Pretraga postova
Sljedeća, četvrta, postaja prvog dana ISTRA post tour-a u sklopu IFAJ World Congressa 2026. bila je uljara Chiavalon u Vodnjanu, gdje su nas ugostila braća Sandi i Tedi Chiavalon. Kroz prezentaciju su nas upoznali s razvojem obiteljskog pos... Više [+]
Sljedeća, četvrta, postaja prvog dana ISTRA post tour-a u sklopu IFAJ World Congressa 2026. bila je uljara Chiavalon u Vodnjanu, gdje su nas ugostila braća Sandi i Tedi Chiavalon. Kroz prezentaciju su nas upoznali s razvojem obiteljskog posla, načinom proizvodnje maslinovog ulja i današnjim širokim asortimanom proizvoda. Obiteljsko nasljeđe važan je dio njihove priče: ističući tradiciju „od djeda do unuka“, a upravo su djedovi inspirirali i nazive dvaju njihovih ulja – Atilio i Romano.
Posjet je uključivao i vođenu degustaciju maslinovih ulja i vina, uz kratku edukaciju o tome kako prepoznati kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje. Pažnja je bila usmjerena na miris, koji može podsjećati na svježu travu, rajčicu ili badem, zatim na gorčinu te karakteristično peckanje u grlu.
Tijekom degustacije predstavljeno nam je nekoliko različitih ulja, među njima Organic, Atilio, Romano i Ex Albis. Naziv Ex Albis vuče korijen iz rimskog doba: oleum ex albis ulivis označavalo je ulje proizvedeno od zelenih maslina i smatralo se najcjenjenijom vrstom ulja.
Galerija u nastavku donosi dio atmosfere obilaska, prezentacije i degustacije u Chiavalonu.
Treća postaja prvog dana ISTRA post tour-a u sklopu IFAJ World Congressa 2026. bio je Park kažuna kod Vodnjana, muzej na otvorenom posvećen tradicijskoj suhozidnoj gradnji. Kažuni su karakteristične istarske kamene kućice koje su nekada slu... Više [+]
Treća postaja prvog dana ISTRA post tour-a u sklopu IFAJ World Congressa 2026. bio je Park kažuna kod Vodnjana, muzej na otvorenom posvećen tradicijskoj suhozidnoj gradnji. Kažuni su karakteristične istarske kamene kućice koje su nekada služile kao zaklon ratarima i pastirima.
Uz obilazak nas je dočekala i mala lokalna degustacija. Kušali smo Vin de Rosa 2020 vinarije Babos iz Vodnjana, tradicionalno slatko vino od malvazije i muškata ruže.Poslužena je i tradicionalna vodnjanska Torta de mandole, poznata i kao Bumbarska torta, pripremljena samo od jaja, šećera i badema.
Galerija u nastavku donosi prizore Parka kažuna, suhozida i degustacije vodnjanskih okusa.
Zalasci sunca u Kaldiru Robi Bertoša okupio ljubitelje vina Ljetna večer su čaša vina, ukusni zalogaj, dobra glazba, ekipa i zalazak sunca. Sunce se spusti nisko, Istra se oboji u zlatno. Vina su u čašama, zalogaji na stolu, glazba svira. „... Više [+]
Zalasci sunca u Kaldiru
Robi Bertoša okupio ljubitelje vina
Ljetna večer su čaša vina, ukusni zalogaj, dobra glazba, ekipa i zalazak sunca.
Sunce se spusti nisko, Istra se oboji u zlatno. Vina su u čašama, zalogaji na stolu, glazba svira.
„Mi smo ovdje na rubu Kaldira i imamo jedinstven pogled. Bilo bi šteta ne iskoristiti ga. Ali nije poanta samo u zalasku sunca. Poanta je da se ljudi druže, degustiraju vino, pojedu dobru hranu, popričaju i možda ostanu dulje nego što su planirali. Ako se to dogodi, napravili smo dobar posao“, kazao je Robi Bertoša.
Kroz šest jela s potpisom chefa Stefana Tomašića i šest odabranih vina Bertoša, goste je vodila istarska sommelierka Karin Rupena Perdec.
Krenulo je s tacosom i mousseom od mortadele i pistacija uz voćni pjenušac Rosé. Zatim je stigla bruschetta s roastbeefom, pestom rossom i zrnatim senfom, uz Malvaziju Istarsku 2025., a potom i bruschetta s tartarom od bijele ribe i kravljom skutom uz Pinot Sivi 2025.
Raviol punjen dimljenim dagnjama, morska pjena i tostirani lješnjak pratio je Pinot Sivi 2022., dok je pork belly i juneći burger s cheddarom, salatom, čipsom od luka i umakom od terana okusima pratio Teran 2022.
Krema od limete i limuna s crumbleom od badema sljubila se sa Muškatom bijelim 2025.
„Robi dobro poznaje vinograd, tehnologiju i potencijal svake sorte, ali istodobno ostavlja prostora da vino govori samo za sebe. Kod njega se vidi ozbiljan pristup svakoj sorti, od autohtonih – malvazije i terana, do sivog pinota, koji u Istri polako dobiva na važnosti. Bertošin Pinot Sivi je ozbiljno, karakterno i bogato vino“, istaknula je Karin Rupena Perdec.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto Vina Bertoša
Vinarija Deklić pr: Vjekoslav Madunić U Zagrebu je u prostorijama HKD Napredak, radionica "Vrijeme je ZA...", održana promocija istarske vinarije Deklić. O vinima govorio je predstavnik vinarije Miro Škrlec. I oni su, poput nekih drugih vi... Više [+]
Vinarija Deklić
pr: Vjekoslav Madunić
U Zagrebu je u prostorijama HKD Napredak, radionica "Vrijeme je ZA...", održana promocija istarske vinarije Deklić. O vinima govorio je predstavnik vinarije Miro Škrlec. I oni su, poput nekih drugih vinarija sa ovoga područja brigu o vinogradima, proizvodnju vina i prodaju započeli početkom 20. stoljeća točnije 1920. kada je pradjed Marko zasadio prve vinograde. Danas, nakon djeda Konstantina i oca Marina, koji obojica aktivno pomažu u velikom poslu održavanja vinograda i proizvodnji - Lucija, David i Dino svatko u svom segmentu rade odgovorne poslove na velikom obiteljskom imanju. Lucija uspješno promovira vinariju kroz društvene mreže i brine o kušaonici sa brojnim događanjima . I Dino i David su inženjeri vinarstva, završili su stručni studij u Poreču koji je dio Veleučilišta u Rijeci. David je enolog, Dino je u prodaji a zajedno sudjeluju u kreacijama vina.
Povijesno gledajući nakon 1920. jedna od ključnih godina je 1969. kada je još aktivni i danas Konstantin Deklić za prodanog vola kupio crveni traktor Ferguson koji im je omogućio bržu i kvalitetniju obradu crvene zemlje na kojima su njihovi vinogradi. Na tržište šire i jače ulaze sa rinfuzom 1999. a 15 godina kasnije 2014. pune svoje prve butelje. U tom 12-godišnjem razdoblju do danas jedna su od najnagrađivanijih vinarija svoga kraja. Na Vinistri Malvazija Konstantin 2020 je bila najbolja. Zrela Malvazija istarska dobila je platinastu medalju sa 95 bodova, dok je Teran iz 2023. proglašen najboljim mladim Teranom i dobio zlatnu medalju sa 92 boda. Zlatnih medalja je bilo i prije. U čast bake i djeda nazvana su dva vina - pjenušac Graciela i odležana malvazija Konstantin.
Vinarija se nalazi u Mekišima na širem području Vižinade a dogradnjom staroga novi podrum ima tri nivoa. Na vrhu je kušaonica ("mali Antinori") sa pigmentiranom crvenkastom fasadom. U kušaonici osim vina mogu se kušati različiti likeri Vapore. Slijedeća etaža je predviđena za dovoz i preradu grožđa, dijelom je punionica i prostor za dio inoxa.. Slobodnim padom i crpkama tako prerađeno grožđe završava na nivou gdje se nalaze inoxi, barici i sva druga moderna oprema za finalizaciju masulja i dobivanje vina.
U asortimanu imaju malvaziju, chardonnay, muškat žuti a od crnih sorti teran i cabernet sauvignon. Danas posjeduju 25 hektara vlastitih vinograda o kojima brine kompletna obitelj i unajmljeni radnici u sezonskim periodima proljetni radovi i berba koja se već dugo sa jesenskih dana preselila na kraj ljeta. Vinogradi se nalaze na predjelima Malice, Boske, Ohnici, Kaštelir, Staniši, Vrh kraj Staniši, Ferenci i Tuntarovci. Plasman je dobar, izvoze u BiH Srbiju, Crnu goru a odlično su zastupljeni u Zagrebu (restorani, vinoteke, barovi) i na svom istarskom području. Prosječna godišnja proizvodnja je oko 200 000 boca.
Na promociji u Zagrebu kušalo se: Gracia pjenušac 2024 12% alkohola, Malvazija istarska 2025 13% , Konstantin malvazija 2023 14%, Chardonnay 2025 13.5%, Rose (85% teran i 15% CS) 2025 12%, Muškat žuti 2025 11.5%, Teran 2022 13.5%, Merlot 2023 14% alkohola.
Malvazija istarska 2025. ugodnoga mirisa akacija, kruška, breskva. Osjeti se i kremoznost od finog taloga. Vino ima blago gorkasti bademasti završetak u ustima, dobro uklopljenog alkohola. Filozofija enologa je da to bude prepoznatljivo, meko, pitko, svježe vino koje će se trošiti u tijeku godine do nove berbe i prvih kušanja u idućoj godini. U proizvodnji malvazija je u tankovima od kojih neki imaju fini talog Gastronomska preporuka je riba, list na maslacu sa pljukancima i mladim ovčjim sirom.
Malvazija Konstantin 2023. je vino na kojemu se vidi kako malvazija stari. Zlatno žutih tonova sa refleksijom zelene, intezivnog mirisa suho cvijeće, akacija, karamela, borova smola, u tragovima i korica slatke naranče, malo kvasca i blagi utjecaj drva. U ustima je skladno, uravnoteženi alkohol (14%) punoga tijela, elegantno. Vino je odležavalo godinu dana u drvenim bačvama od 500 litara na finom talogu.Konstantin je prošle godine dobio zlato na Decanteru sa 94 boda. Jela koja mogu pratiti ovako moćno vino po mišljenju sommeliera Darka Lugarića su: Brancin u soli sa zapečenim gratiniranim krumpirom, Pohane palačinke punjene kuhanim pršutom (prosciutto cotto), mozzarelom i šumskim gljivama.
Teran 2022 13.5% alkohola, vino je umjerenog šećera i dobre kiseline (6.2 g/L). Boja mu je ljubičasta do rubin crvene. U mirisu i okusu osjeti se voće prvenstveno bobičasto (kupina, višnja maraska, malina i ukuhana šljiva). Tanini nisu prejaki, dobro su usklađeni u ovom 4-godišnjem vinu. U vinifikatoru grožđe je bilo dva tjedna a zatim je išlo u barrique bačve od 500 i 2000 litara na mikrooksidaciju. Za ovaj teran grožđe se bere ručno sa biranih položaja. Uz ovo vino idu gotovo sva mesa, osobito divljač ali i istarski pršut te snažni sir poput ovčjega.
Merlot 2023 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino rubin crvene boje, koncentriran, elegantan koji će svoj vrhunac doživjeti za otprilike dvije godine. U ovom trenutku osjete se tanini jer je u boci tek tri mjeseca. Ima malo više tijela, voćan (arome crnog ribizla, šljive, kupine, borovnica...). Gastronomska preporuka teletina ispod peke, janjetina, firentinski odrezak, kuhani ossobuco, istarska kobasica.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić, vinarija Deklić
Otvorena je diskusija na temu: Zašto je borovnica važnija od badema, a prase vrijednije od janjeta?
Marta Radić
prije 5 mjeseci
Poljoprivredna proizvodnja je jednaka za sve , sa svim izazovima ovog vremena. Uspješna proizvodnja je ona koja je tržišno , ekonomski i dr održiva. Više [+] Zašto pri bodovanju diskriminaro jednog naspram drugog poljoprivrednika. Svi su na tržištu i bave se onim što smatraju da je za njih profitabilno , plačaju poreze , zapošljavaju i državljani su RH. Po mojem mišljenju svi zaslužuju biti dio kolača koji može biti poguranac za dizanje konkuretnosti. Jer onaj koji ima kravu , povrće i dr on je bolji , podobniji od neznam proizvođača drugih djelatnosti. Ono što je dobro da postoji prag do 200 tisuća eura i oni veći. Ono što je prošlost pokazala , da u djelatnosti u koje se najvise ulagalo , najvise su propale ili smo ih izgubili..što ima svoje značenje
Željko Lovrić-Jovanović
prije 5 mjeseci
Dovoljno je usporedit ,isplačeni poticaj po grlu jedne koze od 7 eura ,i usporedit sa svim ostalim ,osobno 56 koza ,držim ,sa dobrobitima u kozarstvu Više [+] jedva ukupno 730 e.a kad je bodovanje u pitanju uvjek smo u manjku ,i ako želiš kupit preko fonda ono što ti stvarno treba ,a ne da stoji u celofanu negdje u šupi ,onda ti fale bodovi i nemožeš proč na fondu ,ili češ ič na fond ,proč i kupit ono što ti netreba ,kao npr ,traktor zvani kvad, i sve ostale gluposti ,a ako ne ideš na modernizaciju tipa navigacija,solarni paneli ,fale ti bodovi.itd .
Kleščec i Nero di Troia - perjanice vinarija Bužić i Dieci Terre pr: Vjekoslav Madunić Na vinskoj radionici "Vrijeme je ZA..." u Zagrebu gostovao je križevački vinar Denis Bužić a u drugom dijelu četiri vina iz Puglije predstavio je Frances... Više [+]
Kleščec i Nero di Troia - perjanice vinarija Bužić i Dieci Terre
pr: Vjekoslav Madunić
Na vinskoj radionici "Vrijeme je ZA..." u Zagrebu gostovao je
križevački vinar Denis Bužić a u drugom dijelu četiri vina iz Puglije predstavio je
Francesco Ruscino.
Denis Bužić je diplomirao na Agronomskom fakultetu u
Zagrebu 2011.
U njegovom vinorodnom kraju,
Križevačkih štatuta, djed Stjepan i baka Ljubica zasadili su prvih 600 trsova
1974.na predjelu Buče. 2013. nakon Denisove diplome zasadili su hektar
vinograda sa sortama: graševina, muškat žuti, pinot sivi i crni a oko jednog
hektara su imali u malim parcelama svojih kooperanata.
Danas je u vlasništvu oko 4 hektara, sade i dalje, sa oko 20 000 trsova (najviše
graševine 10 000, po dvije tisuće rajnskog rizlinga i muškata, po 1500 panjeva
pinota sivog i traminca te 1000 panja kleščeca, pinota crnog i isto toliko ukupno
piwi sorti (solaris, muscat pološki, palatin i crni nero). Bužići su agronomska obitelj
jer su tu Visoku školu u Križevcima završili majka Dragica, otac Gordan i brat
Marko tako da znanja na tom području ne nedostaje. Bužić je enološki radio za
Erdut i Križevce prije desetak godina a danas kao vlasnik Enovib d.o.o radi
konzultativno sa velikim brojem vinara po svim vinskim regijama Hrvatske ali i u
Sloveniji i Mađarskoj. Također se bavi veleprodajom grožđa, mošta, vina...Ipak,
da mu je kao znalcu predodređeno da predvodi vinare svoga kraja i
da autohtoni kleščec kroz jedno desetljeće postigne ono što su postigli moslavački
vinari sa svojim škrletom. U tome će mu pomoći supruga
Mirela i djeca Bruno, Iva i Vida.
U relativno kratkom vremenu bilo je i više priznanja,zlatna
medalja u Pečuhu 2013. za graševinu 2012, šampion u Križevcima 2022. sa
pinotom crnim 2020 (Gradonačelnikovo vino) i zlato na vinskoj smotri Alpe Adria
2019. za macerirani pinot sivi. .
Kleščec 2024 sa 12% alkohola 6.2 g/L kiseline i pH 3.16 je bilo prvo vino i
odmah pun pogodak. Vino ke kristalno bistro, slamnato žute boje sa zelenkastim
refleksijama, gusto, fine voćne aromatike (marelica, žuto voće). U ustima se
također osjeti marelica u after taste-u, tijelo je srednje jako, dobre kiseline koja nije
dominantna. Vino puno slasti, voćnosti, skladno. Odrađena je malolaktika dok je
vino bilo na kvascima. Dobar je u vinogradu, otporan na bolesti. Gastronomski
predložena su slijedeća jela: Jakobove kapice gratinirane ili na žaru, zapečeni
losos sa špinatom i bademom, salata od kozica, frutti di mare... Ovo je potentna
sorta koja u budućnosti može biti noseće, zaštitno vino križevačke podregije. U
povijesnim zapisima spominje se 19.stoljeće kada je Ivan Lepušić zasadio
kleščeca i još dvije sorte u Apatovcu. Bužić svjedoči: "Kad smo počeli sa klonskom
selekcijom iz Njemačke puno više je bilo pesimista". Međutim, rezultati danas daju
za pravo onima koji su vjerovali u sortu. U tom kraju ima ga sveukupno oko 2
hektara, značajniji broj loza imaju vinari Šafran, Kamenjak i Bužić.
U radionici se kušalo slijedeća vina: 1. Kleščec 2024 12% alkohola 2.
Sauvignon blanc 2025 11% 3. Rajnski rizling 2024 13% 4. Pinot crni
barrique 2024 14.4% 5. Fiano bianco 2024 12.5% 6. Nero di Troia rosato
2024 12.5% 7. Nero di Troia 2019 14% 8. Aglianico 2021 14.5%
alkohola
Slijedeća vino od četiri analiziranih u službenom dijelu promocije je PINOT crni
barrique 2024 sa 14.4% alkohola 5.8 g/L kiseline i 3.58 pH. Ovaj crni pinot od
nepune dvije godine starosti tek treba doseći svoj vrhunac. Vino je lijepe boje, žive
refleksije, gusto, finog mirisa na crveno voće (malina, trešnja), asocira na slatke
začine (sladić). U ustima ima voćnost i začinske note, razigrano je, mlado ali
lijepoga tijela već sada , čvrst i elegantan. Osjeti se lijepi trag drva a starenjem će
još dobiti na ukupnom dojmu. Gastronomski vino bi dobro pristajalo uz janjeći
kotlet u demi-glace-u, guska/patka sa mlincima, steakovi. Vino je punjeno u
klasičnu bordošku bocu a sugestija vinaru je bila da za ostatak asortimana
upotrebi već znanu bocu za rizlinge a tek bi trebalo pronaći najbolji volumen za
kleščec.
Francesco Ruscino vlasnik vinarije Dieci Terre iz San Marzana u pokrajini Puglia iz
nama prepoznatljive potpetice "talijanske čizme". Vinarska tradicija u obitelji
postoji od završetka Drugog svjetskog rata. Otac Vincenco je sa ozbiljnim poslom
u vinarstvu krenuo prije 20-etak godina. Desetak godina unazad priključio mu se
sin Francesco koji je završio Visoku grafičku školu i treći stupanj sommelierstva.
Francesco vodi marketing i prodaju u inozemstvu. U Europi njihova vina su u
Velikoj Britaniji, Poljskoj, Finskoj, Albaniji i Grčkoj. Izvoze i u azijske zemlje.
Predstavljanje u HKD-u Napredak u Zagrebu je želja da vina uđu i u Hrvatsku. Imaju oko 50
hektara vlastitih vinograda i otprilike još toliko u zajednici sa partnerima. Svoje
poslove su proširili u Toskani, Piemontu i Venetu gdje u zajednici sa partnerima
imaju difuzne vinarije. Prosječna godišnja proizvodnja je oko 800 000 butelja.
Imaju slijedeće sorte: Primitivo, Nero di Troia, Brunello di Montalcino, Amarone,
Barolo, Primitivo di Manduria, Negroamaro, Aglianico, Fiano, Chardonnay, Nero di
troia rose i Primitivo rose.
FIANO bianco 2024 sa 12.5% alkohola je vino zlatno žute, žive boje sa zelenim
odsjajem koji sugerira svježinu. Na nosu osjeti se miris cvijeća (jaglac, akacija) i
žutoga voća. U ustima okus meda i ponovno voća(breskva, kruška). Vino koje se
može konzumirati i samo a slaže se i sa različitim vrstama bijele ribe,
morskim plodovima, laganim rižotima od plodova mora ili povrća.
AGLIANICO 2021 14.5% alkohola je vino duboko crvene, granatne boje, vrlo
gusto sa sporim vinskim suzama unutar čaše. Intezivnog je voćnog mirisa (
trešnja, ljubičica, zelena paprika...),slatkih začina (čokolada,sladić, klinčić). Ovo je
čvrsto vino sa dosta tanina, slasno, ima dosta alkohola koji se ne ističe. Vino s
karakterom odličnog balansa vrlo pitko unatoč visokom alkoholu. Zovu ga još i
barolo južne Italije. Dugo odležava a porijeklom je iz Campanie gdje je manje pitak
od ovoga iz Apulije koje ranije spremno izlazi na tržište. Dobro se uklapa uz jaku
hranu poput odreska fjorentine, masne tune, kompleksnih istarskih kobasica do
drugih crvenih mesa u tamnim umacima. Cijena ovoga vina u vinariji je 7.80 eura
a na hrvatskom tržištu sa nametima bila bi oko 13.5 eura. Ruscino je sa
sobom donio znamenitu, odličnu, mozzarelu svoga susjeda sa kojim surađuje.
Na kraju možemo konstatirati da Bužićeva vinarija ona koja nastupa na široko
hrvatsko tržište. Na dobrom je putu i to će uskoro pokazati novi kontakti i širi
plasman a posebno je zanimljiv kleščec kao autentično vino ovoga Prigorsko -
Bilogorskoga kraja.
Vinarija Dieci Terre je veliki proizvođač sa nekim odličnim vinima u svom
portofoliu.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Otvorena je diskusija na temu: Pogled iz zraka na 4.000 badema u cvatu: Hrvatska bi mogla imati rekordnu godinu
Damir Senjan
prije 6 mjeseci
SASA Ovo je tek proba za daljnje širenje, bar znamo da su ovo čisti eko bademi, nema okolo njih polja sa konvecionalnom poljoprivredom. SASA Ovo je tek proba za daljnje širenje, bar znamo da su ovo čisti eko bademi, nema okolo njih polja sa konvecionalnom poljoprivredom.
Đuro Japaric
prije 6 mjeseci
Fali tu još ovaca , da pasu travu i đubre zemlju !Lijep nasad , ali rizik od mraza kao i u cijelom voćarstvu ! Fali tu još ovaca , da pasu travu i đubre zemlju !Lijep nasad , ali rizik od mraza kao i u cijelom voćarstvu !
SASA FRANIC
prije 6 mjeseci
dobro izgleda. kao badem u Kalifoniji. ali u okolo se vide jos desetci Ha sikare koja bi isto mogla izgledati kao i ova parcela s bademom. dobro izgleda. kao badem u Kalifoniji. ali u okolo se vide jos desetci Ha sikare koja bi isto mogla izgledati kao i ova parcela s bademom.
Oliver Pavić (37), magistar voćarstva, na Banovom brdu iznad Branjin Vrha (Beli Manastir) uspješno spaja struku i tradiciju. Na osam hektara poljoprivredne površine uzgaja marelice, šljive, dunje i bademe. Uz to bavi se i ovčarstvom, a na n... Više [+]
Oliver Pavić (37), magistar voćarstva, na Banovom brdu iznad Branjin Vrha (Beli Manastir) uspješno spaja struku i tradiciju.
Na osam hektara poljoprivredne površine uzgaja marelice, šljive, dunje i bademe. Uz to bavi se i ovčarstvom, a na njegovoj farmi nalazi se i 200-tinjak ovaca.
Otvorena je diskusija na temu: Ižinjavanje bunara: Kako navodnjavati najveći nasad badema u Hrvatskoj?
Đuro Japaric
prije 7 mjeseci
U Slavoniji nivo podzemnih voda opada , a u brdskoj presušuju izvori i potoci ! Na okućnici sam bušio 4 bunara u 2 ništa , a u 2 ima vode i ŠKOLJKE Više [+] na 24 metra dubine . Riješili smo i vodovod nakon nekoliko sudskih sporova za ukop ! U svakom slučaju bez VODE se ne može ništa bitno očekivati u poljoprivredi !
Prebožićno kušanje vina u vinariji Juris U vinariji Juris predstavljen je Chardonnay Reserva 2021. To složeno vino predstavlja interpretaciju chardonnaya, pomičući granice bijelog vinarstva u regiji Podunavlja. Odležalo je 24 mjeseca u novi... Više [+]
Prebožićno kušanje vina u vinariji Juris
U vinariji Juris predstavljen je Chardonnay Reserva 2021. To složeno vino predstavlja interpretaciju chardonnaya, pomičući granice bijelog vinarstva u regiji Podunavlja. Odležalo je 24 mjeseca u novim bačvama slavonskog hrasta, pružajući slojevitost, teksturu i potencijal za daljnje dozrijevanje u boci. Vino prolazi 10 dana maceracije na kožicama, što mu daje zlatnu nijansu s jasnim narančastim odsjajem. Taj produljeni kontakt s kožicama povećava njegovu složenost, dodajući teksturalnu dubinu. Nakon fermentacije, prebacuje se u nove 500 L bačve slavonskog hrasta (srednje paljenje), gdje se spontano odvija malolaktička fermentacija. Nakon dvije godine odležavanja u drvu, vino se prebacuje u inox spremnike na 90 dana prije punjenja u boce . Arome su pečenih marelica, sušene kore citrusa, bijelog cvijeća i začinskog meda, protkane notama tostiranih badema, vanilije i suptilnog dima iz hrasta. Dugi završetak otkriva razvijene tercijarne note koje će se s godinama dodatno obogatiti. Poslužiti na temperaturi između 11 i 13 °C.Istočna Kontinentalna Hrvatska, Đakovačko vinogorje, 13,50 % alk
Kušala se i Graševina Reserva 2022 iz vinogorja Hrvatskog Podunavlja, koja balansira sortnu čistoću, utjecaj hrasta i složenost dozrijevanja. Vino je proizvedeno od 100 % graševine, fermentirano i potom pretočeno s grubog taloga u nove bačve od 500 L slavonskog hrasta (srednje paljenje). U drvetu se odvija malolaktična fermentacija, nakon čega slijedi 12 mjeseci odležavanja u bačvama. Prije punjenja, vino se kupažira s neodležanim dijelom graševine u inoxu tijekom 30 dana, što osigurava sklad i eleganciju. Rezultat je svijetlozlatno vino s bogatim aromama zrelog koštuničavog voća, citrusa i nježnih cvjetnih nota, koje se isprepliću s nijansama vanilije i tostiranih badema iz hrasta. Na nepcu svježe, ali zaokruženo, uz živahnu kiselinu koja vodi prema dugom, mineralnom završetku. Poslužiti na temperaturi između 12 i 14 °C.
Pripremio : Tomislav Radić
snimke: Angela Radić