klime. Te sorte konačno dolaze na svoje! Naime, zbog zatopljenja sve se više borimo s manjkom kiselina u grožđu, a naše autohtone sorte imaju jako lijepe kiseline“, istaknula je enologinja Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje.

Zagorski vinogradari među autohtonim sortama najveću pozornost pridaju starohrvatskoj belini.

„Od te su sorte vino proizvodili moj djed i pradjed, no slavne su internacionalne sorte iz vinograda početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izgurale naše autohtone. Želim revitalizirati tradiciju i ostaviti je u nasljeđe svojim sinovima. Mladima su nove stvari zanimljive, a vina starih sorti loze otkrivaju im nove okuse, ali i povezuju s nekim starim vremenima“, rekao je Robert Zdolc iz Vinarije Zdolc.

„Zagorju smo željeli vratiti sorte koje su se ovdje uzgajale od davnina. Sve više ozbiljnih vinogradara i vinara želi nešto čime bi se izdvojili od drugih, a vinski turizam traži nešto lokalno i autentično. Istražujući gene starohrvatske beline utvrdili smo da je ona roditelj niza internacionalnih sorti. Ponosni smo da imamo njezin matičnjak i da svoje vinograde sadimo iz vlastitoga sadnog materijala. Uzgajamo još nekoliko autohtonih sorti – svetokrišku belinu, dišeću raninu, modru kosovinu i volovinu crvenu. Autohtone sorte daju lagana, lepršava vina s umjerenim kiselinama kakva odgovaraju kulinarskoj tradiciji Hrvatskoj zagorja. To nisu teška vina. Ona su nepretenciozna u najboljem značenju te riječi. Užitak je svaki dan popiti čašu jednog takvog vina“, rekao je Mladen Kantoci, voditelj Odjela poljoprivrede u tvrtki Trgocentar u čijem je sastavu Vinarija Vitus.

„Na svijetu je krajem prošlog tisućljeća ostalo svega 20 trsova sokola. Ti su se trsovi nalazili u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Moj je otac 2000. godine uspio dogovoriti spašavanje sorte, tj. stvaranje matičnog nasada sokola iz kojeg bismo mogli vidjeti što ta sorta uopće može dati. U tome su ga podržali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorska županija. Uspjeli smo doći do toga da se sada sadnice dijele vinogradarima s područja Klanjca. Sortu danas uzgaja sedam-osam vinogradara, a sav urod grožđa otkupljuju vinarije Sever i Petrišić. Sokol se uvelike razlikuje od ostalih autohtonih sorti Hrvatskog zagorja. Ističe se svojom robusnošću i finim aromama“, ispričao je Filip Sever iz Vinarije Sever.

Vinari Hrvatskog zagorja od autohtonih sorti proizvode mirna i predikatna vina te pjenušce.
Ta će svoja vina zagrebačkoj vinskoj publici predstaviti na 4. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske.
BregFest će se održati u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Ante Gudelj

Jučer smo obrali Cabernet sauvignon i završili berbu za ovu godinu. Prinos 50% veći no lane (3000kg), grožđe zdravo, ekipa 🔝💚 kreće maceracija, pa za 10-ak dana pod prešu i u podrum. Čestitke kuharu Stipi na grahu, a našem Oliveru na jank... Više [+]

Jučer smo obrali Cabernet sauvignon i završili berbu za ovu godinu. Prinos 50% veći no lane (3000kg), grožđe zdravo, ekipa 🔝💚 kreće maceracija, pa za 10-ak dana pod prešu i u podrum. Čestitke kuharu Stipi na grahu, a našem Oliveru na janku 🖖

#RuralFoto #Selo Dječje ručice beru slatke bobice grožđa.

Berba grožđa 2025, pune ruke plodova vinove loze na jugu Hrvatske, u Konavlima #RuralFoto #proizvodnja

Bliži se kraj berbe i vinskih sorti grožđa 🍇🍷.

Zadnji dani ljeta. Grožđe spremno za berbu, suncokret se skida, ostaje još kukuruz obrati

Danas smo posjetili vinariju, podrume i vinograde obitelji Kolar u Suzi kojima je upravo danas započela berba grožđa za ovu sezonu. Iako zatrpan poslom, Lajoš Kolar je uspio izdvojiti malo svog vremena da nam pokaže kompletan proces proizvo... Više [+]

Danas smo posjetili vinariju, podrume i vinograde obitelji Kolar u Suzi kojima je upravo danas započela berba grožđa za ovu sezonu. Iako zatrpan poslom, Lajoš Kolar je uspio izdvojiti malo svog vremena da nam pokaže kompletan proces proizvodnje, od sadnje loze pa sve do buteljiranja vina 🍇🍷

U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj počela berba Vinogradari i vinari suglasni su da je to najbolja berba u ovom desetljeću. Prvi vinogradi u koje su ove godine stigli berači, su oni na Plešivici. Prošli je tjedan tamo počelo branje grožđa so... Više [+]

U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj počela berba

Vinogradari i vinari suglasni su da je to najbolja berba u ovom desetljeću.
Prvi vinogradi u koje su ove godine stigli berači, su oni na Plešivici. Prošli je tjedan tamo počelo branje grožđa sorti koje se koriste kao baza za pjenušce.

„Za razliku od nekoliko prethodnih godina, iza nas je zahvalna vinogradarska godina. Nisu nas morile kiše ni bolesti vinove loze. Rezultat je dobra berba. Parametri grožđa su dobri pa vjerujemo da će i u podrumu sve biti kako treba“, kazao je Nikola Šember iz vinarije Šember.

Na vinogradarsku se godinu ne žale ni ekološki vinari, oni koji su posebno ugroženi hirovitošću prirode.

„Ovogodišnja nam je berba prva s ekološkim certifikatom! Nakon dvije godine koje su nam bile izazovne u zaštiti i očuvanju vinograda zdravima, ovo nam je ljeto donijelo odličan urod. Zdravlje grožđa, njegova količina, parametri i kvaliteta su izvrsni! Vjerujem da je takva berba nama i svima ostalima koji se bave ekološkom proizvodnjom vina, vjetar u leđa“, rekao je Danijel Šarušić, direktor Podruma Mladina.

Početkom ovog tjedna berači su i u Hrvatskom zagorju.

„Lijepo ljeto donijelo nam je veći urod od onoga proteklih godina. I kvaliteta grožđa djeluje dobro. U našoj ćemo vinariji ovu berbu pamtiti i po unaprjeđenju primarne prerade. Imamo novu prešu i uz nju vezanu liniju za preradu čime ćemo poboljšati kvalitetu vina“, kazao je Josip Prekratić iz vinarije Prekratić vino.

U ostatku Središnje bregovite Hrvatske vinogradari i vinari su također u vinogradu.

„Steriliziramo podrum, čistimo cisterne i strojeve, a u vinogradima je u tijeku košnja trave. S berbom krećemo početkom rujna. Uz vina koja proizvodimo godinama, pripremamo i nešto novo. Prvi ćemo put raditi pušipel za odležavanje“, otkrio je David Štampar iz vinarije Štampar.

Nakon berbe vinare Bregovite Hrvatske očekuju pripreme za četvrti BregFest. Taj će se festival vina Bregovite Hrvatske održati u zagrebačkoj Laubi u petak 24. listopada 2025. godine.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Ante Gudelj