bademi @KLUB (11)

Prebožićno kušanje vina u vinariji Juris U vinariji Juris predstavljen je Chardonnay Reserva 2021. To složeno vino predstavlja interpretaciju chardonnaya, pomičući granice bijelog vinarstva u regiji Podunavlja. Odležalo je 24 mjeseca u novi... Više [+]

Prebožićno kušanje vina u vinariji Juris

U vinariji Juris predstavljen je Chardonnay Reserva 2021. To složeno vino predstavlja interpretaciju chardonnaya, pomičući granice bijelog vinarstva u regiji Podunavlja. Odležalo je 24 mjeseca u novim bačvama slavonskog hrasta, pružajući slojevitost, teksturu i potencijal za daljnje dozrijevanje u boci. Vino prolazi 10 dana maceracije na kožicama, što mu daje zlatnu nijansu s jasnim narančastim odsjajem. Taj produljeni kontakt s kožicama povećava njegovu složenost, dodajući teksturalnu dubinu. Nakon fermentacije, prebacuje se u nove 500 L bačve slavonskog hrasta (srednje paljenje), gdje se spontano odvija malolaktička fermentacija. Nakon dvije godine odležavanja u drvu, vino se prebacuje u inox spremnike na 90 dana prije punjenja u boce . Arome su pečenih marelica, sušene kore citrusa, bijelog cvijeća i začinskog meda, protkane notama tostiranih badema, vanilije i suptilnog dima iz hrasta. Dugi završetak otkriva razvijene tercijarne note koje će se s godinama dodatno obogatiti. Poslužiti na temperaturi između 11 i 13 °C.Istočna Kontinentalna Hrvatska, Đakovačko vinogorje, 13,50 % alk
Kušala se i Graševina Reserva 2022 iz vinogorja Hrvatskog Podunavlja, koja balansira sortnu čistoću, utjecaj hrasta i složenost dozrijevanja. Vino je proizvedeno od 100 % graševine, fermentirano i potom pretočeno s grubog taloga u nove bačve od 500 L slavonskog hrasta (srednje paljenje). U drvetu se odvija malolaktična fermentacija, nakon čega slijedi 12 mjeseci odležavanja u bačvama. Prije punjenja, vino se kupažira s neodležanim dijelom graševine u inoxu tijekom 30 dana, što osigurava sklad i eleganciju. Rezultat je svijetlozlatno vino s bogatim aromama zrelog koštuničavog voća, citrusa i nježnih cvjetnih nota, koje se isprepliću s nijansama vanilije i tostiranih badema iz hrasta. Na nepcu svježe, ali zaokruženo, uz živahnu kiselinu koja vodi prema dugom, mineralnom završetku. Poslužiti na temperaturi između 12 i 14 °C.
Pripremio : Tomislav Radić
snimke: Angela Radić

ADVENTSKI CEKER“ U BUZINU Manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zag... Više [+]

ADVENTSKI CEKER“ U BUZINU

Manifestacija „Adventski ceker“, otvorena je 20. prosinca 2025. godine u prostorima trgovačkog centra „Supernova“ u Buzinu. Na manifestaciji sudjeluje dvadesetak poljoprivrednih proizvođača sa sjedištem u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te ekološki proizvođači i proizvođači s oznakom „Plavi ceker“.
Organizator Adventskog cekera, koji se već tradicionalno održava uoči Božića, u vrijeme najveće blagdanske potrošnje, je Grad Zagreb - Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Manifestacija Adventski ceker otvorena je od 20. prosinca do 24. prosinca 2025. od 10 do 20 sati.
Manifestaciju prati i glazbeni program, a na dan otvorenja održana je edukacija o adventskim tradicijskim običajima - bojenje licitarskih srca uz folklorni nastup Hearts of Zagreb te predstavljanje OPG-ova i njihove ponude.

Grad Zagreb i ovom manifestacijom želi pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda u adventsko vrijeme, a potrošačima želimo prezentirati i učiniti dostupnima domaće poljoprivredne proizvode s dodanom kvalitetom kao što su džemovi, pekmezi, suhomesnati proizvodi i sirevi.
Ovogodišnji Adventski ceker okuplja domaće proizvođače iz različitih dijelova Hrvatske – od Zagrebačke i Varaždinske županije do Dalmacije, Banovine i Podravine. Posjetitelji na jednom mjestu mogu pronaći prehrambene proizvode, blagdanske poklon-pakete i rukotvorine nastale iz obiteljske tradicije, ali i suvremenih ekoloških praksi.

Ana Kovačić, vlasnica OPG Kovačić, koji se bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, ljekovitog bilja te raznih sorti voća i povrća sa plantaže u Vrbovcu, te preradom u Sesvetama, kaže kako su ovakve manifestacija idealna prilika za promociju i prodaju domaćih proizvoda. „ Naš OPG je oznaku „Plavi ceker“ dobio za sirup od aronije, sirup od crnog ribiza i sok od bobičastog voća, a u našoj se ponudi mogu pronaći i prigodni blagdanski poklon paketi. Od 11 naših proizvoda 8 ih nosi oznaku Plavi ceker, a planiramo i druge proizvode certificirati. Ovaj OPG na Adventskom cekeru nastupa od samih početaka. „Od prvog Adventskog cekera do danas ponuda je sve veća i bolja, a manifestacija je i mjesto gdje se, među ostalim i mi proizvođači sastajemo, družimo i razmjenjujemo iskustva“, kazala je Kovačić.
Mirjana Strancarić vlasnica obrta za proizvodnju TO SMID ističe kako su oni obiteljski obrt koji dolazi iz Zagreba, a bave se ekološkom proizvodnjom jabučnog octa, namaza, umaka, pesta i džemova. Poznati su po svom proizvodu Hrenada za koji su dobili oznaku Plavi ceker kao i za pesto od tikvica.
„Svaka promocija je dobra za domaću proizvodnju i proizvode. Ova manifestacija je odlična prilika da potrošače upoznamo sa našim proizvodima, da ih kušaju i kupe. Potrošači sve više cijene i kupuju domaće proizvode, a oznaka kao što je „Plavi ceker“ itekako daje snagu našim brendovima te su sve više prepoznati na tržištu. Za grad Zagreb mogu reći da su prepoznali domaću proizvodnju i sve manifestacije koje organiziraju privlače sve više kupaca, a nama proizvođačima osiguravaju štandove i odličnu priliku da se promoviramo i prodajemo naše proizvode, ističe Mirjana Strancarić.
Juraj Ivanković, vlasnik tvrtke OTRES d.o.o. koja je osnovana 2010. godine također ističe da su ovakve manifestacije odlična prilika za promociju, upoznavanje sa potrošačima i proizvođačima te prilika da se u blagdansko vrijeme ponude građanima najvećeg tržišta u Hrvatskoj kvalitetni domaći proizvodi. Ova se tvrtka bavi ekološkom proizvodnjom ekstra djevičanskog maslinovog ulja, uzgojem maslina na vlastitom poljoprivrednom imanju u Ostrovici, u ekološki čistom području između Zadra i Šibenika, gdje klimatski uvjeti i tlo pridonose iznimnoj kvaliteti maslina. Njihov maslinik obuhvaća 1.300 stabala maslina 12 različitih sorti, uključujući šest hrvatskih autohtonih sorti. Uz ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje kao njihov glavni proizvod, bave se proizvodnjom suhog voća, džema od smokava, badema, eteričnih ulja i hidrolata.
„Nositelji smo oznake „Plavi ceker“ za proizvode: „Ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „Suhe smokve“ i tu ne planiramo stati nego ćemo i druge proizvode certificirati. Svjesni smo veličine tržišta grada Zagreba, a u vrijeme najveće potrošnje obaveza nas proizvođača je da građanima ponudim kvalitetne proizvode. Ukupno gledano mislim da je značajno povećan interes potrošača za domaće, ali i eko proizvode, a to se vidi i po sve većem broju manifestacija koje su sve bolje posjećene. Uzlazni trend je krenuo od covid krize na ovamo, a ljudi su se počeli se okretati novim lancima opskrbe – direktno od proizvođače – naročito kod svježih proizvoda, sireva, mesa i dr.“, kazao je Ivanković.

Pripremio: Tomislav Radić

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lu... Više [+]

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo
Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji već desetljećima živi i radi u Sloveniji, odlučio je uz još dvadesetak prijatelja 2010. osnovati PZ "Vrbničko selo" a sadašnja upraviteljica je Anđelka Amanović Milinović. Sa čišćenjem, preoravanjem krša na poziciji Pirovišta krenuli su 2014. a iste godine na tom platou između sela Vrbnik i Ramljani posađeno je šest hektara vinograda i sedam hektara badema. Kako je to krško područje a vrućine su već tada iz godine u godinu bile veće, tražili su podzemni izvor i našli ga na dubini od 200 metra,tako da se vinograd za suša navodnjava.
U odabiru sorti značajnu ulogu su imali njegovi slovenski prijatelji vinari sa Goriških brda, posebno Silvano Peršolja iz Kleti Dobrova. Odlučili su se pretežito za crne i bijele svjetske sorte. Tako da je zasađeno 5000 trsova merlota, 3000 Cabernet sauvignona, babića po 750 loza cabernet franca i carmenere. Također i 1000 loza plavca malog kojega su nakon nekoliko godina navrnuli u vranac. Od bijelih sorti tu je 5000 trsova chardonnaya, 3500 pošipa, 3000 maraštine i 3000 loza u nas rijetko zastupljene sorte viognier.
Vinarija u selu Vrbnik smještena je u staroj osnovnoj školi gdje se nalaze i sedam soba za smještaj turista. Uz Anđelku Amanović o vinima konzultantski brine enolog Miodrag Hruškar. Prosječna godišnja proizvodnja prelazi 25 000 litara otprilike podjednako crnih i bijelih vina i oko 5000 boca pjenušca. Vina se plasiraju najviše u ugostiteljskim objektima Šibensko - kninske županije, u vinariji i u Sloveniji.
Na radionici " Vrijeme je ZA..." u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima govorili su enolog Franjo Francem i sommelier Darko Lugarić, kušalo se : Pjenušac (babić) Burnum 2021. sa 11% alkohola, Cuvee bijeli Burnum 13.5% (35% chardonnaya, 30% pošipa, 20% viognier i 15% maraštine), Cuvee bijeli Burnum 2021. 13.5%, . Cuvee crni Burnum 2021. 13.5% ( 40% merlot, 30% CS-a i po 15% cabernet franc i carmenere),. Cuvee crni Burnum 2020. 14%, Cuvee crni Burnum 2018. 14% i predikatno desertno vino Burnum 2021. 16% alkohola.
Pjenušac iz 2021. rađen je od babića sa 11% alkohola. Odležao je na kvascima oko dvije godine. Dobro je izbalansiran, na nosu osjeti se svježa nota, u ustima voćnost, laganoga tijela i dobre kiseline.
Cuvee bijeli Burnum 2022. sa 13.5% . Vino je zlatno žute boje, raskošnog mirisa, osjeti se mediteransko voće, marelica i mango. Darko Lugarić uz to vino predlaže hobotnicu na salatu ili grdobinu u vinskom umaku.
Cuvee crni Burnum 2021, 13.5% alkohola lijepe je žive boje, osjeti se šumsko voće i tercijarne note kakaa, kože i kave. Osjeti se tanična struktura a uz svježinu ima dobar potencijal starenja. Gastronomska preporuka je odležani ramstek .
Cuvee crni Burnum 2018. 14% je bistro vino, granitne boje, finog intezivnog mirisa brusnica, crni ribizl, kupine i začini (papar). U ustima osjeti se voćnost. Naglašena je tanična struktura , živih kiselina a okus je trajan. Vino je na vrhuncu a odležalo je u slavonskom i talijanskom hrastu 24 mjeseca.
Ono što je važno naglasiti vina su u ekološkom uzgoju. Na Decanteru ove godine bili su kratki za bod do brončane medalje za crni Burnum 2020. 84 boda. Na nedavnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda u Zagrebu su bili šampioni sa Crvenim cuveeom iz 2020. , srebrni sa pjenušcem i zlatni sa predikatnim Burnumom crnim iz 2018.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Stipe Šunić vodi OPG Srce Bukovice u malom selu Rodaljice, koje se nalazi u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina. Na ukupno 10 hektara vlastite zemlje, uz dodatnih 60 hektara pod koncesijom, obrađuju masline, bademe, orahe, povrće te dr... Više [+]

Stipe Šunić vodi OPG Srce Bukovice u malom selu Rodaljice, koje se nalazi u trokutu između Benkovca, Obrovca i Knina. Na ukupno 10 hektara vlastite zemlje, uz dodatnih 60 hektara pod koncesijom, obrađuju masline, bademe, orahe, povrće te drže stoku. U sklopu OPG-a nalaze se dvije kušaonice, konoba, bazen i smještaj.

Uskoro više!

Međunarodni festival pršuta – Drniš Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda... Više [+]

Međunarodni festival pršuta – Drniš
Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda razgovarati stručnjaci, proizvođači i predstavnici institucija.
„Drniš se s ponosom potvrđuje kao Grad pršuta i domaćin festivala koji okuplja najbolje proizvođače i stručnjake. Naš cilj je čuvati tradiciju, poticati razvoj lokalne proizvodnje i promovirati pršut kao strateški gurmanski proizvod koji Hrvatsku predstavlja u Europi i svijetu“, kaže gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija.
U suradnji s Istarskom županijom koja je partner Festivala, u petak, 29. kolovoza, s početkom u 16 sati održat će se dva zanimljiva panela: „Made in Croatia – Mjere i aktivnosti u zaštiti tradicionalnih proizvoda zaštićenog naziva u EU“ i „Promocija i brendiranje zaštićenih hrvatskih tradicionalnih proizvoda danas“.
Moderator panela je Mario Bratulić, načelnik Općine Sveti Petar u Šumi, poznatoj po proizvodnji autohtonih kobasica, prvoj Hrvatskoj kući od kobasica te sajmu „S kobasicom u EU“.
Uz načelnika Bratulića iz Istre će na panelima gostovati i prvi čovjek poljoprivrede Istarske županije, pročelnik Ezio Pinzan, Jasminka Benazić iz tvrtke Histris te proizvođači istarskog pršuta Mladen Dujmović i vlasnica tvrtke Pisinium Hani Hreljak.
Očekuje se dolazak ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mate Čačića, zamjenika predsjednika Uprave HAMAG BICRO-a Ante Janka Bobetka i izvršnog direktora Klastera hrvatskog pršuta Ante Madira.
„Unatoč velikim izazovima na tržištu, hrvatski pršuti imaju sigurnu budućnost jer iza njih stoje generacije proizvođača, veliko znanje, iskustvo i predanost, a festival u Drnišu najbolji je pokazatelj te snage“, ističe potpredsjednik HOK-a Joso Smolić.
„Cijene pršuta nisu pratile visinu inflacije ni ogroman rast troškova proizvodnje. Iako se mi proizvođači proteklih godina suočavamo s poskupljenjima sirovine, energije i rada, kako bismo ostali konkurentni i zadržali kupce, minimalno smo korigirali cijene. Pršut je proizvod vrhunske kvalitete i dugotrajne proizvodnje, a naš je cilj očuvati njegovu dostupnost potrošačima, čak i kada to znači manju zaradu za proizvođače“, poručuje predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa.
U Drnišu danas proizvede oko 50 tisuća komada pršuta od čega je deset posto zaštićeni drniški pršut.
Proizvođači pršuta u Drnišu, na Kvarneru, u Istri i Dalmaciji nemaju problema s plasmanom. Riječ je o vrhunskim proizvodima, bez aditiva, a jedini konzervans im je morska sol. Točnije na godišnjoj razini proizvedemo oko 500 tisuća komada, a pojedemo više od milijun komada pršuta. Drugim riječima, 500 tisuća dolazi iz uvoza.
„U drniškom onaj donji dio pršuta kojeg nazivamo kapak može biti dug do pet centimetara, a u dalmatinskom od osam do deset centimetara. Drniški se proizvodi od sredine listopada do ožujka, a dalmatinski se može proizvoditi čitave godine. I dalmatinski i drniški se dime na bukovini, grabu i hrastu, no drniški može još koristiti lupine badema i smilje. Drniški može imati do 50 posto udjela vode i nije mu propisana donja granica, dok je u dalmatinskom udio vode od 30 do 55 posto, a i razina soli je nešto manja u drniškom i iznosi do sedam posto, dok u dalmatinskom može biti do sedam i pol posto“, kaže Madir.
Otkada su na razini Europske unije zaštićeni drniški i dalmatinski pršut, često čujem pitanje zar Drniš nije u Dalmaciji, zbog čega dvije zaštite?
Najlakše je to objasniti na primjeru bavarske i minhenske kobasice – obje su bijele kobasice (weisswurst) i dolaze iz istog područja. Minhenska je nastala na dugoj tradiciji proizvodnje bavarske kobasice i ima neke svoje specifičnosti.
Takav je slučaj i s drniškim i dalmatinskim pršutom. Drniški je nastao na dugoj tradiciji proizvodnje dalmatinskog pršuta, no od njega se izdvaja po nekim specifičnostima koje su strogo propisane i specifikacijom pa se samo onaj pršut koji prati specifikaciju može nazvati drniškim, a svi ostali su pršuti. Podsjećam da hrvatska uz drniški i dalmatinski ima još dva zaštićena pršuta na razini Europske unije – krčki i istarski, čime se potvrđuje iznimna kvaliteta pršutarske tradicije i proizvodnje u Hrvatskoj“, ističe Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta.
Organizatori osmog izdanja Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025. Udruga proizvođača drniškog pršuta, Grad Drniš i Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica Grada Drniša i Udruga Miljevački sabor - najavljuju bogat program. Poručuju vidimo se u Gradu pršuta 29. i 30. kolovoza.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto Mario Sučić, izvor Grad Drniš

Maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato Hrvatsko maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato na najprestižnijem svjetskom natjecanju u New Yorku. Hrvatski proizvođač OPG Trk-Ulja iz Šibenika postigao je izvanredan uspjeh na svom debitantskom nastupu... Više [+]

Maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato
Hrvatsko maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato na najprestižnijem svjetskom natjecanju u New Yorku.
Hrvatski proizvođač OPG Trk-Ulja iz Šibenika postigao je izvanredan uspjeh na svom debitantskom nastupu na najvažnijem svjetskom natjecanju maslinovih ulja – NYIOOC World Olive Oil Competition u New Yorku – osvojivši zlatnu medalju za svoj brend Cultus.
Riječ je o najprestižnijem i najutjecajnijem međunarodnom natjecanju ekstra djevičanskih maslinovih ulja, koje svake godine okuplja najbolje proizvođače iz više od 30 zemalja sa šest kontinenata. U tako snažnoj konkurenciji, hrvatski Cultus – srednje intenzivno monosortno ulje sorte Oblica – zaslužio je najviše priznanje za kvalitetu, aromu i autentičnost.
“Ovo je potvrda da se tradicija, održivost i suvremena tehnologija mogu uspješno spojiti, a aroma naše najstarije dalmatinske sorte, Oblice, sačuvati i dodatno istaknuti.” izjavio je vlasnik Zoran Trkulja, koji je već pri svom prvom sudjelovanju na natjecanju osvojio zlato.
Brend Cultus, što se s latinskog, među ostalim, prevodi kao “briga za Zemlju”, odražava filozofiju održive i prirodne proizvodnje. Ulje se proizvodi u obiteljskom masliniku u blizini Šibenika, s naglaskom na ranu berbu koja počinje već 1. listopada i hladnu preradu unutar samo dva sata od branja. Takav pristup osigurava visok sadržaj polifenola, snažnu antioksidativnu aktivnost i prepoznatljive arome.
Cultus je ulje koje se odlikuje oštrijim, pikantnijim okusom, što ga čini idealnim za svakodnevnu upotrebu, ali i za gurmanske prilike. Za proizvodnju jedne litre ovog visokokvalitetnog ulja potrebno je čak 15 kg maslina, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost i koncentriranu kvalitetu. Arome podsjećaju na svježe pokošenu travu, zelene bademe i artičoke, s pikantnim završetkom.
U izazovnoj 2024. godini, obilježenoj dugotrajnim vrućinama i sušom, Trkulja je očuvao nasade korištenjem ekoloških metoda – poput prihrane morskim algama – bez primjene štetnih kemikalija. Time je proizvedeno ne samo vrhunsko gastronomsko ulje, već i funkcionalna prehrambena namirnica s dokazanom zdravstvenom vrijednošću.
Uz osvajanje zlatne medalje, ulje Cultus je uvršteno i na službenu listu najboljih maslinovih ulja svijeta za 2025. godinu, čime dodatno potvrđuje svoje mjesto među samim vrhom svjetske produkcije ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
Ovaj uspjeh ne predstavlja samo osobno postignuće, već i važan korak za jačanje međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih maslinara i kvalitete domaće proizvodnje.
Pripremio: Tomislav Radić

Pušipel vino ljeta Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiseli... Više [+]

Pušipel vino ljeta

Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiselina.
„Zahvaljujući svojim karakteristikama pušipel, vino koje je dugo bilo u sjeni vina slavnih internacionalnih sorti vinove loze, konačno dobiva zasluženo mjesto na vinskim kartama barova i restorana te policama vinoteka i drugih trgovina. Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam važna gospodarska grana, treba prepoznati vrijednost autohtonih sorti vina u razvoju svoje enogastronomske ponude – kako na Jadranu, tako i u unutrašnjosti zemlje“, istaknuo je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.

„Pušipel se u Hrvatskoj proizvodi u daleko manjim količinama od, primjerice, malvazije ili graševine, ali ima važno mjesto u našoj enogastronomiji. Ljudi znaju za pušipel, no pred njim je još jedan važan korak. Trebamo pokazati kako on funkcionira u ugostiteljstvu. On je lijepo vino za stolom, no konobari su ti koji ga trebaju znati predstaviti gostu“, kazao je Kruno Filipović koji je vodio radionicu Međimurski pušipeli.
Istaknuo je da se pušipel sljubljuje s raznolikom hranom. U Međimurju se najčešće poslužuje uz mesno pečenje i meso iz tiblice, no na vinskoj je radionici pokazano koliko skladno ide s raznim jelima koja spajaju europsku tradicionalnu i modernu kuhinju. Uz pušipel su posluženi battuta di manzo od hrvatskog simentalca s kremom od jogurta i limete, zagorska štrukla zapečena u punomasnom vrhnju s listićima prženog badema te kuhani dimljeni buncek s restanim krumpirom i ukiseljenom repom.
„Pušipel je posljednjih nekoliko godina prepoznat kao ljetno vino, no ovo bi ljeto zaista moglo biti njegovo! Zaljubljenici u dobra vina vole njegovu lepršavost. Pušipel kao lagano vino, dobra ekipa, lijepa terasa i neki sitni zalogaji – sve je što vam treba za savršeno ljeto“, kazao je Petar Kocijan iz vinarije Kocijan čiji su pušipeli već dobro zastupljeni u restoranima na Jadranu i u Zagrebu.
Službeni hrvatski naziv za pušipel je moslavac, no u Međimurju se za tu sortu koristi ime po kojem ga oduvijek poznaju tamošnji vinogradari i vinari. U Sloveniji je poznat kao šipon, u Mađarskoj kao furmint, a u Austriji i Njemačkoj kao mosler. Dugo se smatralo da potječe iz Mađarske, no najnovija genetska istraživanja otkrivaju da su mu korijeni iz Hrvatske ili Slovenije. U Hrvatskoj je, dakle, autohtona sorta i Međimurci ga s ponosom smatraju dijelom svojeg identiteta.
„Sada želimo da naš pušipel upoznaju i drugi. Cijela je njegova priča izuzetno zanimljiva – od vinograda do posebno dizajniranih boca i čaša. Voljeli bismo da što više ljudi doživi njegovu čar kroz klasičnu, pjenušavu i prestižnu, tj. predikatnu varijantu pušipela“, rekao je Robert Horvat iz vinarije Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
Zaljubljenike u vina pozvao je da pušipel dožive u njegovu prirodnom okruženju. U sklopu Urbanova Festival pušipela će se održati u Domu kulture Štrigova od 16. do 18. svibnja, a Otvoreni podrumi na Međimurskoj vinskoj cesti 23. i 24. svibnja.
Na radionici Međimurski pušipeli predstavljeni su pušipeli vinarija:Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Jakopić, Hažić, Horvat, Kocijan, Kovač, Preiner, Novak, St. Jerome i Štampar.
Pripremio: Tomislav Radić

Zlatne medalje za Vina Belje S velikih međunarodnih ocjenjivanja AWC Vienna u Austriji i Challenge International du Vin u Francuskoj stižu nove zlatne medalje za pjenušac La Belle Grand i premium graševinu Vina Belje Kolekcija ovogodišnjih... Više [+]

Zlatne medalje za Vina Belje

S velikih međunarodnih ocjenjivanja AWC Vienna u Austriji i Challenge
International du Vin u Francuskoj stižu nove zlatne medalje za pjenušac
La Belle Grand i premium graševinu Vina Belje

Kolekcija ovogodišnjih nagrada Vina Belje bogatija je za dvije nove zlatne medalje za pjenušac La Belle Grand s ocjenjivanja AWC Vienna i Challenge International du Vin te za zlatnu medalju za premium graševinu berbe 2024. s ocjenjivanja Challenge International du Vin.
La Belle Grand proizveden je Charmat metodom vrenja u tankovima, a već tijekom berbe rađena je selekcija grozdova u vinogradu i podrumu. Grand je pjenušac brut stila, koji je jedan od najtraženijih u svijetu, a karakterističan je po „lijepom perlanju“ mnogobrojnih sitnih mjehurića. Izvrstan je kao aperitiv, a odlično će se sljubiti i s laganim voćnim kolačima.
Suzana Zovko, direktorica Vina Belje naglasila je kontinuitet kvalitete kao veliku vrijednost svih beljskih vina: „Naša vina godišnje osvoje između trideset i četrdeset zlatnih medalja s eminentnih svjetskih i domaćih ocjenjivanja što je iznimna vrijednost za nas kao proizvođača, ali i za naše potrošače. Posebno je važno istaknuti kako na ocjenjivanja šaljemo širok izbor vina koji uključuje i mirna i pjenušava vina, različite sorte bijelih i crnih vina te različite linije select, premium i ultra premium vina i za sve te kategorije i vrste vina osvajamo nagrade.“

Marijana Škiljo, glavna enologinja Vina Belje, posebno je ponosna na novu zlatnu medalju premium graševine iz prošle berbe. „Za naš je podrum karakteristična jaka sinergija vinograda i vinarije, jer grožđe za proizvodnju vina dolazi isključivo iz vlastitih vinograda, ovdje u Baranji. U prošloj berbi to se pokazalo posebno važnim jer je berba krenula jako rano i obilježile su je iznimno visoke temperature. Osobno mi je drago što Vina Belje grade priču autentičnih sortnih vina, posebno graševine, koja mora imati svoj prepoznatljivi baranjski potpis – citrusne note, mineralnost, svježinu i lepršavost te dugi after taste s blagim bademastim završetkom. Uz osnovne značajke sorte, premium graševina iz berbe 2024. ima izraženu zrelost i punoću okusa koju su prepoznali i međunarodni stručnjaci“ ističe Škiljo.
Premium graševina jedno je od najvažnijih vina u asortimanu Belja, a o kvaliteti beljske graševine iz prošlogodišnje berbe najbolje govore dvije zlatne medalje s dva ovogodišnja ocjenjivanja na kojima je premium graševina sudjelovala - Munus Vini Spring Tasting i Challenge International du Vin.

Pripremio: Tomislav Radić

Od utorka, 15. travnja, planirano je uvođenje carina od 25 posto na početni popis proizvoda, koji bi trebao uključivati motocikle, luksuzne brodove i sok od naranče. Na izvornom popisu bili su i američki burbon, vino i mliječni proizvodi, no oni su uklonjeni nakon lobiranja europske vinske industrij... Više [+]

Od utorka, 15. travnja, planirano je uvođenje carina od 25 posto na početni popis proizvoda, koji bi trebao uključivati motocikle, luksuzne brodove i sok od naranče. Na izvornom popisu bili su i američki burbon, vino i mliječni proizvodi, no oni su uklonjeni nakon lobiranja europske vinske industrije.
Prvotno su te mjere trebale stupiti na snagu 1. travnja, ali su odgođene kako bi se dalo prostora za pregovore. Međutim, prijedlog predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o sporazumu bez carina Trump je odmah odbacio.
Druga faza, koja će započeti sredinom svibnja, uključivat će tekstil, proizvode od kože, jaja, zubni konac i perad.
Treća faza predviđena je za 1. prosinca, a tada će biti uvedene protumjere na američke sojine proizvode i bademe. Soja, koja se koristi kao stočna hrana, ima najveću izvoznu vrijednost među američkim poljoprivrednim proizvodima koji se izvoze u Europu.