babić @KLUB (9)

FESTIVAL VINA MOSLAVINA 215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti. Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocij... Više [+]

FESTIVAL VINA MOSLAVINA
215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI
U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti.
Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocijenjeno vino među mladim škrletima je Škrlet 2024. Vina Košutić iz Kutine. Osvojio je veliku zlatnu medalju, za što je trebao najmanje 91 bod. Škrlet Familia 2023. iste vinarije, također s velikim zlatom, prvi je među odležanim škrletima. Veliku zlatnu medalju osvojilo je i najbolje ocijenjeno vino od ostalih bijelih autohtonih sorti, a to je Pošip Sur lie 2022. Vinarije Toreta iz Smokvice na Korčuli.

Ocjenjivanje je bilo uoči Izložbe te Festivala vina MoslaVina 2025. Kutina 23. i 24. svibnja. Pristiglo je 215 uzoraka, među kojima je bilo 127 vina od 25 autohtonih sorti. Najzastupljeniji je, naravno, bio škrlet sa 61 uzorkom. Priznanja su dodijeljena u petak, 23. svibnja 2025., na otvorenju Festivala. Ocjenjivači su dodijelili i 77 zlatnih, 99 srebrnih te 17 brončanih medalja.

Najbolje ocijenjeno vino od neautohtonih sorti članova Udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" je Gewürztraminer 2021. Vinarije Trdenić iz Popovače. Među crnim vinima od autohtonih sorti prvi je Teran Il Primo 2021. motovunske vinarije Fakin, a najbolje ocijenjeno jantarno vino je Debit Oya Noya 2020. Vinarije Ante Sladić iz Plastova pokraj Skradina. Predsjednik ocjenjivanja bio je Josip Orišković, ASI International i HSK diplomirani sommelier te vinski edukator i predavač. Ocjenjivačke komisije vodili su osnivači Vinskoga kluba Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin, a ocjenjivali su vinski znanstvenici, enolozi, sommelieri i distributeri vina dr. sc. Zvjezdana Marković, Jana Košćec, Matea Jagar, Ivana Ovčina Čagalj, Lovro Mikalužić, Stevan Kostreš, Marko Škarica i Toni Babić.

Posjetitelji Festivala na kutinskom Trgu dr. Franje Tuđmana mogli su uživati u velikom broju nagrađenih vina, ali i ostalih koja su ponudili izlagači. Bilo je i fine hrane te dobre glazbe. Neposredno prije otvaranja u Multimedijalnoj dvorani na Trgu dr. Franje Tuđmana bila je i panel rasprava Škrlet u novom ruhu na kojoj je predstavljena i Riedelova čaša za vina od ove sorte.

Svako vino nosi neku poruku i prava čaša jasno će je prenijeti, rekla je Ivana Ovčina Čagalj, Riedelova brand ambasadorica iz Miva galerije vina. Dodala je kako škrlet sredinom lipnja putuje i u Kinu, na ovogodišnje ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. Vinar Nikica Katić iz Kleti Romić podsjetio je kako je sorta nastala u Moslavini, spominje se još sredinom 19. stoljeća kad je Jožef Gregorić prijavio berbu škrleta, te kako je 100 posto hrvatska. Hrvoje Košutić, iz obiteljske vinarije čiji je škrlet ove godine najbolji, istaknuo je kako su vina od ove sorte dobro pozicionirana od Zagreba do Dubrovnika.

Oko 90 posto škrleta su mlada i svježa vina, ali ima i pjenušavih, odležanih pa i jantarnih, odnosno dugo maceriranih. Vinarije Kosovec i Voštinić Klasnić izvoze ih i u SAD. Kupci ih traže, a sadašnja 73 hektara pod škrletom su premalo. Trebamo širiti nasade, upozorio je. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vinarstva Naveo je kako se vinarima može olakšati izvoz korištenjem novca iz vinske omotnice u kojoj je 1,2 milijuna eura na godinu namijenjeno promicanju vina na tržištima trećih zemalja i dovođenju novinara iz tih zemalja u Hrvatsku.

Josip Orišković objasnio je uz koja jela škrlet ima mjesta za stolom. "Ljeti volimo hranu od laganih namirnice kojima pristaju i takva vina, a škrlet je sigurno jedno od njih. Vrlo je lako sljubiti škrlete s kvarnerskom i mediteranskom kuhinjom zato što mali ostatak šećera i lepršavo tijelo odlično pristaju jelima od najfinijih namirnica poput jastoga i škampa. Štoviše, ističu im i produžavaju okuse, rekao je Orešković.
Prije izložbe vina neki novinari bili su u posjetu vinariji Glavica na Mramor Brdu u Gornjoj Gračenici. Braća Antun i Ivan Glavica posvećeni su ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu, a prvi su u Hrvatskoj, 2023. godine, dobili prestižni biodinamički certifikat Demeter."Velika je to potvrda naše posvećenosti zahtjevnoj biodinamičkoj poljoprivredi i proizvodnji vina vrhunske kvalitete, istaknuli su pokazujući vinograd ispod vinarije kojim šeće 50-ak patuljastih ovaca, 30-ak gusaka i 20-ak kokoši. Zahvaljujući njima, taj vinograd nikad nisu trebali pognojiti, objasnio je Antun Glavica. Zbog životinja je u njemu i poseban uzgojni oblik. Trsovi su oblikovani tako da se grozdovi razvijaju relativno visoko kako ih ovi nesvakidašnji radnici u vinogradu ne bi obrstili prije berbe. Proveli su grupu novinara iz Zagreba i kroz podrum, nudeći na kušanje škrlete različitih stilova iz bačava, kao i i frankovku 2021. iz vinograda starog 75 godina.

"Grožđe se ne može usporediti s onim ih mlađih vinograda. Nekad uberemo pola kilograma, nekad kilogram po trsu, ali kvaliteta je izvanredna", ponosan je Antun Glavica. Oko njihove vinarije nastaje vinsko turističko selo. Sagradili su nekoliko vila za goste, dva dodatna apartmana i bazen, a iza njega su i dvije nove kuće namijenjene destileriji te pivnici.

Svečanom otvorenju Festivala u Kutini u ime Sisačko-moslavačke županije nazočio je zamjenik župana Mihael Jurić, koji je bio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
„ Županija sada osobito podupire promociju škrleta u cijeloj Hrvatskoj, a ranije smo pomagali vinarima da dođu do ove kvalitete na kojoj su danas. Ovo je Festival gdje se, uz našu autohtonu sortu, promoviraju i autohtone sorte iz cijele Hrvatske. U Sisačko-moslavačkoj županiji ulaganje u naše vinare povezali smo s jednom turističkom mjerom Turizam plus preko koje naši vinari u svojim vinarijama mogu razvijati i turističke sadržaje, prije svega smještajne kapacitete za svoje goste“, istaknuo je Jurić.
Županija je ove godine Festival vina financijski pomogla manifestaciju preko Javnog poziva za sufinanciranje manifestacija iz programa poticanja rada udruga na području županije za manifestacije u poljoprivredi za 2025. godinu.
Škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo vrlo kvalitetan sadni materijal. Projekt je trajao 15 godina, a na njemu su radili stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Posjetitelji Festivala vina – MoslaVina Kutina 2025. mogu sudjelovati na stručnim predavanjima, prezentacijama, kulturno-zabavnim i gastronomskim sadržajima.
Festival se održava pod pokroviteljstvom župana Ivana Celjaka, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede i Grada Kutine, Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“
Pripremio: Tomislav Radić

Siguran sam da bi veća zastupljenost stručnjaka u javnosti i na odgovornim pozicijama pozitivno utjecala na ispravljanje negativnih trendova povezanih sa zdravim stilom života, ističe prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan Prehrambeno – tehnol... Više [+]

Siguran sam da bi veća zastupljenost stručnjaka u javnosti i na odgovornim pozicijama pozitivno utjecala na ispravljanje negativnih trendova povezanih sa zdravim stilom života, ističe prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan Prehrambeno – tehnološkog fakulteta Osijek. #FoodFacts

Ocjenjivanje tribidraga, crljenka, zinfandela i kratošije Zlatan Crljenak 2019. vinarije Zlatan Otok iz Svete Nedjelje na Hvaru najviše je bodova osvojio na ocjenjivanju 26 hrvatskih vina od crljenka, tribidraga odnosno zinfandela koje je u... Više [+]

Ocjenjivanje tribidraga, crljenka, zinfandela i kratošije

Zlatan Crljenak 2019. vinarije Zlatan Otok iz Svete Nedjelje na Hvaru najviše je bodova osvojio na ocjenjivanju 26 hrvatskih vina od crljenka, tribidraga odnosno zinfandela koje je u zagrebačkom vinskom baru Wine & Friends organizirala vinska promotorica Ivana Pranjić. Osnivač vinarije, pokojni Zlatan Plenković, posadio je prije 20-ak godina pokusni vinograd s crljenkom i srodnim sortama poput plavca malog crnog i plavine.
Bilo je to nakon otkrića kako je kalifornijski zinfandel ista sorta kao naš crljenak ili tribidrag, odnosno talijanski primitivo i kratošija u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Očevo iskustvo sa sortom iskoristili su i Zlatanovi sinovi Nikola i Marin pobijedivši na ovom ocjenjivanju.
Na Plenkovićev nagovor crljenak je posadio i Kaštelanin Dražan Krolo. Baš je njegov Kaštelanski crljenak 2020. osvojio drugo mjesto, sa samo 0,1 bodom manje. Treće je bilo vino Fetivi 2020. vinarije Markus, u kojem je 87 posto crljenka začinjeno babićem. Oduševila je i ujednačenost kvalitete hrvatskih vina: 21 je osvojilo zlatnu medalju, a njihove su se ocjene razlikovale u samo četiri boda. Pet srebrnih vina bilo je bod ispod praga za zlato.
Ocjenjivali su enolozi, sommelieri, vinski trgovci i publicisti prof.Ivan Dropuljić, Franjo Francem, Tomo Jakopović, Jana Košćec, Ivo Kozarčanin, Darko Lugarić, prof.dr.sc.Ivan Pejić, Vjekoslav Stojšić i Nenad Trifunović a nazočan je bio i Željko Suhadolnik.

Na ocjenjivanje su stigla vina iz cijele Dalmacije, od Konavala preko otoka, Imotskog i Kaštela do zadarskog zaleđa pa i Kutjeva. Usporedno su se ocjenjivali i kalifornijski Zinfandel 2018. Grgich HillS Estate te tri vina iz Sjeverne Makedonije: Kratošija 2021. Popov, Barovo 2021., Tikveš od vranca i kratošije te Kratošija 2021. Kamnik. Sva četiri su se pozlatila, a najveći broj bodova osvojila je Kratošija 2021 vinarije Popov iz Sjeverne Makedonije.
Vinski bar Wine & Friends logistički se pobrinuo za ocjenjivanje protekne sasvim glatko, a pobjednik hrvatskog Masterchefa 2021.Ivan Temšić pripremio je okrjepu: juhu od karameliziranog celera i slanutka s uljem bijelog tartufa, crème fraîche i prženim slanutkom te pašticadu od tune s domaćim njokima,
kremom od korjenastog povrća i ketchupom od zelene jabuke.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Cork Croatia

Razmjeri šteta od olujnog nevremena iz srpnja 2023. u spačvanskom bazenu procjenjuju se u milijunima EUR-a, a čini se da s vremenom i rastu, budući da ogromna količina drvne mase predugo čeka kupca. Protekom vremena sirovina degradira, a po... Više [+]

Razmjeri šteta od olujnog nevremena iz srpnja 2023. u spačvanskom bazenu procjenjuju se u milijunima EUR-a, a čini se da s vremenom i rastu, budući da ogromna količina drvne mase predugo čeka kupca. Protekom vremena sirovina degradira, a pojedini šumari tvrde da su trupci u startu krivo klasirani. Fotografije su snimljene između Crene i Babine grede

Vino uz žlicu u bistrou Darling & Shegrts Za prvo ovogodišnje izdanje eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu' odabran je bistro Darling & Shegrts na zagrebačkim Ravnicama (Radauševa 9). Prije jela predstavljena su četiri ekstra djevičanska masl... Više [+]

Vino uz žlicu u bistrou Darling & Shegrts

Za prvo ovogodišnje izdanje eno-gastro projekta 'Vino uz žlicu' odabran je bistro Darling & Shegrts na zagrebačkim Ravnicama (Radauševa 9).

Prije jela predstavljena su četiri ekstra djevičanska maslinova ulja Bembo (Buža, Rožinjola, Puntoža i Bjelica), koja proizvode supružnici Elena i Vedran Lupić iz Bala u Istri.

Za početak bile su Mini quiche Lorraine, prhke ali sočne male francuske pite sa šunkom i sirom, uz koje se perlao pjenušac Furjan Dominus bijeli. Predstavio ga je Tomislav Furjan, vlasnik istoimenog OPG-a i vinarije Vina Furjan iz Babinca kraj Varaždina, koji je posao preuzeo od oca nakon završetka agronomskog fakulteta. Smanjujući prinose i povećavajući kvalitetu grožđa vrlo je brzo postigao zapažene rezultate. Rađen od chardonnaya i graševine Dominus bijeli lani je osvojio srebrnu medalju na Decanteru, a još bolje je prošla njegova rose varijanta, koja se okitila zlatnom medaljom, postavši tako jedini hrvatski zlatni pjenušac na prestižnom natjecanju u Londonu. Dominus bijeli proizveden je klasičnom metodom, kristalno zlatne boje i svježih voćnih aroma, a odlikuje ga kompleksnost, harmoničnost i elegancija uz fino i dugo perlanje.

Bruschetta s kremom od mrkve i laganog guacamolea s matovilcem jelo je koje će posebno vole vegetarijanci. Jelo je pratilo vino Vislander Rosé 2023. od plavca malog s otoka Visa. Enolog Saša Zec, konzultant i prijatelj obitelji Vojković, vlasnika vinograda na Visu, opisao je to vino kao slojevito, koje se pamti. Arome podsjećaju na cvijet nara, brusnice i maline, a na okusu se osjeća slatkasti dodir, iako je riječ o sasvim suhom vinu. Plavac mali očito je dobra baza za vrhunska ružičasta vina kakvih u Dalmaciji kronično nedostaje, pogotovo u turističkoj sezoni. Vislander u svojim vinogradima na četiri položaja uzgaja još autohtone sorte vugava (bugava) i kuč, a vinarija im se nalazi u mjestu Milna.

Jelo bakice Pavice sastoji se od poširanog jajeta, kreme od ajvara, kreme od sira i vrhnja te crumblea od tosta i špeka. Jelo je pratila Šoškić Graševina 2024., o kojoj je predstavnik Dvorskih vina Šoškić s Plešivice, Mato Kučan, rekao da su vino na tržište plasirali sredinom prosinca prošle godine, a berba graševine bila je nikad ranije - u kolovozu. Rezultat je fino, voćno i svježe vino koje se izvrsno uklopilo sa specijalitetom kuće.

Slijedila je sarma koja nije bila pripremljena na klasičan način. Bila je to pohana sarma s dvije kreme, od krumpir pirea i od dinstanog zelja, prava je zimska poslastica, koja je trebala upravo vino kakvo je Kotari Merlot 2019. Uzvanicima se opet obratio Saša Zec, čija tvrtka Vina Mosaica posluje i s ovom vinarijom iz Polače u okolici Zadra. Počeli su kao poljoprivredna zadruga Mas-Vin koja ekološki proizvodi maslinova ulja i vino, a sada se rebrendiraju i prezentiraju pod nazivom Kotari prema lokaciji Ravnih kotara gdje su smješteni. Kotari Merlot pokazuje autentičnost terroira na profinjen način. Guste je, rubin crvene boje, ugodne arome i bouqueta koji podsjeća na bobičaste plodove, crni papar i zrele višnje maraske. Njegova punoća ublažila je blagu kiselost pohane sarme, smjelog autorskog potpisa chefa Ivana Pavlovića koji je na svoj način iskoračio u comfort food. Kaže da obožava takav pristup kuhanju, uz maksimalnu iskoristivost namirnica. Okupljeni novinari, u tijesnom omjeru glasova s Jelom bakice Pavice i Šoškićevom Graševinom, odabrali su Pavlovićevu sarmu i Kotari Merlot kao najbolju kombinaciju hrane i vina te večeri.

Na kraju slastica, Bakine šnenokle u modernoj verziji a Furjan Muškat žuti 2023 izvrsno ih je dopunio svojim poluslatkim okusom prožetim voćnim i cvjetnim notama.

'Vinom uz žlicu', eno-gastro projekt Renata Cisar i Mustafa Topčagić pokrenuli su prije šest godina. Kultura stola u hrvatskom je ugostiteljstvu u sve je većem usponu a ovaj projekt svojim edukativnim i zabavnim sadržajima daje svoj doprinos.

Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Julio Frangen

S čašom u Natali U vrtu renesansnog stila u dubrovačkom ljetnikovacu Natali, otvoren je restoran. Smješten u blizini dubrovačke jezgre s pogledom na Srđ i morsku pučinu, restoran Natali spajat će mediteranske okuse s francuskim kulinarskim... Više [+]

S čašom u Natali

U vrtu renesansnog stila u dubrovačkom ljetnikovacu Natali, otvoren je restoran. Smješten u blizini dubrovačke jezgre s pogledom na Srđ i morsku pučinu, restoran Natali spajat će mediteranske okuse s francuskim kulinarskim vještinama.
Nakon što je prošle godine završena desetogodišnja obnova ljetnikovca koji, po povijesnim zapisima, datira iz 16 stoljeća, a ime je dobio po poznatoj dubrovačkoj plemićkoj obitelji.
Kulinarska priča restorana Natali povjerena je chefu Dubravku Stanojeviću. Na jelovniku restorana nalaze se probrani i pedantno osmišljeni specijaliteti poput jakobovih kapica, raviola s čipsom od kadulje,foie gras ili tonno vitellato sa špagetima od tikvica, a poseban dodatak jelima čini aromatično začinsko bilje poput kapara i ružmarina koji rastu u ljetnikovcu.
Vinska karta zasnovana je na hrvatskim vinima posebice na autohtonim hrvatskim sortama(škrlet, grasevina, malvazija istarska, maraština, grk, posip, dubrovčka malvasija od bijeli sorti te lasina, teran , babić, tribidrag, plavac mali od crnih sorti.
Selekcija za Natali vinsku kartu je je 12 bijelih i 12 crnih vina. Neki od njh su Korak, Coronica, Tomac, Veralda , Plenkovic, Stina, Kozlovic, Meneghetti,Košutic, Kopjar, Kolaric, Štampar, Benvenutti, Antunovic Turk, Bire, Bastian i Grgić.

Od pjenusaca u listi su Šember rose, Tomac blanc de noire(brut nature) te Jagunić three stars(brut)

Tu je izbor i internacionalnih vina tako da su u ponudi i sauvignon iz Loire, chardonnay iz Chablisa , riesling iz Pfaltza te slovenski pinot noir , chianti classico te kupaze iz Bordeauxa.
U ponudi su i šampanjaci, Bilecart salmon brut reserva, Veuve cliquot rose i Dom perignon
a od slatkih vina, uz prošek i benvenutijeva slatka vina i rose iz Provance.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Katija Živković i Ambient studio

O tome kako visoke vrućine utječu na pčele i prinos meda razgovarali smo sa Slavkom Stojanovićem i Danijelom Babićem, članovima najstarije pčelarske udruge u Hrvatskoj, PU "Pčela". Više o tome uskoro.

Bregovitoj Hrvatskoj zlato na Decanteru Zlatima s londonskog Decantera u Bregovitoj Hrvatskoj ovjenčani predikatni traminac iz Međimurja te rosé pjenušac i graševina iz Varaždinske županije Vina Središnje bregovite Hrvatske na ovogodišnjem... Više [+]

Bregovitoj Hrvatskoj zlato na Decanteru

Zlatima s londonskog Decantera u Bregovitoj Hrvatskoj ovjenčani predikatni traminac iz Međimurja te rosé pjenušac i graševina iz Varaždinske županije

Vina Središnje bregovite Hrvatske na ovogodišnjem su Decanteru, najprestižnijem natjecanju vina na svijetu, osvojila čak 91 medalju.
Vina Bregovite Hrvatske dobila su 50 brončanih, 38 srebrnih i tri zlatna odličja.
U Londonu je prvo objavljeno da su zlata zaslužila Vina Furjan za pjenušac Rose Tradition Blanc de Noirs Extra Brut i Marija Kolarek za Graševinu berbe 2023. godine, no naknadno je stigla vijest da je zlatom nagrađen i Prestige Traminac vinarije St. Jerome.
„Uspjeh je to o kojem smo sanjali godinama! Težimo kvalitetnom višem segmentu vina i sustavno se razvijamo u tom smjeru. Naš Prestige Traminac mješavina je dviju berbi – izbornih berbi sušenih bobica iz 2021. i 2022. godine. Vino je izrazito slatko, no ima i potrebnu svježinu. Na nosu je izrazito bogato. “, kazao je Karlo Kramar, direktor vinarije St. Jerome iz Međimurja, te pojasnio kako je vijest o nagradi Decantera kasnila jer se čekala dopuna registracije vinarije na natjecanje.
Riječ je o novoj vinariji koja se razvila iz Podruma Štrigova, a čije je ime vezano uz svetog Jeronima, sveca rođenog u antičkom Stridonu, današnjoj Štrigovi.
Na svoj veliki međunarodni uspjeh ponosni su i u Vinima Furjan.
„Naš pjenušac Rose Tradition Blanc de Noirs Extra Brut jedini je pjenušac u Hrvatskoj koji je ove godine na Decanteru nagrađen zlatnim odličjem! Riječ je o velikom uspjehu, pogotovo što se naš pjenušac borio u konkurenciji s pjenušcima iz slavnih vinarija među kojima su i one iz francuske regije Champagne. Ovaj rosé pjenušac kruna je naše proizvodnje. Proizvodimo ga klasičnom metodom od sorte crni pinot. Zlatno odličje s Decantera otvara nam nove poslovne prilike. “, rekao je Tomislav Furjan iz obiteljske vinarije Vina Furjan iz Babinca kraj Varaždina. U tu je vinariju s ovogodišnjeg Decantera stigla još jedna medalja. Njezin pjenušac Dominus Tradition 2021 osvojio je srebrno odličje s visoka 93 boda.
Vinarija se 2016. godine okrenula proizvodnji pjenušaca, a do kraja sljedeće godine čak 90 posto proizvodnje bit će pjenušaci.
Varaždinska se županija može podičiti još jednim zlatnim odličjem s Decantera – onim koji je Marija Kolarek osvojila za Graševinu berbe 2023.
„U dvadesetak godina koliko se bavimo vinima, nanizali smo dosta nagrada među kojima je i prošlogodišnja bronca s Decantera. Sve je to vodilo prema ovogodišnjem zlatu! Za tu prestižnu nagradu u šali kažemo da je najzaslužnija tuča. Naime, tuča nam je prošle godine nanijela veliku štetu. Na kraju smo brali grožđe samo u jednoj polovini vinograda, dakle urod je bio prepolovljen. Taj smo dio uroda uspjeli spasiti velikim trudom i ekološkim sredstvima“, rekao je vinar Stjepan Kolarek iz Tužnog čija vina nose obiteljsko prezime Kolarek.
S njim se slaže i Miroslav Polovanec, predsjednik udruge Bregovita Hrvatska i vinar vinarije Polovanec. Kazao je da su se na ukupni uspjeh Središnje bregovite Hrvatske u Londonu negativno odrazile prošle godine za vinogradarstvo nepovoljne vremenske prilike.

Na natjecanje Decanter World Wine Awards pristiglo je više od 18.000 uzoraka vina iz cijeloga svijeta. Iz Hrvatske je nagrađeno 366 vina.
Središnja bregovita Hrvatska jedna je od četiriju hrvatskih vinskih regija. Obuhvaća Grad Zagreb i osam županija. Na tom su području smještena vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Bregovita Hrvatska

Trganje (berba grožđa),čuvenog primoštenskog Babića na brdu Bucavac. #Ruralfoto #proizvodnja