KLUB - društvena mreža

Natječaj 73.11: Uložite u tehnologiju za preradu orašastih plodova!

Ako razmišljate o sljedećem koraku u razvoju svoje proizvodnje, prerada je logičan izbor. Kroz natječaj 73.11 – Potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda mo...

Više [+]

Tomislav Radić
prije 3 tjedna

Međunarodni festival pršuta – Drniš
Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda razgovarati stručnjaci, proizvođači i predstavnici institucija.
„Drniš se s ponosom potvrđuje kao Grad pršuta i domaćin festivala koji okuplja najbolje proizvođače i stručnjake. Naš cilj je čuvati tradiciju, poticati razvoj lokalne proizvodnje i promovirati pršut kao strateški gurmanski proizvod koji Hrvatsku predstavlja u Europi i svijetu“, kaže gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija.
U suradnji s Istarskom županijom koja je partner Festivala, u petak, 29. kolovoza, s početkom u 16 sati održat će se dva zanimljiva panela: „Made in Croatia – Mjere i aktivnosti u zaštiti tradicionalnih proizvoda zaštićenog naziva u EU“ i „Promocija i brendiranje zaštićenih hrvatskih tradicionalnih proizvoda danas“.
Moderator panela je Mario Bratulić, načelnik Općine Sveti Petar u Šumi, poznatoj po proizvodnji autohtonih kobasica, prvoj Hrvatskoj kući od kobasica te sajmu „S kobasicom u EU“.
Uz načelnika Bratulića iz Istre će na panelima gostovati i prvi čovjek poljoprivrede Istarske županije, pročelnik Ezio Pinzan, Jasminka Benazić iz tvrtke Histris te proizvođači istarskog pršuta Mladen Dujmović i vlasnica tvrtke Pisinium Hani Hreljak.
Očekuje se dolazak ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mate Čačića, zamjenika predsjednika Uprave HAMAG BICRO-a Ante Janka Bobetka i izvršnog direktora Klastera hrvatskog pršuta Ante Madira.
„Unatoč velikim izazovima na tržištu, hrvatski pršuti imaju sigurnu budućnost jer iza njih stoje generacije proizvođača, veliko znanje, iskustvo i predanost, a festival u Drnišu najbolji je pokazatelj te snage“, ističe potpredsjednik HOK-a Joso Smolić.
„Cijene pršuta nisu pratile visinu inflacije ni ogroman rast troškova proizvodnje. Iako se mi proizvođači proteklih godina suočavamo s poskupljenjima sirovine, energije i rada, kako bismo ostali konkurentni i zadržali kupce, minimalno smo korigirali cijene. Pršut je proizvod vrhunske kvalitete i dugotrajne proizvodnje, a naš je cilj očuvati njegovu dostupnost potrošačima, čak i kada to znači manju zaradu za proizvođače“, poručuje predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa.
U Drnišu danas proizvede oko 50 tisuća komada pršuta od čega je deset posto zaštićeni drniški pršut.
Proizvođači pršuta u Drnišu, na Kvarneru, u Istri i Dalmaciji nemaju problema s plasmanom. Riječ je o vrhunskim proizvodima, bez aditiva, a jedini konzervans im je morska sol. Točnije na godišnjoj razini proizvedemo oko 500 tisuća komada, a pojedemo više od milijun komada pršuta. Drugim riječima, 500 tisuća dolazi iz uvoza.
„U drniškom onaj donji dio pršuta kojeg nazivamo kapak može biti dug do pet centimetara, a u dalmatinskom od osam do deset centimetara. Drniški se proizvodi od sredine listopada do ožujka, a dalmatinski se može proizvoditi čitave godine. I dalmatinski i drniški se dime na bukovini, grabu i hrastu, no drniški može još koristiti lupine badema i smilje. Drniški može imati do 50 posto udjela vode i nije mu propisana donja granica, dok je u dalmatinskom udio vode od 30 do 55 posto, a i razina soli je nešto manja u drniškom i iznosi do sedam posto, dok u dalmatinskom može biti do sedam i pol posto“, kaže Madir.
Otkada su na razini Europske unije zaštićeni drniški i dalmatinski pršut, često čujem pitanje zar Drniš nije u Dalmaciji, zbog čega dvije zaštite?
Najlakše je to objasniti na primjeru bavarske i minhenske kobasice – obje su bijele kobasice (weisswurst) i dolaze iz istog područja. Minhenska je nastala na dugoj tradiciji proizvodnje bavarske kobasice i ima neke svoje specifičnosti.
Takav je slučaj i s drniškim i dalmatinskim pršutom. Drniški je nastao na dugoj tradiciji proizvodnje dalmatinskog pršuta, no od njega se izdvaja po nekim specifičnostima koje su strogo propisane i specifikacijom pa se samo onaj pršut koji prati specifikaciju može nazvati drniškim, a svi ostali su pršuti. Podsjećam da hrvatska uz drniški i dalmatinski ima još dva zaštićena pršuta na razini Europske unije – krčki i istarski, čime se potvrđuje iznimna kvaliteta pršutarske tradicije i proizvodnje u Hrvatskoj“, ističe Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta.
Organizatori osmog izdanja Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025. Udruga proizvođača drniškog pršuta, Grad Drniš i Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica Grada Drniša i Udruga Miljevački sabor - najavljuju bogat program. Poručuju vidimo se u Gradu pršuta 29. i 30. kolovoza.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto Mario Sučić, izvor Grad Drniš

Međunarodni festival pršuta – Drniš
 Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda razgovarati stručnjaci, proizvođači i predstavnici institucija.
 „Drniš se s ponosom potvrđuje kao Grad pršuta i domaćin festivala koji okuplja najbolje proizvođače i stručnjake. Naš cilj je čuvati tradiciju, poticati razvoj lokalne proizvodnje i promovirati pršut kao strateški gurmanski proizvod koji Hrvatsku predstavlja u Europi i svijetu“, kaže gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija.
 U suradnji s Istarskom županijom koja je partner Festivala, u petak, 29. kolovoza, s početkom u 16 sati održat će se dva zanimljiva panela: „Made in Croatia – Mjere i aktivnosti u zaštiti tradicionalnih proizvoda zaštićenog naziva u EU“ i „Promocija i brendiranje zaštićenih hrvatskih tradicionalnih proizvoda danas“.
 Moderator panela je Mario Bratulić, načelnik Općine Sveti Petar u Šumi, poznatoj po proizvodnji autohtonih kobasica, prvoj Hrvatskoj kući od kobasica te sajmu „S kobasicom u EU“.
 Uz načelnika Bratulića iz Istre će na panelima gostovati i prvi čovjek poljoprivrede Istarske županije, pročelnik Ezio Pinzan, Jasminka Benazić iz tvrtke Histris te proizvođači istarskog pršuta Mladen Dujmović i vlasnica tvrtke Pisinium Hani Hreljak.
 Očekuje se dolazak ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mate Čačića, zamjenika predsjednika Uprave HAMAG BICRO-a Ante Janka Bobetka i izvršnog direktora Klastera hrvatskog pršuta Ante Madira.
 „Unatoč velikim izazovima na tržištu, hrvatski pršuti imaju sigurnu budućnost jer iza njih stoje generacije proizvođača, veliko znanje, iskustvo i predanost, a festival u Drnišu najbolji je pokazatelj te snage“, ističe potpredsjednik HOK-a Joso Smolić.
 „Cijene pršuta nisu pratile visinu inflacije ni ogroman rast troškova proizvodnje. Iako se mi proizvođači proteklih godina suočavamo s poskupljenjima sirovine, energije i rada, kako bismo ostali konkurentni i zadržali kupce, minimalno smo korigirali cijene. Pršut je proizvod vrhunske kvalitete i dugotrajne proizvodnje, a naš je cilj očuvati njegovu dostupnost potrošačima, čak i kada to znači manju zaradu za proizvođače“, poručuje predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa.
 U Drnišu danas proizvede oko 50 tisuća komada pršuta od čega je deset posto zaštićeni drniški pršut.
 Proizvođači pršuta u Drnišu, na Kvarneru, u Istri i Dalmaciji nemaju problema s plasmanom. Riječ je o vrhunskim proizvodima, bez aditiva, a jedini konzervans im je morska sol. Točnije na godišnjoj razini proizvedemo oko 500 tisuća komada, a pojedemo više od milijun komada pršuta. Drugim riječima, 500 tisuća dolazi iz uvoza.
 „U drniškom onaj donji dio pršuta kojeg nazivamo kapak može biti dug do pet centimetara, a u dalmatinskom od osam do deset centimetara. Drniški se proizvodi od sredine listopada do ožujka, a dalmatinski se može proizvoditi čitave godine. I dalmatinski i drniški se dime na bukovini, grabu i hrastu, no drniški može još koristiti lupine badema i smilje. Drniški može imati do 50 posto udjela vode i nije mu propisana donja granica, dok je u dalmatinskom udio vode od 30 do 55 posto, a i razina soli je nešto manja u drniškom i iznosi do sedam posto, dok u dalmatinskom može biti do sedam i pol posto“, kaže Madir.
 Otkada su na razini Europske unije zaštićeni drniški i dalmatinski pršut, često čujem pitanje zar Drniš nije u Dalmaciji, zbog čega dvije zaštite?
 Najlakše je to objasniti na primjeru bavarske i minhenske kobasice – obje su bijele kobasice (weisswurst) i dolaze iz istog područja. Minhenska je nastala na dugoj tradiciji proizvodnje bavarske kobasice i ima neke svoje specifičnosti.
 Takav je slučaj i s drniškim i dalmatinskim pršutom. Drniški je nastao na dugoj tradiciji proizvodnje dalmatinskog pršuta, no od njega se izdvaja po nekim specifičnostima koje su strogo propisane i specifikacijom pa se samo onaj pršut koji prati specifikaciju može nazvati drniškim, a svi ostali su pršuti. Podsjećam da hrvatska uz drniški i dalmatinski ima još dva zaštićena pršuta na razini Europske unije – krčki i istarski, čime se potvrđuje iznimna kvaliteta pršutarske tradicije i proizvodnje u Hrvatskoj“, ističe Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta.
 Organizatori osmog izdanja Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025. Udruga proizvođača drniškog pršuta, Grad Drniš i Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica Grada Drniša i Udruga Miljevački sabor - najavljuju bogat program. Poručuju vidimo se u Gradu pršuta 29. i 30. kolovoza.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto Mario Sučić, izvor Grad Drniš

Tomislav Radić
prije 3 mjeseca

Maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato
Hrvatsko maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato na najprestižnijem svjetskom natjecanju u New Yorku.
Hrvatski proizvođač OPG Trk-Ulja iz Šibenika postigao je izvanredan uspjeh na svom debitantskom nastupu na najvažnijem svjetskom natjecanju maslinovih ulja – NYIOOC World Olive Oil Competition u New Yorku – osvojivši zlatnu medalju za svoj brend Cultus.
Riječ je o najprestižnijem i najutjecajnijem međunarodnom natjecanju ekstra djevičanskih maslinovih ulja, koje svake godine okuplja najbolje proizvođače iz više od 30 zemalja sa šest kontinenata. U tako snažnoj konkurenciji, hrvatski Cultus – srednje intenzivno monosortno ulje sorte Oblica – zaslužio je najviše priznanje za kvalitetu, aromu i autentičnost.
“Ovo je potvrda da se tradicija, održivost i suvremena tehnologija mogu uspješno spojiti, a aroma naše najstarije dalmatinske sorte, Oblice, sačuvati i dodatno istaknuti.” izjavio je vlasnik Zoran Trkulja, koji je već pri svom prvom sudjelovanju na natjecanju osvojio zlato.
Brend Cultus, što se s latinskog, među ostalim, prevodi kao “briga za Zemlju”, odražava filozofiju održive i prirodne proizvodnje. Ulje se proizvodi u obiteljskom masliniku u blizini Šibenika, s naglaskom na ranu berbu koja počinje već 1. listopada i hladnu preradu unutar samo dva sata od branja. Takav pristup osigurava visok sadržaj polifenola, snažnu antioksidativnu aktivnost i prepoznatljive arome.
Cultus je ulje koje se odlikuje oštrijim, pikantnijim okusom, što ga čini idealnim za svakodnevnu upotrebu, ali i za gurmanske prilike. Za proizvodnju jedne litre ovog visokokvalitetnog ulja potrebno je čak 15 kg maslina, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost i koncentriranu kvalitetu. Arome podsjećaju na svježe pokošenu travu, zelene bademe i artičoke, s pikantnim završetkom.
U izazovnoj 2024. godini, obilježenoj dugotrajnim vrućinama i sušom, Trkulja je očuvao nasade korištenjem ekoloških metoda – poput prihrane morskim algama – bez primjene štetnih kemikalija. Time je proizvedeno ne samo vrhunsko gastronomsko ulje, već i funkcionalna prehrambena namirnica s dokazanom zdravstvenom vrijednošću.
Uz osvajanje zlatne medalje, ulje Cultus je uvršteno i na službenu listu najboljih maslinovih ulja svijeta za 2025. godinu, čime dodatno potvrđuje svoje mjesto među samim vrhom svjetske produkcije ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
Ovaj uspjeh ne predstavlja samo osobno postignuće, već i važan korak za jačanje međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih maslinara i kvalitete domaće proizvodnje.
Pripremio: Tomislav Radić

Maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato 
 Hrvatsko maslinovo ulje Cultus osvojilo zlato na najprestižnijem svjetskom natjecanju u New Yorku.
 Hrvatski proizvođač OPG Trk-Ulja iz Šibenika postigao je izvanredan uspjeh na svom debitantskom nastupu na najvažnijem svjetskom natjecanju maslinovih ulja – NYIOOC World Olive Oil Competition u New Yorku – osvojivši zlatnu medalju za svoj brend Cultus.
 Riječ je o najprestižnijem i najutjecajnijem međunarodnom natjecanju ekstra djevičanskih maslinovih ulja, koje svake godine okuplja najbolje proizvođače iz više od 30 zemalja sa šest kontinenata. U tako snažnoj konkurenciji, hrvatski Cultus – srednje intenzivno monosortno ulje sorte Oblica – zaslužio je najviše priznanje za kvalitetu, aromu i autentičnost.
 “Ovo je potvrda da se tradicija, održivost i suvremena tehnologija mogu uspješno spojiti, a aroma naše najstarije dalmatinske sorte, Oblice, sačuvati i dodatno istaknuti.” izjavio je vlasnik Zoran Trkulja, koji je već pri svom prvom sudjelovanju na natjecanju osvojio zlato. 
 Brend Cultus, što se s latinskog, među ostalim, prevodi kao “briga za Zemlju”, odražava filozofiju održive i prirodne proizvodnje. Ulje se proizvodi u obiteljskom masliniku u blizini Šibenika, s naglaskom na ranu berbu koja počinje već 1. listopada i hladnu preradu unutar samo dva sata od branja. Takav pristup osigurava visok sadržaj polifenola, snažnu antioksidativnu aktivnost i prepoznatljive arome. 
 Cultus je ulje koje se odlikuje oštrijim, pikantnijim okusom, što ga čini idealnim za svakodnevnu upotrebu, ali i za gurmanske prilike. Za proizvodnju jedne litre ovog visokokvalitetnog ulja potrebno je čak 15 kg maslina, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost i koncentriranu kvalitetu. Arome podsjećaju na svježe pokošenu travu, zelene bademe i artičoke, s pikantnim završetkom.
 U izazovnoj 2024. godini, obilježenoj dugotrajnim vrućinama i sušom, Trkulja je očuvao nasade korištenjem ekoloških metoda – poput prihrane morskim algama – bez primjene štetnih kemikalija. Time je proizvedeno ne samo vrhunsko gastronomsko ulje, već i funkcionalna prehrambena namirnica s dokazanom zdravstvenom vrijednošću.
 Uz osvajanje zlatne medalje, ulje Cultus je uvršteno i na službenu listu najboljih maslinovih ulja svijeta za 2025. godinu, čime dodatno potvrđuje svoje mjesto među samim vrhom svjetske produkcije ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
 Ovaj uspjeh ne predstavlja samo osobno postignuće, već i važan korak za jačanje međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih maslinara i kvalitete domaće proizvodnje. 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 4 mjeseca

Pušipel vino ljeta

Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiselina.
„Zahvaljujući svojim karakteristikama pušipel, vino koje je dugo bilo u sjeni vina slavnih internacionalnih sorti vinove loze, konačno dobiva zasluženo mjesto na vinskim kartama barova i restorana te policama vinoteka i drugih trgovina. Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam važna gospodarska grana, treba prepoznati vrijednost autohtonih sorti vina u razvoju svoje enogastronomske ponude – kako na Jadranu, tako i u unutrašnjosti zemlje“, istaknuo je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.

„Pušipel se u Hrvatskoj proizvodi u daleko manjim količinama od, primjerice, malvazije ili graševine, ali ima važno mjesto u našoj enogastronomiji. Ljudi znaju za pušipel, no pred njim je još jedan važan korak. Trebamo pokazati kako on funkcionira u ugostiteljstvu. On je lijepo vino za stolom, no konobari su ti koji ga trebaju znati predstaviti gostu“, kazao je Kruno Filipović koji je vodio radionicu Međimurski pušipeli.
Istaknuo je da se pušipel sljubljuje s raznolikom hranom. U Međimurju se najčešće poslužuje uz mesno pečenje i meso iz tiblice, no na vinskoj je radionici pokazano koliko skladno ide s raznim jelima koja spajaju europsku tradicionalnu i modernu kuhinju. Uz pušipel su posluženi battuta di manzo od hrvatskog simentalca s kremom od jogurta i limete, zagorska štrukla zapečena u punomasnom vrhnju s listićima prženog badema te kuhani dimljeni buncek s restanim krumpirom i ukiseljenom repom.
„Pušipel je posljednjih nekoliko godina prepoznat kao ljetno vino, no ovo bi ljeto zaista moglo biti njegovo! Zaljubljenici u dobra vina vole njegovu lepršavost. Pušipel kao lagano vino, dobra ekipa, lijepa terasa i neki sitni zalogaji – sve je što vam treba za savršeno ljeto“, kazao je Petar Kocijan iz vinarije Kocijan čiji su pušipeli već dobro zastupljeni u restoranima na Jadranu i u Zagrebu.
Službeni hrvatski naziv za pušipel je moslavac, no u Međimurju se za tu sortu koristi ime po kojem ga oduvijek poznaju tamošnji vinogradari i vinari. U Sloveniji je poznat kao šipon, u Mađarskoj kao furmint, a u Austriji i Njemačkoj kao mosler. Dugo se smatralo da potječe iz Mađarske, no najnovija genetska istraživanja otkrivaju da su mu korijeni iz Hrvatske ili Slovenije. U Hrvatskoj je, dakle, autohtona sorta i Međimurci ga s ponosom smatraju dijelom svojeg identiteta.
„Sada želimo da naš pušipel upoznaju i drugi. Cijela je njegova priča izuzetno zanimljiva – od vinograda do posebno dizajniranih boca i čaša. Voljeli bismo da što više ljudi doživi njegovu čar kroz klasičnu, pjenušavu i prestižnu, tj. predikatnu varijantu pušipela“, rekao je Robert Horvat iz vinarije Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
Zaljubljenike u vina pozvao je da pušipel dožive u njegovu prirodnom okruženju. U sklopu Urbanova Festival pušipela će se održati u Domu kulture Štrigova od 16. do 18. svibnja, a Otvoreni podrumi na Međimurskoj vinskoj cesti 23. i 24. svibnja.
Na radionici Međimurski pušipeli predstavljeni su pušipeli vinarija:Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Jakopić, Hažić, Horvat, Kocijan, Kovač, Preiner, Novak, St. Jerome i Štampar.
Pripremio: Tomislav Radić

Pušipel vino ljeta 
 
 Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiselina.
 „Zahvaljujući svojim karakteristikama pušipel, vino koje je dugo bilo u sjeni vina slavnih internacionalnih sorti vinove loze, konačno dobiva zasluženo mjesto na vinskim kartama barova i restorana te policama vinoteka i drugih trgovina. Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam važna gospodarska grana, treba prepoznati vrijednost autohtonih sorti vina u razvoju svoje enogastronomske ponude – kako na Jadranu, tako i u unutrašnjosti zemlje“, istaknuo je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
 
 „Pušipel se u Hrvatskoj proizvodi u daleko manjim količinama od, primjerice, malvazije ili graševine, ali ima važno mjesto u našoj enogastronomiji. Ljudi znaju za pušipel, no pred njim je još jedan važan korak. Trebamo pokazati kako on funkcionira u ugostiteljstvu. On je lijepo vino za stolom, no konobari su ti koji ga trebaju znati predstaviti gostu“, kazao je Kruno Filipović koji je vodio radionicu Međimurski pušipeli.
 Istaknuo je da se pušipel sljubljuje s raznolikom hranom. U Međimurju se najčešće poslužuje uz mesno pečenje i meso iz tiblice, no na vinskoj je radionici pokazano koliko skladno ide s raznim jelima koja spajaju europsku tradicionalnu i modernu kuhinju. Uz pušipel su posluženi battuta di manzo od hrvatskog simentalca s kremom od jogurta i limete, zagorska štrukla zapečena u punomasnom vrhnju s listićima prženog badema te kuhani dimljeni buncek s restanim krumpirom i ukiseljenom repom.
 „Pušipel je posljednjih nekoliko godina prepoznat kao ljetno vino, no ovo bi ljeto zaista moglo biti njegovo! Zaljubljenici u dobra vina vole njegovu lepršavost. Pušipel kao lagano vino, dobra ekipa, lijepa terasa i neki sitni zalogaji – sve je što vam treba za savršeno ljeto“, kazao je Petar Kocijan iz vinarije Kocijan čiji su pušipeli već dobro zastupljeni u restoranima na Jadranu i u Zagrebu.
 Službeni hrvatski naziv za pušipel je moslavac, no u Međimurju se za tu sortu koristi ime po kojem ga oduvijek poznaju tamošnji vinogradari i vinari. U Sloveniji je poznat kao šipon, u Mađarskoj kao furmint, a u Austriji i Njemačkoj kao mosler. Dugo se smatralo da potječe iz Mađarske, no najnovija genetska istraživanja otkrivaju da su mu korijeni iz Hrvatske ili Slovenije. U Hrvatskoj je, dakle, autohtona sorta i Međimurci ga s ponosom smatraju dijelom svojeg identiteta.
 „Sada želimo da naš pušipel upoznaju i drugi. Cijela je njegova priča izuzetno zanimljiva – od vinograda do posebno dizajniranih boca i čaša. Voljeli bismo da što više ljudi doživi njegovu čar kroz klasičnu, pjenušavu i prestižnu, tj. predikatnu varijantu pušipela“, rekao je Robert Horvat iz vinarije Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
 Zaljubljenike u vina pozvao je da pušipel dožive u njegovu prirodnom okruženju. U sklopu Urbanova Festival pušipela će se održati u Domu kulture Štrigova od 16. do 18. svibnja, a Otvoreni podrumi na Međimurskoj vinskoj cesti 23. i 24. svibnja.
 Na radionici Međimurski pušipeli predstavljeni su pušipeli vinarija:Cmrečnjak, Dvanajščak – Kozol, Jakopić, Hažić, Horvat, Kocijan, Kovač, Preiner, Novak, St. Jerome i Štampar.
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
prije 4 mjeseca

Zlatne medalje za Vina Belje

S velikih međunarodnih ocjenjivanja AWC Vienna u Austriji i Challenge
International du Vin u Francuskoj stižu nove zlatne medalje za pjenušac
La Belle Grand i premium graševinu Vina Belje

Kolekcija ovogodišnjih nagrada Vina Belje bogatija je za dvije nove zlatne medalje za pjenušac La Belle Grand s ocjenjivanja AWC Vienna i Challenge International du Vin te za zlatnu medalju za premium graševinu berbe 2024. s ocjenjivanja Challenge International du Vin.
La Belle Grand proizveden je Charmat metodom vrenja u tankovima, a već tijekom berbe rađena je selekcija grozdova u vinogradu i podrumu. Grand je pjenušac brut stila, koji je jedan od najtraženijih u svijetu, a karakterističan je po „lijepom perlanju“ mnogobrojnih sitnih mjehurića. Izvrstan je kao aperitiv, a odlično će se sljubiti i s laganim voćnim kolačima.
Suzana Zovko, direktorica Vina Belje naglasila je kontinuitet kvalitete kao veliku vrijednost svih beljskih vina: „Naša vina godišnje osvoje između trideset i četrdeset zlatnih medalja s eminentnih svjetskih i domaćih ocjenjivanja što je iznimna vrijednost za nas kao proizvođača, ali i za naše potrošače. Posebno je važno istaknuti kako na ocjenjivanja šaljemo širok izbor vina koji uključuje i mirna i pjenušava vina, različite sorte bijelih i crnih vina te različite linije select, premium i ultra premium vina i za sve te kategorije i vrste vina osvajamo nagrade.“

Marijana Škiljo, glavna enologinja Vina Belje, posebno je ponosna na novu zlatnu medalju premium graševine iz prošle berbe. „Za naš je podrum karakteristična jaka sinergija vinograda i vinarije, jer grožđe za proizvodnju vina dolazi isključivo iz vlastitih vinograda, ovdje u Baranji. U prošloj berbi to se pokazalo posebno važnim jer je berba krenula jako rano i obilježile su je iznimno visoke temperature. Osobno mi je drago što Vina Belje grade priču autentičnih sortnih vina, posebno graševine, koja mora imati svoj prepoznatljivi baranjski potpis – citrusne note, mineralnost, svježinu i lepršavost te dugi after taste s blagim bademastim završetkom. Uz osnovne značajke sorte, premium graševina iz berbe 2024. ima izraženu zrelost i punoću okusa koju su prepoznali i međunarodni stručnjaci“ ističe Škiljo.
Premium graševina jedno je od najvažnijih vina u asortimanu Belja, a o kvaliteti beljske graševine iz prošlogodišnje berbe najbolje govore dvije zlatne medalje s dva ovogodišnja ocjenjivanja na kojima je premium graševina sudjelovala - Munus Vini Spring Tasting i Challenge International du Vin.

Pripremio: Tomislav Radić

Zlatne medalje za Vina Belje 
 
 S velikih međunarodnih ocjenjivanja AWC Vienna u Austriji i Challenge 
 International du Vin u Francuskoj stižu nove zlatne medalje za pjenušac 
 La Belle Grand i premium graševinu Vina Belje 
 
 Kolekcija ovogodišnjih nagrada Vina Belje bogatija je za dvije nove zlatne medalje za pjenušac La Belle Grand s ocjenjivanja AWC Vienna i Challenge International du Vin te za zlatnu medalju za premium graševinu berbe 2024. s ocjenjivanja Challenge International du Vin.
 La Belle Grand proizveden je Charmat metodom vrenja u tankovima, a već tijekom berbe rađena je selekcija grozdova u vinogradu i podrumu. Grand je pjenušac brut stila, koji je jedan od najtraženijih u svijetu, a karakterističan je po „lijepom perlanju“ mnogobrojnih sitnih mjehurića. Izvrstan je kao aperitiv, a odlično će se sljubiti i s laganim voćnim kolačima. 
 Suzana Zovko, direktorica Vina Belje naglasila je kontinuitet kvalitete kao veliku vrijednost svih beljskih vina: „Naša vina godišnje osvoje između trideset i četrdeset zlatnih medalja s eminentnih svjetskih i domaćih ocjenjivanja što je iznimna vrijednost za nas kao proizvođača, ali i za naše potrošače. Posebno je važno istaknuti kako na ocjenjivanja šaljemo širok izbor vina koji uključuje i mirna i pjenušava vina, različite sorte bijelih i crnih vina te različite linije select, premium i ultra premium vina i za sve te kategorije i vrste vina osvajamo nagrade.“
 
 Marijana Škiljo, glavna enologinja Vina Belje, posebno je ponosna na novu zlatnu medalju premium graševine iz prošle berbe. „Za naš je podrum karakteristična jaka sinergija vinograda i vinarije, jer grožđe za proizvodnju vina dolazi isključivo iz vlastitih vinograda, ovdje u Baranji. U prošloj berbi to se pokazalo posebno važnim jer je berba krenula jako rano i obilježile su je iznimno visoke temperature. Osobno mi je drago što Vina Belje grade priču autentičnih sortnih vina, posebno graševine, koja mora imati svoj prepoznatljivi baranjski potpis – citrusne note, mineralnost, svježinu i lepršavost te dugi after taste s blagim bademastim završetkom. Uz osnovne značajke sorte, premium graševina iz berbe 2024. ima izraženu zrelost i punoću okusa koju su prepoznali i međunarodni stručnjaci“ ističe Škiljo. 
 Premium graševina jedno je od najvažnijih vina u asortimanu Belja, a o kvaliteti beljske graševine iz prošlogodišnje berbe najbolje govore dvije zlatne medalje s dva ovogodišnja ocjenjivanja na kojima je premium graševina sudjelovala - Munus Vini Spring Tasting i Challenge International du Vin.
 
 Pripremio: Tomislav Radić

Vedran Stapić
prije 5 mjeseci

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

bademi @KLUB (7)