dalmacija @KLUB (28)

VINSKI GRAD Od 24. lipnja do 6. srpnja 2025. na Trgu FranjeTuđmana u Zagrebu moći će se kušati 350 vina. Vinara je ove godine trideset iz Hrvatske i iz inozemstva. Posjetitelji će ove godine imati priliku kušati vina iz Slavonije - Enosophi... Više [+]

VINSKI GRAD

Od 24. lipnja do 6. srpnja 2025. na Trgu FranjeTuđmana u Zagrebu moći će se kušati 350 vina.
Vinara je ove godine trideset iz Hrvatske i iz inozemstva. Posjetitelji će ove godine imati priliku kušati vina iz Slavonije - Enosophia, Galić, Josić, Kast, Markota, Martin Albus, Vinarija Kutjevo, iz Središnje Hrvatske – Iuris Winery, Kopjar, Kostanjevec, Kotolenko, Petrač, Podrum Mladina i Štampar, iz Istre – Benvenuti, Cattunar, Deklić, Fakin, Marčeta, Matić vina, Rossi destilerija i Roxanich te iz Dalmacije– Delmati, Skaramuča i Vislander. Inozemnu ponudu čine slovenske vinarije Radgonske gorice i Simčič – Karol&Igor&Marijan, iz Sjeverne Makedonije vinarija Tikveš te franuski Lillet i talijanska Astoria.
Osim vina, posjetitelje očekuje veliki izbor koktela na kućici Cocktails by Roto te ponuda piva Erdinger. Ponudu vina prati i gastronomska ponuda – Mrav Burger, Međimursko pile, President selekcija sireva te Matić delicije.
Poslijepodneva rezervirana za program kreativnih radionica. Paint&Winebitb bit će izrada keramike, Clay&Wine, oslikavanje vinskih čaša GlassArt&Wine, te oslikavanje torbi i majica, BagArt&Wine i T-shirtArt&wine. Uz svaku radionicu kušat će se i vina jedne od vinarija, a zainteresirani svoje mjesto na radionici mogu osigurati već sada putem linka https://linkbio.co/Vinskigrad .
U četvrtak 26. lipnja održat će se i kulinarska radionica Pile&Mile u organizaciji Međimurskog pileta. Za najmlađe posjetitelje osiguran je Dukat junior dječji kutak, koji roditeljima omogućuje bezbrižno uživanje u Roto i Romerquelle lounge zoni.
Večernja druženja u Vinskom gradu donose glazbene programe. U srijedu, 25. lipnja očekuje se Say Cheese party by President, uz nastup DJ Ved Cruza i saksofon live. Petak i subota, 28. i 29. lipnja, rezervirani su za DJ Kancu od 21 sat, petak, 4. srpnja pretvara se u "Pop me a glass" party by DJ Lorenzo, a u subotu 5. srpnja posjetitelje očekuje "Vodi me u Disco" party by Bocca Sofistifunk. Za ljetnu atmosferu svih ostalih dana pobrinut će se playlista Laganini FM radija.
Radno vrijeme Vinskog grada svakog dana je od 17:30 do 00:00, a petkom i subotom do 1 iza ponoći. Ulaz na festival je besplatan, na ulazu je potrebno unajmiti staklenu vinsku čašu za 5 €, a organizatori žele istaknuti da je plaćanje na vinskim kućicama isključivo karticama.
Sve važne informacije dostupne su na Instagramu
https://www.instagram.com/vinart_croatia/?hl=en i Facebooku agencije Vinart https://www.facebook.com/vinartcroatia .

Pripremio: Tomislav Radić

Vina iz Kutjeva ali i iz Like Iz Kutjeva. iz Zlatne doline na radionici "Vrijeme je ZA... u Zagreb došao je mladi vinar Tomislav Antunović. Otac Jure Antunović 2001. godine kupio je vinograd na Hrnjevcu. Antunovići (otac , majka Željka i br... Više [+]

Vina iz Kutjeva ali i iz Like

Iz Kutjeva. iz Zlatne doline na radionici "Vrijeme je ZA... u Zagreb došao je mladi vinar Tomislav Antunović. Otac Jure Antunović 2001. godine kupio je vinograd na Hrnjevcu. Antunovići (otac , majka Željka i brat Nikola) te Tomislav imaju 85000 trsova na 18 hektara a bave se i voćarstvom (orasi, lješnjak, šljiva, kesten). Tomislav je 2014. u sklopu OPG-a osnovao svoju vinariju AT Agrofort. Godine 2017. odlučio je vina raditi biodinamički po mjesečevim mijenama. To znači da sve bitne poslove u tretmanu grožđa od berbe do podrumskih radnji: maceracije, pretoci, punjenja radi u doba punog mjeseca. Otuda i naziv Luna za njegove graševine. Svoju invenciju pokazao je prvim sađenjem trsova na Ličkom području,na Debelom brdu kod Udbine. Tijekom 2021. i 2023. zasadio je 2400 trsova , osam sorti od kojih su neke piwi Solaris, Regent, Rondo, Cabernet cortis a naravno, nije moglo proći a da ne posadi i graševinu,kraljicu Kutjeva. Ove godine će na urod doći prva ozbiljnija količina grožđa zasađena 2022. u kutjevačkom kraju 1500 loza chardonnaya i isto toliko sauvignona. Tako da sada vinarija ima 22 000 trsova na 3.3 ha sa pretežitom graševinom. Kapacitet podruma je 33000 litara a osim na kućnom pragu najveće količine uspijeva prodati u Dalmaciji ( Trogir, Split, Omiš) te u nekoliko restorana u Berlinu.
Na prezentaciji u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je o vinima govorio sommelier Darko Lugarić, kušalo se: Solaris 2023. 12.0% alkohola. Luna graševina 2024. 13.4, Luna graševina 2021 12.5, Primo graševina 2020. 13.0, Traminac mirisni 2023. 13.2, Zweigelt 2023. 12.8 i Omega crni pinot 2023. 12.9.
Solaris 2023. 12% alkohola i 0.6 g. ostatka šećera je vino žuto zelenkaste boje, herbalno cvjetnog karaktera, u ustima se osjeti dobra kiselina što mu daje svježinu. Solaris u Udbini je piwi sorta Fr 360 nastala križanjem Merzlinga, Muškat otonela i Zarye severa. Ta vrlo otporna sorta nije uopće tretirana prskanjem. Solaris je tipično aperitivno vino a gastronomski se sljubljuje sa bijelom morskom ribom i sa carpacciom od hobotnice i školjkama.
Luna graševina 2024. 13.4% alkohola i 5.1 g/L kiseline je vino sa izraženim zelenkastim tonovima koji odaju svježinu. U okusu i mirisu osjeti se svježa jabuka , otkošena livada i bijelo cvijeće. Tipična mlada graševina puna slasti, osjeća se mineralnost i ukusna slanost. Vinogradi za ovu graševinu se nalaze na području Duboka na.visini oko 250 metara. Ima oko 7000 trsova po hektaru a prinos je do 1.5 kg po trsu. Darko Lugarić gastronomski preporučuje klasičnu paštu sa rajčicama i bosiljkom.
Primo graševina 2020. sa 13.0% alkohola i 14.5 grama ostatka šećera. To je graševina kasne berbe na sur lieu bez intervencija vinara osim miješanja. Ciljano je odrađena malolaktika. Razmišljanje vinara je da se ne intervenira u vino već da se fermentacija spontano odradi. Vino je zlatno žute boje, u mirisu je prepoznatljiva jabuka, malo zrelija marelica. Kiseline su nježnije, ne nedostaje ekstrakcije tijela, ima zapravo dosta ostatka šećera 14.5 grama ali je ipak polusuho. Gastronomski sommelier je preporučio spare ribs sa čilijem, piletinu u panko mrvicama u slatko ljutom umaku, sushi, argentinske kozice i dobar fiš .
Završno vino u radionici je bila Omega od crnog pinota koja u pojedinim godinama dolazi i kao kupaža. Omega 2023. 12.9% alkohola je u berbi i preradi također pratila mjesečevu liniju. Vino je tipične pinotovske svijetlo crvene, rubin boje, gusto, intezivnog sortnog mirisa. Osjeti se miris trešnje, zemlje, gljiva. To je dobro uravnoteženo vino, dobar balans kiseline i graničnog šećera 3.4 grama. Odležavalo je 9 mjeseci u srednje paljenim bačvama drugog punjenja. Gastronomski dobro bi pratilo jela od pečene janjetine, patku s mlincima ili svinjski lungić sa umakom od vrganja i domaćim njokima.
.Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Klimatološki podaci mogu pokazati da je pojava olujnih nevremena i tuče uvijek bilo. Međutim, prije ste imali u blizini većih gradova velike površine pod šumom, pod drvećem, ističe Željko Lazanin, umirovljeni meteorolog. Nestale šume davale... Više [+]

Klimatološki podaci mogu pokazati da je pojava olujnih nevremena i tuče uvijek bilo. Međutim, prije ste imali u blizini većih gradova velike površine pod šumom, pod drvećem, ističe Željko Lazanin, umirovljeni meteorolog.

Nestale šume davale su veliki doprinos klimi, čišćenju atmosfere i sličnim procesima. Kada smo to narušili, uslijedile su klimatske promjene. Ono što mi kao ljudi možemo učiniti jest održavati i nadoknaditi što veći broj zelenih površina.

#ZeleniZPP #IMCAP #CAP

@Nikola Agro

U srcu omiške zagore višnja maraska uzgajala se stoljećima i prodavala diljem Europe. Zbog specifičnosti mediteranske klime i tla u Dalmaciji ta autohtona hrvatska sorta višnje davala je plod najbolje kakvoće. Denis Rubić iz sela Katuni, ne... Više [+]

U srcu omiške zagore višnja maraska uzgajala se stoljećima i prodavala diljem Europe. Zbog specifičnosti mediteranske klime i tla u Dalmaciji ta autohtona hrvatska sorta višnje davala je plod najbolje kakvoće.

Denis Rubić iz sela Katuni, nedaleko od grada Omiša, vlasnik je najvećeg ekološkog nasada višnje maraske u Europi.

#ZeleniZPP #IMCAP #CAP

@Leticija

PINK DAY U zagrebačkoj Laubi, kući za ljude i umjetnost, 26. travnja 2025.održano je veliko izložbeno-promotivno-edukativno vinsko događanje, 12. PINK DAY Zagreb Na početku minutom šutnje prisutni su odali počast za preminulog Papu Franju.... Više [+]

PINK DAY

U zagrebačkoj Laubi, kući za ljude i umjetnost, 26. travnja

2025.održano je veliko izložbeno-promotivno-edukativno

vinsko događanje, 12. PINK DAY Zagreb

Na početku minutom šutnje prisutni su odali počast za preminulog Papu Franju.
Uz ružičasta vina, ekstra djevičanskog maslinova ulja i druge izlagače, program se nastavio stručnim radionicama i Okruglim stolom.
Događanju su prethodila dva dana obilježena zanimljivim i poučnim radionicama, a sve je počelo u Pupitresu – boutiqueu vinske kulture, gdje je u srijedu 23. travnja, održan masterclass mađarske vinarije Tamas Duzsi, powered by Dalmatie Group. Duzsija smatraju kraljem ružičastih vina Mađarske, jer proizvodi 15-tak etiketa roséa u rasponu od najsvježijih i lepršavih – sve do odležanih i vrlo kompleksnih.
U četvrtak 24. travnja, u Pupitresu, se radionicom Zadarskog vinogorja predstavio Zadar Wine Festival, koji je nakon Vinistre, Vinarta i WineRi-festivala, ove godine bio partner PINK DAYa Zagreb. Radionicu je vodio poznati sommelier Ivan Stibilik.
Novost na PINK DAYu izbor je jantarnih vina, a selektor koji ih je odabrao za festival, ujedno je bio i voditelj masterclassa s temom vina nastalih uz minimalnu ljudsku intervenciju, višestruki sommelierski prvak i međunarodni vinski sudac, Josip Orišković. Uz prisustvo vinara i enologa iz Vina Belje, Kleti Romić, Glavica, Katunar Wine Estate i Krauthaker, održao je masterclass powered by PBZ Visa Premium Card & Nexi.
Da bi saznali što više o roséima, hrvatskim ali i francuskim – te o njihovim različitostima, specifičnostima i prednostima, valjalo je prisustvovati dvjema radionicama/mastercalssovima. Iz jedinog svjetskog Instituta posvećenog isključivo istraživanju roséa, iz francuske Provanse, powered by HTZ, stigla je enologinja Nathalie Pouzalgues. U Pupitresu je detaljno objasnila sve o rosé vinima a točila su se ona provansalska.
Na Festivalu, u subotu, osim 100-injak ružičastih vinskih etiketa, 15-tak vrhunskih jantarnih vina i pink koktela – u okviru Green in Pink dijela, bila su prisutna i najbolja hrvatska ekstra djevičanska maslinova ulja – od Istre do Dalmacije - pa je prva u nizu održana i poučna i radionica powered by Kotari.
Slijedio je Okrugli stol o utjecaju klimatskih promjena na vinarstvo i vinogradarstvo, pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore (HGK) koji je moderirao Josip Orišković, a sudjelovali su stručnjaci doc.dr.Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu HGK; prof. dr. , Maja Telišman Prtenjak, redovita profesorica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. . Ivan Prša, iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo, direktor Sektora i vinar Antun Glavica iz moslavačke vinarije Glavica, koji jedini u Hrvatskoj ima vino certificirano kao Demeter.
Kako je ovogodišnja zemlja partner PINK DAYa Zagreb bila – Italija – predstavili su se brojni talijanski proizvođači rosé vina, članovi konzorcija Consorzio Vini Bardolino, čiju radionicu je uz prisustvo predstavnika pet vinarija vodio dr. Costantino Gabardi. Sve zahvaljujući talijansko-hrvatskoj gospodarskoj komori koja je omogučila dolazak vinara iz područja oko jezera Garda, poznatog po ružičastim vinima.

Na kraju, pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice( HTZ), ugledna gošća iz Francuske, Nathalie Pouzalgues, od izloženih hrvatskih vina, odabrala pet, da bi uz prisustvo vinara i pred posjetiljima – iznijela svoje viđenje hrvatskih rosea kojima je vrlo impresionirana, te govorila o karakteristikama i specifičnostima ovih vina. Bila je to posebna čast za vinarije Cmrečnjak, Medea, Green Captain, Bastian i Barun čija je rose vina odabrala.
Dodijeljene su već tradicionalne nagrade PINK DAYa Zagreb za najljepše i najkreativnije uređene stolove izlagača. Ženski žiri u sastavu: Nathalie Pouzalgues, Andrea Perkov iz Talijansko-hrvatske gospodarske komore i Ana Ljevar iz Alqvimije – odlučio je da je naljepši stol maslinara bio Dal Fleur.
Treću nagradu među vinarima osvojila su Vina Belje.
Drugu nagradu osvojila je ugledna istarska vinarija Rossi. A prvu nagradu, Riedel dekanter i butelju Angel Rock pjenušca, zahvaljujući MIVA Galeriji vina - osvojila je vinarija Bastain.

Partneri 12. PINK DAY Zagreb festivala su; HTZ, PBZ Visa Premium Card, Nexi, Dalmatie Group, HGK, Kotari, Consorzio Bardolino, Esplanade Zagreb hotel, Talijansko hrvatska gospodarska komora, Mömax, Romerquelle.

Pripremio : Tomislav Radić
Snimke: Mirko Janković, Rene Karaman, Zoran Lutz

Pozicioniranje Hrvatske kao vinske destinacije U svečanoj dvorani kurije Adamovich – Cseh na imanju vinarije Vina Erdut u Erdutu, održan je okrugli stol 'Pozicioniranje Hrvatske kao vinske destinacije'. Događaj je organiziran u suradnji Vin... Više [+]

Pozicioniranje Hrvatske kao vinske destinacije

U svečanoj dvorani kurije Adamovich – Cseh na imanju vinarije Vina Erdut u Erdutu, održan je okrugli stol 'Pozicioniranje Hrvatske kao vinske destinacije'. Događaj je organiziran u suradnji Vina Erdut i Graševine Croatica, regionalnog udruženja vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja.

Okrugli stol otvorila je Nikolina Jakopović, načelnica sektora za razvoj turističkih odredišta u Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske, naglašavajući u uvodnoj riječi važnost dijaloga u budućem razvoju Hrvatske kao vinske destinacije. Uzvanicima su se obratili i Mirela Kalazić u ime Osječko-baranjske županije, Dunja Vukmirović, članica Uprave Erdutskih vinograda te Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatica.

Središnja tema rasprave obuhvatila je nekoliko značajnih pitanja, među kojima su javna turistička infrastruktura, prostorno plansko uređenje te dostupnost financijskih potpora za pripremu i izgradnju turističkih sadržaja.

U raspravi sudjelovali su Darija Tödtling iz Hrvatske turističke zajednice, Nenad Nizić, predsjednik Udruge jedinstvenih hrvatskih hotela Impresia i vlasnik hotela Vestibul Palace u Splitu, Ivana Pavić Kurteš, izvršna direktorica za prodaju Vina Erdut, Suzana Operman, direktorica udruge Bregovita Hrvatskate te Damir Štimac, dopredsjednik udruge Vino Dalmacije i vlasnik vinarije Rizman iz Komarne.
Poticanje suradnje između vinogradara, vinara, ugostitelja i institucija ključno je za jačanje međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske kao vinske destinacije, te za održiv razvoj vinskog turizma koji ujedno promiče lokalnu kulturu i tradiciju.
Nakon plenarnog dijela kušalo se vina marke Vina Erdut kod Velike bačve. Održana je i vinska radionica posvećena sljubljivanju vina Erdutskog vinogorja s lokalnim jelima.
Pripremio: Tomislav Radić

Ocjenjivanje tribidraga, crljenka, zinfandela i kratošije Zlatan Crljenak 2019. vinarije Zlatan Otok iz Svete Nedjelje na Hvaru najviše je bodova osvojio na ocjenjivanju 26 hrvatskih vina od crljenka, tribidraga odnosno zinfandela koje je u... Više [+]

Ocjenjivanje tribidraga, crljenka, zinfandela i kratošije

Zlatan Crljenak 2019. vinarije Zlatan Otok iz Svete Nedjelje na Hvaru najviše je bodova osvojio na ocjenjivanju 26 hrvatskih vina od crljenka, tribidraga odnosno zinfandela koje je u zagrebačkom vinskom baru Wine & Friends organizirala vinska promotorica Ivana Pranjić. Osnivač vinarije, pokojni Zlatan Plenković, posadio je prije 20-ak godina pokusni vinograd s crljenkom i srodnim sortama poput plavca malog crnog i plavine.
Bilo je to nakon otkrića kako je kalifornijski zinfandel ista sorta kao naš crljenak ili tribidrag, odnosno talijanski primitivo i kratošija u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Očevo iskustvo sa sortom iskoristili su i Zlatanovi sinovi Nikola i Marin pobijedivši na ovom ocjenjivanju.
Na Plenkovićev nagovor crljenak je posadio i Kaštelanin Dražan Krolo. Baš je njegov Kaštelanski crljenak 2020. osvojio drugo mjesto, sa samo 0,1 bodom manje. Treće je bilo vino Fetivi 2020. vinarije Markus, u kojem je 87 posto crljenka začinjeno babićem. Oduševila je i ujednačenost kvalitete hrvatskih vina: 21 je osvojilo zlatnu medalju, a njihove su se ocjene razlikovale u samo četiri boda. Pet srebrnih vina bilo je bod ispod praga za zlato.
Ocjenjivali su enolozi, sommelieri, vinski trgovci i publicisti prof.Ivan Dropuljić, Franjo Francem, Tomo Jakopović, Jana Košćec, Ivo Kozarčanin, Darko Lugarić, prof.dr.sc.Ivan Pejić, Vjekoslav Stojšić i Nenad Trifunović a nazočan je bio i Željko Suhadolnik.

Na ocjenjivanje su stigla vina iz cijele Dalmacije, od Konavala preko otoka, Imotskog i Kaštela do zadarskog zaleđa pa i Kutjeva. Usporedno su se ocjenjivali i kalifornijski Zinfandel 2018. Grgich HillS Estate te tri vina iz Sjeverne Makedonije: Kratošija 2021. Popov, Barovo 2021., Tikveš od vranca i kratošije te Kratošija 2021. Kamnik. Sva četiri su se pozlatila, a najveći broj bodova osvojila je Kratošija 2021 vinarije Popov iz Sjeverne Makedonije.
Vinski bar Wine & Friends logistički se pobrinuo za ocjenjivanje protekne sasvim glatko, a pobjednik hrvatskog Masterchefa 2021.Ivan Temšić pripremio je okrjepu: juhu od karameliziranog celera i slanutka s uljem bijelog tartufa, crème fraîche i prženim slanutkom te pašticadu od tune s domaćim njokima,
kremom od korjenastog povrća i ketchupom od zelene jabuke.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Cork Croatia

Renesansa dragocjene autohtone sorte: Škrlet ima veliki potencijal u mediteranskoj kuhinji Škrlet proživljava procvat. Moslavački vinogradari povećavaju vinograde te autohtone sorte vinove loze, a vinari od nje stvaraju monosortna vina razn... Više [+]

Renesansa dragocjene autohtone sorte:
Škrlet ima veliki potencijal u mediteranskoj kuhinji

Škrlet proživljava procvat. Moslavački vinogradari povećavaju vinograde te autohtone sorte vinove loze, a vinari od nje stvaraju monosortna vina raznih stilova.
Škrlet postaje sve zastupljeniji na vinskim kartama restorana i hotela, a novu priliku enolozi i sommelieri vide u njegovu sljubljivanju s mediteranskim jelima.
„Škrlet u prvom redu prepoznajemo kao lagano, lepršavo vino, ali njegov potencijal nadilazi granice njegove vinske regije – Središnje bregovite Hrvatske. Škrlet kao aperitivno vino treba proširiti svoju primjenu. Dalmacija, Kvarner i Istra trebaju upravo takva vina za početak obroka i vina za jela kao što su carpaccio od tune, kozice i škampi. S tim se jelima škrlet sjajno sljubljuje. Događaju se zanimljive stvari, škrlet se prepoznaje kao najvažnija autohtona sorta kontinentalne Hrvatske i on s mnogim mediteranskim jelima čini savršen spoj”, kazao je sommelier Josip Orišković na radionici koju je Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska organizirala u Zagrebu kako bi restoraterima i ugostiteljima predstavila potencijal škrleta.
Nakon što se škrletu desetljećima nije posvećivala posebna pozornost, zanimanje javnosti počeo je ponovo privlačiti prije nekoliko godina. Za to su najzaslužniji vinari koje ga proizvode. Podigli su mu kvalitetu, a potom ga i zajednički počeli predstavljati tržištu.

„Škrlet je u uzlaznoj putanji! Iza njega stoji jedinstvo vinara iz Moslavine. Škrlet se sada uzgaja na samo 70 hektara što je u svjetskim razmjerima mala površina, ali on je naš veliki ponos. Zato želimo da bude prepoznatljiv u Hrvatskoj i šire. Vjerujem da mu u tome može pomoći naša sloga. Naime, kad odeš van, najsložniji su oni kojih ima najmanje. Takvi smo i mi okupljeni oko našeg škrleta iako svatko od vinara ima svoj stil, a i svaka vinarija dodatno nudi škrlet u nekoliko stilova. Tržištu želimo pokazati što sve škrlet može dati. Ide uz predjelo i glavno jelo, a sam može biti i desertno vino“, kazala je Ivana Gelo iz vinarije Seletković.
Orišković je objasnio da škrlet svoju moć crpi iz vlastitog genoma, ali i klime te tla.
„Škrlet zbog svojih ljubičastih točkica razvija strukturu na granici bijelog i crnog vina. Dakle, iako je riječ o bijelom, laganom vinu, ono zbog svoje crvenkaste pozadine može podržati i jača jela. Mi smo predvodnici u proizvodnji škrleta kao laganog, lepršavog vina koje odgovara raznolikom slijedu jela. Drago mi je da su i ostali vinari to slijedili svojom stilistikom vina“, rekla je Petra Miklaužić iz vinarije Miklaužić.
Proizvođačima trenutačno izazov predstavlja rast potražnje za škrletom.
„Njegova je pozicija na hrvatskoj vinskoj sceni jasna, no ono što nam nedostaje, su količine. Ako sa škrletom želimo postati eminentni igrači na tržištu, u idućih deset godina moramo ostvariti napredak u povećanju površina ili konverziji vinograda iz internacionalnih sorti u škrlet. Moslavina sa škrletom na vinskoj sceni ima velik potencijal i trebamo ga iskoristiti“, rekao je Hrvoje Košutić, predstavnik Vina Košutić.
Na vinskoj radionici okupljeni su kušali škrlete vinarija Florijanović, Glavica, Jančar, Kezele, Klet Romić, Košutić, Miklaužić, Mikša, Seletković i Voštinić Klasnić. Sommelier je pritom istaknuo kako je Florijanovićev škrlet berbe 2022. osvojio zlatno odličje Decantera, a da je škrlet Glavica prvo hrvatsko vino s biodinamičkim certifikatom Demeter.
MIVA, distributer tvrtke Riedel, austrijskog proizvođača staklenog posuđa, predstavila je Riedelovu čašu za škrlet. Riječ je o čaši koja nosi znak ovna koji je oblikovala agencija Bruketa&Žinić&Grey jer se škrlet naziva i ovnek žuti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Matej Ščavničar

U Prosikito na Vino uz žlicu Restoran Prosikito u Zagrebu (Donje Svetice 40) bio je domaćin 24. izdanja eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu'. Novinarima koji prate eno-gastronomiju najprije su poslužene Pileće rolice, uz istarsko maslinovo u... Više [+]

U Prosikito na Vino uz žlicu

Restoran Prosikito u Zagrebu (Donje Svetice 40) bio je domaćin 24. izdanja eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu'.
Novinarima koji prate eno-gastronomiju najprije su poslužene Pileće rolice, uz istarsko maslinovo ulje Selekcija (od više sorti) iz uljare Komarija te pjenušac Pilato Grande brut, koji čine 60% malvazije i 40% pinota bijelog. Sanjin Pilato, iz obiteljske vinarije u Lašićima kod Vižinade, rekao je da ga rade charmat metodom. Nastao je kao pjenušac za hotele u Istri, gdje se posluživao uz doručak a onda se proširio po HoReCa sektoru zahvaljujući svježini, lepršavosti i gustom perlanju. Vinari Pilato uskoro slave 30. obljetnicu rada. Eliđo Pilato nastavio je obiteljsku tradiciju, a od prošle godine posao je prepustio sinu Sanjinu. Na 15 hektara vinograda dominira malvazija, a proizvode 12 etiketa od osam sorti. Odnedavno su im vina ekološki certificirana čime su poslovanje podigli na još višu razinu.
Kao toplo predjelo posluženi su Ravioli od sira u kremi od pršuta, a uz njih Chardonnay Venari 2022 iz Podruma Krešić, vinarije iz Šarengrada na samoj obali Dunava. Vino je osobno predstavio vlasnik vinarije Dario Krešić, bivši nogometaš, koji se za vina zainteresirao dok je bio golman Eintrachta iz Triera, kluba iz pokrajine Mosel, čuvene po vinu. Više iz hobija nego biznisa i uz pomoć oca Franje, ovaj rođeni Vukovarac je 2006. zasadio prve vinograde, a prva berba bila je pet godina kasnije. Danas na 18 hektara u suvremenom podrumu kapaciteta 200.000 litara, proizvodi 10 etiketa vina. Chardonnay Venar je iz njihove premium linije, a izvrsno se složio s kremastim raviolima, koji su obogaćeni maslinovim uljem Leccino. To ulje mirisa trave i lista masline, blage je jakosti i nije pikantno tako da se sljubilo s okusima jela i vina. Chardonnay je srednjeg tijela, odležan šest mjeseci u drvenim bačvama, a proveo je godinu i pol u boci prije izlaska na tržište. Ta kombinacija hrane, vina i maslinova ulja novinari su proglasili najboljom za vrijeme večere. Vina uz žlicu. Dario Krešić najavio je daljnji napredak. Uskoro bi iznad vinarije u Šarengradu trebao biti hotel s jedinstvenim pogledom tamo 'gdje Dunav ljubi nebo'.
Crni rižoto s plodovima mora bio je uz Velebna Shiraz 2020, iz vinarije smještene u Poličniku, u Ravnim kotarima kod Zadra. Enolog Martin Kovačević predstavio je vino od te poznate internacionalne sorte koja se odlično 'primila' u zadarskom zaleđu. Naziv vinarije inspiriran je planinom Velebit, prema kojoj su okrenuti vinogradi, što utječe na stilistiku vina. Zato su ona svježa i pitka iako dolaze iz srca Dalmacije. Shiraz je najprije boravio u inox bačvama, a potom je kratko izložen u drvenim bačvama i onda mirovao u bocama. Rezultat je vrlo pitko i sočno vino s aromama bobičastog voća.Vinarija Velebna godišnje proizvodi, iz vlastitih vinograda, Chardonnay, Merlot, Shiraz i Rose od shiraza,50.000 butelja i plasira po odabranim restoranima, wine shopovima i delikatesnim prodavaonicama. Shiraz se za stolom pokazao kao odlična pratnja crnom rižotu i uz maslinovo ulje Buža, koje nije prejako te je usklađene gorčine i pikantnosti.
Kolegijalnost vinara na ovoj večeri pokazala se zaista na visokoj razini. S obzirom da je Damir Josić, vlasnik vinarije Josić iz baranjskog Zmajevca bio spriječen, Martin Kovačević iz Velebne prihvatio se posla i predstavo Josićev Cabernet franc. Kovačević je, inače, dobro upućen u ovu sortu, jer je svojedobno bio enolog u Feravinu (kasnije Enosophia) iz Feričanaca. Cabernet franc rijetko se proizvodi monosortno, jer ga na tržištu potiskuje popularniji Cabernet sauvignon, no trendovi se polako mijenjaju. Josićev je polusuh s moćnih 14,5 % alkohola, ali vješto izbalansiran, pa se pokazao kao vrlo pitak uz Vinski gulaš s krumpirom i maslinovo ulje Frantoio, koje je blage gorčine i pikantno. Cabernet franc istaknuo je da može dati puno više od sebe kao monosortno vino nego u kupažama. Odnjegovan je 14 mjeseci u hrastovim bačvama, a nakon toga nastavio je razvoj u bocama. Primijenjena su minimalna enološka sredstva, pa je vino nefiltrirano, Intenzivne je rubinske boje, mirisom na suhu šljivu i kupinu uz notu dima i kože, ali na okusu mekano sa svilenkastim taninima.
U duhu bobičastog voća i slatkog zgusnutog vrhnja bila je Panna cotta, popularna slastica, koju je kao i ostala (slana) jela pripremio kuharski tim na čelu s Dušanom i Sunčicom Cvetković. Oni su samo kratko pozdravili uzvanike i rekli da se sve ono što su kušali, nalazi i na redovnom jelovniku Prosikita. Slasticu je pratilo maslinovo ulje Istarska bjelica, čija se gorčina dopunjuje sa slatkoćom deserta i prigodnim vinom, polusuhim Muškatom žutim 2024.iz vinarije Najman iz Martinkovca kod Varaždinskih Toplica. Na pet hektara vinograda, vlastitih i kooperantskih, uzgajaju još graševinu, rajnski rizling, moslavac, sauvignon blanc i chardonnay, a od crnih - portugizac i pinot crni od kojeg rade i Rosé. Svoj OPG Dragutin Najman je osnovao 2006. godine namjeravajući se hobistički baviti vinarstvom, a s vremenom je to postao ozbiljan posao koji je prepoznala struka, pa su im vina okićena i odličjima s Decantera. Bronce su osvojili Graševina, pjenušac Iskra i Pinot crni, a srebro Rajnski rizling i Sauvignon blanc. Vina uglavnom prodaju u Varaždinu i okolici, ali im je kvaliteta prepoznata i u nekim zagrebačkim restoranima.
Slatki kraj označio je i završetak vrlo ugodnog druženja gastro novinara u Prosikitu, gdje su se domaćin Zoran Anđelić i njegov kuharsko-konobarski tim potrudili da sve bude na visokoj razini, a voditelji projekta, kojeg su prije šest godina pokrenuli Renata Cisar i Mustafa Topčagić.već pripremaju 25. izdanje 'Vina uz žlicu'.
Pripremio: Tomislav Radić
FAMA  / Foto: Nikola Zoko

U Dalmaciju odlazi još jedna prikolica IMEG, sretno novome vlasniku.
#agroklas