KLUB - društvena mreža

Stvara li se to umjetna glad?

U EU se upravo istodobno širi afrička svinjska kuga (ASK), bedrenica, a kao posljednja se pojavila i bolest plavog jezika, a znak upitnika i potreba za zamisliti se je činjenica da pogađaju različite vrste životinja.
Afrička svinjska kuga (ASK): Ugrožene vrste: Domaće svinje i divlje svinje. Bolest je specifična za svinje i ne prenosi se na druge životinje niti na ljude.
Bedrenica (antraks): Ugrožene vrste: Prvenstveno goveda, ovce, koze, konji i svinje. Zoonoza je, što znači da se može prenijeti na ljude, ali je kod životinja često smrtonosna.
Bolest plavog jezika: Ugrožene vrste: Preživači, uključujući ovce (najosjetljivije), goveda, koze, jelensku divljač i antilope. Prenosi se ugrizom zaraženih komaraca iz roda Culicoides.
Sve tri bolesti imaju značajan utjecaj na stočarstvo, ali svaka pogađa različite skupine životinja, s ASK-om ograničenim na svinje, bedrenicom koja pogađa širi spektar domaćih životinja, a bolesti plavog jezika koja cilja preživače.

Pitanje o tome kome bi bilo u interesu stvaranje umjetne gladi složeno je i često ulazi u područje spekulacija, jer nema konkretnih dokaza da se bolesti poput afričke svinjske kuge (ASK), bedrenice ili bolesti plavog jezika namjerno šire u tu svrhu. Ipak, kad razmotrite potencijalne aktere i motive temeljene na ekonomskim, političkim i društvenim faktorima, uz naglasak da su ovo hipotetske rasprave, može se svašta zaključiti.

Geopolitički akteri:
Države ili trgovinski blokovi: Zemlje koje izvoze hranu mogle bi imati koristi od nestašica u drugim regijama. Na primjer, gubitak stoke u EU zbog ASK-a ili bolesti plavog jezika povećava ovisnost o uvozu mesa iz zemalja poput Brazila, SAD-a ili Australije, čime one ostvaruju gospodarsku prednost.
Primjer: Kina je nakon epidemije ASK-a 2018.–2019. uvelike povećala uvoz svinjetine, što je koristilo izvoznicima.

Korporacije u prehrambenoj industriji:
Proizvođači alternativnih proteina: Kompanije koje razvijaju biljne proteine, umjetno meso ili druge alternative mogle bi profitirati od smanjenja ponude tradicionalnog mesa zbog bolesti životinja. Nestašice mogu potaknuti potrošače na prelazak na njihove proizvode.
Trgovci robom: Špekulanti na tržištu poljoprivrednih proizvoda mogu zaraditi na volatilnosti cijena izazvanoj nestašicama, jer bolesti poput ASK-a značajno povećavaju cijene mesa.

Politički ili ideološki motivi:
Unutarnja kontrola. U teorijama zavjere, koje se često pojavljuju, tvrdi se da vlade ili elite žele izazvati nestašice hrane kako bi povećale ovisnost stanovništva o državnoj pomoći ili kontrolirale društvene nemire. Ove tvrdnje, međutim, nemaju čvrste dokaze.

Ekološke agende:
Neke grupe ili politike (npr. u EU) koje zagovaraju smanjenje stočarstva zbog klimatskih ciljeva (smanjenje emisija CO2) mogle bi indirektno doprinijeti percepciji smanjenja proizvodnje hrane. Primjerice, regulacije o gnojivima ili pesticidima kritizirane su kao potencijalno štetne za poljoprivredu, iako su motivirane održivošću.

Opet ja s teorijama urote i pod dojmom Alltechovog dokumentarnog filma “World without cows” Svijet bez krava.

Stvara li se to umjetna glad? 
 
 U EU se upravo istodobno širi afrička svinjska kuga (ASK), bedrenica, a kao posljednja se pojavila i bolest plavog jezika, a znak upitnika i potreba za zamisliti se je činjenica da pogađaju različite vrste životinja. 
 Afrička svinjska kuga (ASK): Ugrožene vrste: Domaće svinje i divlje svinje. Bolest je specifična za svinje i ne prenosi se na druge životinje niti na ljude. 
 Bedrenica (antraks): Ugrožene vrste: Prvenstveno goveda, ovce, koze, konji i svinje. Zoonoza je, što znači da se može prenijeti na ljude, ali je kod životinja često smrtonosna.
 Bolest plavog jezika: Ugrožene vrste: Preživači, uključujući ovce (najosjetljivije), goveda, koze, jelensku divljač i antilope. Prenosi se ugrizom zaraženih komaraca iz roda Culicoides.
 Sve tri bolesti imaju značajan utjecaj na stočarstvo, ali svaka pogađa različite skupine životinja, s ASK-om ograničenim na svinje, bedrenicom koja pogađa širi spektar domaćih životinja, a bolesti plavog jezika koja cilja preživače. 
 
 Pitanje o tome kome bi bilo u interesu stvaranje umjetne gladi složeno je i često ulazi u područje spekulacija, jer nema konkretnih dokaza da se bolesti poput afričke svinjske kuge (ASK), bedrenice ili bolesti plavog jezika namjerno šire u tu svrhu. Ipak, kad razmotrite potencijalne aktere i motive temeljene na ekonomskim, političkim i društvenim faktorima, uz naglasak da su ovo hipotetske rasprave, može se svašta zaključiti.
 
 Geopolitički akteri:
 Države ili trgovinski blokovi: Zemlje koje izvoze hranu mogle bi imati koristi od nestašica u drugim regijama. Na primjer, gubitak stoke u EU zbog ASK-a ili bolesti plavog jezika povećava ovisnost o uvozu mesa iz zemalja poput Brazila, SAD-a ili Australije, čime one ostvaruju gospodarsku prednost.
 Primjer: Kina je nakon epidemije ASK-a 2018.–2019. uvelike povećala uvoz svinjetine, što je koristilo izvoznicima.
 
 Korporacije u prehrambenoj industriji:
 Proizvođači alternativnih proteina: Kompanije koje razvijaju biljne proteine, umjetno meso ili druge alternative mogle bi profitirati od smanjenja ponude tradicionalnog mesa zbog bolesti životinja. Nestašice mogu potaknuti potrošače na prelazak na njihove proizvode.
 Trgovci robom: Špekulanti na tržištu poljoprivrednih proizvoda mogu zaraditi na volatilnosti cijena izazvanoj nestašicama, jer bolesti poput ASK-a značajno povećavaju cijene mesa.
 
 Politički ili ideološki motivi:
 Unutarnja kontrola. U teorijama zavjere, koje se često pojavljuju, tvrdi se da vlade ili elite žele izazvati nestašice hrane kako bi povećale ovisnost stanovništva o državnoj pomoći ili kontrolirale društvene nemire. Ove tvrdnje, međutim, nemaju čvrste dokaze.
 
 Ekološke agende: 
 Neke grupe ili politike (npr. u EU) koje zagovaraju smanjenje stočarstva zbog klimatskih ciljeva (smanjenje emisija CO2) mogle bi indirektno doprinijeti percepciji smanjenja proizvodnje hrane. Primjerice, regulacije o gnojivima ili pesticidima kritizirane su kao potencijalno štetne za poljoprivredu, iako su motivirane održivošću. 
 
 Opet ja s teorijama urote i pod dojmom Alltechovog dokumentarnog filma “World without cows” Svijet bez krava.