grožđe @KLUB (26)

Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]

Tunel dingač

Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija

Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.

Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.

Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.

Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić

Danas grah u ćupu 😊🤟 ne brinite, mačka je živa i zdrava
PS. Još ima stolnog grožđa

@Adi Pašalić

Horizontala i vertikala vina Vislender Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. g... Više [+]

Horizontala i vertikala vina Vislender


Da se četiri godišnja doba mogu prepoznati u plavcima viške vinarije Vislander s četiri vinogradarska položaja, pokazalo je usporedno kušanje berbi 2021. i 2019. S pjeskovitog položaja Ljubišće 2021. godina dala je proljetni plavac voćnog mirisa u kojem prevladava sortno šljiva, s lijepom mineralnom svježinom. Na Voščicama je, pijesak izmiješan s crljenicom, a prinos malo veći, pa je i plavac 2021. lakšega tijela, ali s više herbalnih nota. Primjereniji je večernjim ljetnim pijuckanjima uz svježiji pršut i mlađi sir s kaparima i motarom. Ta su dva vina odnjegovana između 12 i 15 mjeseci u 500-litarskim bačvama.

Položaj Milna ponudio je iz 2021. jesensko vino, slojevitije punije i jače. Tamo je tlo s više krupnih čestica poput kamenja, šljunka i šljunčane prašine, prekriveno glinasto-ilovastim nanosima. Grožđe iz vinograda Tihobraće, u kojem je krš prekriven s 30 do 40 metara pijeska, dalo je intenzivniji plavac, izraženih, ali finih tanina. Plavci s ova dva položaja odležala su u bačvicama od 225 litara, a u prodaju će za dvije godine. Izrazito je sušna bila 2021. na Visu pa su i alkoholi između 15 i 15,5 posto. Sad su u prodaji vina iz svježije i vlažnije 2019. godine koja imaju između 13 i 14,5 posto. Zbog toga su, naravno, manje robusna i lakše se piju. Treba napomenuti da će i plavci iz 2021. sigurno omekšati do izlaska na tržište.

Marko Vojnović, suvlasnik vinarije Vislander, rekao je kako su se njegovi preci na Visu vinima počeli baviti još u 19. stoljeću. Sadašnja je generacija krenula u posao prije 15-ak godina u starim viškim konobama, a završetak početka, kako se izrazio, bio je 2018. Tad su dovršili modernu vinariju, što im je omogućilo ozbiljno korištenje drvenih bačava i tehnika koje su im prije bile nedostupne. Razliku je zorno pokazao drugim dijelom prezentacije, u kojem je ponudio i vertikalu sedam plavaca između berbi 2020. i 2012. Ta se vina nisu, naravno, mogla uspoređivati detaljno poput onih na horizontalnom kušanju, ali vidjelo se da lijepo putuju kroz vrijeme i da svako ima svoju osobnost.

Plavac s Milne iz 2020. fino miriše na more. Okusom dominira 15,5 posto alkohola, ima lijepe kiseline za sortu, ali treba mu neko vrijeme u boci da bi se ta dva parametra sasvim sprijatelje. Ljubišće 2018. je s nježnih 13,5 posto alkohola, dobro vino iz relativno lošije godine. Milna 2017. i Tihobraće 2016. primarno su odnjegovani u inoksu u konobi pa 2018. prebačeni u novu vinariju na odležavanje u drvenim bačvama. Tihobraće je iznenadilo svježinom i jako tamnom bojom koju plavci inače s godinama gube.

Ugodno su iznenadila i tri najzrelija plavca. Onaj iz 2015. je kombinacija grožđa s položaja Milna i Tihobraće prekrasno miriše, isprva cvjetno, potom i voćno. A okus mu je iznimno dug. U Milni 2013. nježno se osjeti bret. Toliko nježno da vinoljupcima otvorenog duha neće zasmetati, kao u ponajboljim odležanim bordoškim crnjacima. Milna 2012. danas je, unatoč 13 godina, fino zimsko vino primjereno podneblju iz kojeg potječe te večernjem druženju u zagrijanoj konobi uz pismu i zreli pršut

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze. „Ponosni smo na naše autohtone sorte! O... Više [+]

Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni

Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze

Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze.

„Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina Hrvatskog zagorja, no prilagođavamo se i promjeni klime. Te sorte konačno dolaze na svoje! Naime, zbog zatopljenja sve se više borimo s manjkom kiselina u grožđu, a naše autohtone sorte imaju jako lijepe kiseline“, istaknula je enologinja Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje.

Zagorski vinogradari među autohtonim sortama najveću pozornost pridaju starohrvatskoj belini.

„Od te su sorte vino proizvodili moj djed i pradjed, no slavne su internacionalne sorte iz vinograda početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izgurale naše autohtone. Želim revitalizirati tradiciju i ostaviti je u nasljeđe svojim sinovima. Mladima su nove stvari zanimljive, a vina starih sorti loze otkrivaju im nove okuse, ali i povezuju s nekim starim vremenima“, rekao je Robert Zdolc iz Vinarije Zdolc.

„Zagorju smo željeli vratiti sorte koje su se ovdje uzgajale od davnina. Sve više ozbiljnih vinogradara i vinara želi nešto čime bi se izdvojili od drugih, a vinski turizam traži nešto lokalno i autentično. Istražujući gene starohrvatske beline utvrdili smo da je ona roditelj niza internacionalnih sorti. Ponosni smo da imamo njezin matičnjak i da svoje vinograde sadimo iz vlastitoga sadnog materijala. Uzgajamo još nekoliko autohtonih sorti – svetokrišku belinu, dišeću raninu, modru kosovinu i volovinu crvenu. Autohtone sorte daju lagana, lepršava vina s umjerenim kiselinama kakva odgovaraju kulinarskoj tradiciji Hrvatskoj zagorja. To nisu teška vina. Ona su nepretenciozna u najboljem značenju te riječi. Užitak je svaki dan popiti čašu jednog takvog vina“, rekao je Mladen Kantoci, voditelj Odjela poljoprivrede u tvrtki Trgocentar u čijem je sastavu Vinarija Vitus.

„Na svijetu je krajem prošlog tisućljeća ostalo svega 20 trsova sokola. Ti su se trsovi nalazili u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Moj je otac 2000. godine uspio dogovoriti spašavanje sorte, tj. stvaranje matičnog nasada sokola iz kojeg bismo mogli vidjeti što ta sorta uopće može dati. U tome su ga podržali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorska županija. Uspjeli smo doći do toga da se sada sadnice dijele vinogradarima s područja Klanjca. Sortu danas uzgaja sedam-osam vinogradara, a sav urod grožđa otkupljuju vinarije Sever i Petrišić. Sokol se uvelike razlikuje od ostalih autohtonih sorti Hrvatskog zagorja. Ističe se svojom robusnošću i finim aromama“, ispričao je Filip Sever iz Vinarije Sever.

Vinari Hrvatskog zagorja od autohtonih sorti proizvode mirna i predikatna vina te pjenušce.
Ta će svoja vina zagrebačkoj vinskoj publici predstaviti na 4. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske.
BregFest će se održati u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Ante Gudelj

Jučer smo obrali Cabernet sauvignon i završili berbu za ovu godinu. Prinos 50% veći no lane (3000kg), grožđe zdravo, ekipa 🔝💚 kreće maceracija, pa za 10-ak dana pod prešu i u podrum. Čestitke kuharu Stipi na grahu, a našem Oliveru na jank... Više [+]

Jučer smo obrali Cabernet sauvignon i završili berbu za ovu godinu. Prinos 50% veći no lane (3000kg), grožđe zdravo, ekipa 🔝💚 kreće maceracija, pa za 10-ak dana pod prešu i u podrum. Čestitke kuharu Stipi na grahu, a našem Oliveru na janku 🖖

#RuralFoto #Selo Dječje ručice beru slatke bobice grožđa.

Berba grožđa 2025, pune ruke plodova vinove loze na jugu Hrvatske, u Konavlima #RuralFoto #proizvodnja

Bliži se kraj berbe i vinskih sorti grožđa 🍇🍷.

Zadnji dani ljeta. Grožđe spremno za berbu, suncokret se skida, ostaje još kukuruz obrati