Pretraga postova
Pozicioniranje Hrvatske kao vinske destinacije U svečanoj dvorani kurije Adamovich – Cseh na imanju vinarije Vina Erdut u Erdutu, održan je okrugli stol 'Pozicioniranje Hrvatske kao vinske destinacije'. Događaj je organiziran u suradnji Vin... Više [+]
Pozicioniranje Hrvatske kao vinske destinacije
U svečanoj dvorani kurije Adamovich – Cseh na imanju vinarije Vina Erdut u Erdutu, održan je okrugli stol 'Pozicioniranje Hrvatske kao vinske destinacije'. Događaj je organiziran u suradnji Vina Erdut i Graševine Croatica, regionalnog udruženja vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja.
Okrugli stol otvorila je Nikolina Jakopović, načelnica sektora za razvoj turističkih odredišta u Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske, naglašavajući u uvodnoj riječi važnost dijaloga u budućem razvoju Hrvatske kao vinske destinacije. Uzvanicima su se obratili i Mirela Kalazić u ime Osječko-baranjske županije, Dunja Vukmirović, članica Uprave Erdutskih vinograda te Tomislav Panenić, direktor Graševine Croatica.
Središnja tema rasprave obuhvatila je nekoliko značajnih pitanja, među kojima su javna turistička infrastruktura, prostorno plansko uređenje te dostupnost financijskih potpora za pripremu i izgradnju turističkih sadržaja.
U raspravi sudjelovali su Darija Tödtling iz Hrvatske turističke zajednice, Nenad Nizić, predsjednik Udruge jedinstvenih hrvatskih hotela Impresia i vlasnik hotela Vestibul Palace u Splitu, Ivana Pavić Kurteš, izvršna direktorica za prodaju Vina Erdut, Suzana Operman, direktorica udruge Bregovita Hrvatskate te Damir Štimac, dopredsjednik udruge Vino Dalmacije i vlasnik vinarije Rizman iz Komarne.
Poticanje suradnje između vinogradara, vinara, ugostitelja i institucija ključno je za jačanje međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske kao vinske destinacije, te za održiv razvoj vinskog turizma koji ujedno promiče lokalnu kulturu i tradiciju.
Nakon plenarnog dijela kušalo se vina marke Vina Erdut kod Velike bačve. Održana je i vinska radionica posvećena sljubljivanju vina Erdutskog vinogorja s lokalnim jelima.
Pripremio: Tomislav Radić
AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. P... Više [+]
AGAPITO-vinarija iz Buzeta
Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu.
Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom!
Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku.
Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Bačve od slavonskog hrasta - hrvatski tradicionalni proizvod !
Vinketa u Zagrebu U vinogradarskom kraju kao što je Nadin uvijek se znalo u kojim kućama je najbolje vino. Među njima oduvijek su bili i Vinkete. "Nije nam uzalud u prezimenu vino"priča Vedran Vinketa u Češkom domu u Zagrebu.Vinarija smješt... Više [+]
Vinketa u Zagrebu
U vinogradarskom kraju kao što je Nadin uvijek se znalo u kojim kućama je najbolje vino. Među njima oduvijek su bili i Vinkete. "Nije nam uzalud u prezimenu vino"priča Vedran Vinketa u Češkom domu u Zagrebu.Vinarija smještena u Nadinu sa vinogradima najvećim dijelom u nadinskom blatu ali i u predjelu Zidine kod crkve (tu imaju plavinu i debit). Vinketa ima 11 000 trsova od čega je najbrojniji grenaš crni sa 8300 loza, 1600 je debita i 1100 plavine. Grožđe za bijele dalmatinske sorte pošip, maraštinu i vugavu u podjednakim količinama oko 400 litara vina, kupuju kod svojih prvih susjeda. Tako Vinketa ima 11 etiketa u relativno maloj godišnjoj proizvodnji od 10 000 litara vina. To su crne sorte: Plavina, Grenaš crni, Merlot, CS, Syrah i Cuvee. Bijele sorte: Debit, Maraština, Pošip i Vugava. Imaju i Rose Mara (hommage baki koja je umješno držala "četiri kantuna kuće"), napravljen od grenaša crnog. Ambicija kod Vinkete brodostrojarskog tehničara po struci ne nedostaje. Sredinom ljeta otvorit će restoran u neposrednoj blizini svoje kušaonice u zatvorenom i na terasi. Nakon otvorenja restorana i jesenske berbe Vinketa kreće u obnovu i proširenja vinograda. Zasadit će tri bijele sorte za koje sada kupuju grožđe i dodati sortu grk. Tako će u Nadinu nakon Škaulja i Glavića i treći vinar ovoga kraja imati tu egzotičnu lumbardsku sortu. O vinima enološki brine zadarska enologinja Marina Pavlović.
Na radionici se kušalo osam vina : Maraština 2023, Debit 2023, Pošip 2023, Vugava 2023. Rose grenaš Mara 2023, Grenaš crni 2023, Grenaš crni 2022 i Merlot 2023. Osim Grenaša iz 2022, sva ostala vina još nisu na tržištu i za ovu priliku su punjena iz bačve i nisu bila filtrirana.
Debit 2023. sa 12.5% alkohola i 4.6 g/L kiseline je zelenkasto žute boje, dobro strukturiran, nema gorčine na završetku, bistro unatoč nefiltriranju. nježnih mirisa bijeloga cvijeća, puna su ga usta a bilo je nešto više od dva mjeseca u drvu u francuskom hrastu. Vinariji radi čak tri verzije ovoga vina.Taj debit bran kasnije dobio je na voćnosti a drvo se neznatno osjeti.Sommelier Darko Lugarić rekao je da ovakva vina cijene mnogi restorateri što je vinar potvrdio iz vlastitog iskustva a nema ga puno na tržištu. Predloženo jelo uz ovaj debit su frutti di mare.
Pošip 2023 sa 13% alkohola i 5.4 g/L je prilično gusto vino. Žućkasto zelenkaste boje, lijepe bistrine, intezivnih mirisa na tropsko voće a kad odstoji dobit će karakteristični miris mediteranskog bilja i makije. U ustima vino je pitko, ima mineralnosti koju mu daje pjeskovito tlo u dijelu nadinskog blata. U ovom trenutku je je nježnog tijela i izražene kiseline. Sommelier predlaže uz to vino više vrsta bijele ribe sa žara (škarpina, zubatac, brancin) uz prilog bejbi mrkvica i tikvice u maslinovom ulju. Od kontinentalnih jela kravlja skuta sa cvijetom soli i maslinovim uljem.
Grenache noir 2022 16.1% alkohola i 5.1g/L kiseline je lijepe rubin crvene boje , jakog alkohola koji je dobro integriran kao i tanini. Osjeti se intenzivan miris šumskog voća, kupina i jagoda. U ustima vino je voćno, sa dobrom strukturom a visoki alkohol nije posebno izražen. Gastronomska preporuka: punjeni lungić sa suhim šljivama i tamni umak uz rezance. Pečena teletina pod pekom ili u rerni, pašticada sa njokima.
Merlot 2023 14% alkohola i 5.6 g/L kiseline je vino rubin crvene boje, gusto, intenzivnog voćnog karaktera (malina, šljiva, kupina, drvo, duhan, ukuhani kompot ili pekmez od šljiva). Grožđe je brano potkraj rujna fermentiralo je na otvorenom u velikoj kaci pri temperaturi od 28 stupnjeva. Nakon tjedan dana fermentacija je prestala i postojala je bojazan da će ostati slatko. Međutim uz trud enologinje refermentiralo je oko Božića i danas je to lijepo strukturirano vino. Također osjetni alkohol ne smeta.
VedranVinkete je tajnik Udruge vinara zadarske županije (njih 34). Udruga priprema posebnu bocu i markicu sa natpisom Zadarska Maraština.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke; Marko Čolić, Vinketa