Kina @KLUB (23)

Stvara li se to umjetna glad? U EU se upravo istodobno širi afrička svinjska kuga (ASK), bedrenica, a kao posljednja se pojavila i bolest plavog jezika, a znak upitnika i potreba za zamisliti se je činjenica da pogađaju različite vrste živo... Više [+]

Stvara li se to umjetna glad?

U EU se upravo istodobno širi afrička svinjska kuga (ASK), bedrenica, a kao posljednja se pojavila i bolest plavog jezika, a znak upitnika i potreba za zamisliti se je činjenica da pogađaju različite vrste životinja.
Afrička svinjska kuga (ASK): Ugrožene vrste: Domaće svinje i divlje svinje. Bolest je specifična za svinje i ne prenosi se na druge životinje niti na ljude.
Bedrenica (antraks): Ugrožene vrste: Prvenstveno goveda, ovce, koze, konji i svinje. Zoonoza je, što znači da se može prenijeti na ljude, ali je kod životinja često smrtonosna.
Bolest plavog jezika: Ugrožene vrste: Preživači, uključujući ovce (najosjetljivije), goveda, koze, jelensku divljač i antilope. Prenosi se ugrizom zaraženih komaraca iz roda Culicoides.
Sve tri bolesti imaju značajan utjecaj na stočarstvo, ali svaka pogađa različite skupine životinja, s ASK-om ograničenim na svinje, bedrenicom koja pogađa širi spektar domaćih životinja, a bolesti plavog jezika koja cilja preživače.

Pitanje o tome kome bi bilo u interesu stvaranje umjetne gladi složeno je i često ulazi u područje spekulacija, jer nema konkretnih dokaza da se bolesti poput afričke svinjske kuge (ASK), bedrenice ili bolesti plavog jezika namjerno šire u tu svrhu. Ipak, kad razmotrite potencijalne aktere i motive temeljene na ekonomskim, političkim i društvenim faktorima, uz naglasak da su ovo hipotetske rasprave, može se svašta zaključiti.

Geopolitički akteri:
Države ili trgovinski blokovi: Zemlje koje izvoze hranu mogle bi imati koristi od nestašica u drugim regijama. Na primjer, gubitak stoke u EU zbog ASK-a ili bolesti plavog jezika povećava ovisnost o uvozu mesa iz zemalja poput Brazila, SAD-a ili Australije, čime one ostvaruju gospodarsku prednost.
Primjer: Kina je nakon epidemije ASK-a 2018.–2019. uvelike povećala uvoz svinjetine, što je koristilo izvoznicima.

Korporacije u prehrambenoj industriji:
Proizvođači alternativnih proteina: Kompanije koje razvijaju biljne proteine, umjetno meso ili druge alternative mogle bi profitirati od smanjenja ponude tradicionalnog mesa zbog bolesti životinja. Nestašice mogu potaknuti potrošače na prelazak na njihove proizvode.
Trgovci robom: Špekulanti na tržištu poljoprivrednih proizvoda mogu zaraditi na volatilnosti cijena izazvanoj nestašicama, jer bolesti poput ASK-a značajno povećavaju cijene mesa.

Politički ili ideološki motivi:
Unutarnja kontrola. U teorijama zavjere, koje se često pojavljuju, tvrdi se da vlade ili elite žele izazvati nestašice hrane kako bi povećale ovisnost stanovništva o državnoj pomoći ili kontrolirale društvene nemire. Ove tvrdnje, međutim, nemaju čvrste dokaze.

Ekološke agende:
Neke grupe ili politike (npr. u EU) koje zagovaraju smanjenje stočarstva zbog klimatskih ciljeva (smanjenje emisija CO2) mogle bi indirektno doprinijeti percepciji smanjenja proizvodnje hrane. Primjerice, regulacije o gnojivima ili pesticidima kritizirane su kao potencijalno štetne za poljoprivredu, iako su motivirane održivošću.

Opet ja s teorijama urote i pod dojmom Alltechovog dokumentarnog filma “World without cows” Svijet bez krava.

Isporuka i puštanje u rad pile za granje FlieglWood King Wild kod kupca u Međimurju. 🟢

Kakve veze imaju kratki lanac opskrbe i Kina? E pa mi smo je pronašli u Stubičkoj Slatini. Evo priče o idejnom začetniku kratkog lanca opskrbe Štacun Zagorski, Mladenu Cesarecu.

#ZeleniZPP #IMCAP #CAP

@Leticija

Veliko zlato za Damjanićev Clemente Hrvatskim vinima 22 medalje! Udruga Vinistra slavi još jedan sjajan rezultat istarskih vinara, veliko zlato za Damjanićev Clemente 2020., dvije zlatne i tri srebrne medalje Ovo je sjajna godina za hrvatsk... Više [+]

Veliko zlato za Damjanićev Clemente

Hrvatskim vinima 22 medalje! Udruga Vinistra slavi još jedan sjajan rezultat istarskih vinara, veliko zlato za Damjanićev Clemente 2020., dvije zlatne i tri srebrne medalje
Ovo je sjajna godina za hrvatska vina, poručuju organizatori prestižnog Concours Mondial de Bruxellesa (CMB). Njegovo 32. izdanje za bijela i crna vina održavalo se početkom lipnja u Yinchuanu, u srcu kineske vinske regije Ningxia, a prema upravo objavljenim rezultatima Hrvatska je briljirala. Osvojila je 22 medalje, dvostruko više nego lani, od čega je čak šest medalja stiglo u Istru.
Kozlović Santa Lucia Malvazija 2018. i Medea Assemblage 2022., osvojili su zlatne medalje, Vina Poletti Chardonnay 2024., Agrolaguna Syrah Festigia 2022. i Agrolaguna Castello Festigia 2022., srebrne medalje, a veliko zlato osvojio je Damjanić Clemente 2020.
Damjanić Clemente 2020. vino je iznimne strukture, kompleksnosti i savršene ravnoteže. Riječ je o slojevitom i vrhunski izrađenom vinu koje otkriva intenzivne arome tamnog voća, začina i savršeno integriranog drveta. Na nepcu su tanini čvrsti, ali zreli, pružajući eleganciju bogatom voćnom karakteru bez da ga nadvladaju. Vino je impresioniralo svojom iznimnom postojanošću i skladom, završavajući dugim i elegantnim završetkom. Vrhunsko vino koje spaja dubinu, profinjenost i preciznost.
U udruzi Vinistra, koja je prije dvije godine Concours Mondial de Bruxelles prvi put dovela u Hrvatsku kada je u Poreču organizirala ocjenjivanje bijelih i crnih vina, iznimno su ponosni na hrvatski uspjeh. Njihova četiri člana –Josip Barišić, Marko Krstačić, Ivan Damjanić i direktor Vinistre Ivan Marić, na ocjenjivanju su sudjelovali kao dio hrvatske delegacije ocjenjivača uz Ivanu Ovčina Čagalj, Inu Bednar Jozinović, Tomislava Tuđena, Moniku Prović i Kseniju Matić.
„Ovo je još jedan izniman rezultat za Hrvatsku, a posebno za istarske vinare koji na najcjenjenijim natjecanjima osvajaju medalje i tako potvrđuju vrhunsku kvalitetu. Potvrdilo se to i u Kini na odlično organiziranom 32. izdanju Concours Mondial de Bruxellesa. Sudjelovati u ocjenjivanju kao dio hrvatske delegacije koja je brojila devet ocjenjivača i doživjeti vinsku regiju Ningxia bilo je nezaboravno iskustvo“, ističe Josip Barišić, potpredsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.
„Oduševljeni smo snažnim nastupom Hrvatske na CMB 2025 u sesiji crnih i bijelih vina, koji odražava impresivan napredak i sve veću međunarodnu prepoznatljivost njezinih vina. Concours Mondial de Bruxelles nije samo najrigoroznije i najprestižnije vinsko natjecanje, već i snažna promotivna platforma. Ove medalje zasigurno će imati pozitivan učinak na nagrađena vina, dodatno podržan našim brojnim inicijativama na lokalnim tržištima i u maloprodaji — uključujući suradnje s velikim trgovačkim lancima poput CAVAVIN-a i Pam-a. Također, razvoj našeg projekta Wine & Spirits Experience by CMB u zemljama poput Meksika, Južne Koreje i Benina — u kojima se predstavljaju isključivo vina s CMB medaljama — dodatno povećava globalnu vidljivost i prestiž“, izjavio je Quentin Havaux direktor CMB-a.

Tijekom tri dana ovog respektabilnog ocjenjivanja 375 stručnjaka iz 56 zemalja naslijepo je kušalo 7.165 uzoraka iz 49 zemalja. Kao domaćin ovogodišnjeg izdanja, Kina je sudjelovala s rekordna 663 vina, a nagrađeno ih je 280. Kineski vinari osvojili su osam velikih zlatnih medalja, stotinu zlatnih medalja i 122 srebrne medalje.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto izvor Concours Mondial de Bruxelles

Decanter Winners Showcase by Vinistra Sjajan uspjeh istarskih vina na najpoznatijem ocjenjivanju! Od ukupno 14 zlata za hrvatska vina, istarski vinari osvojili pet za malvazije i jednu platinu za desertno vino. Decanter u organizaciji Vinis... Više [+]

Decanter Winners Showcase by Vinistra

Sjajan uspjeh istarskih vina na najpoznatijem ocjenjivanju!

Od ukupno 14 zlata za hrvatska vina, istarski vinari osvojili pet za malvazije i jednu platinu za desertno vino. Decanter u organizaciji Vinistre stiže u Istru ni dva tjedna nakon objave rezultata

Hrvatska iz godine u godinu osvaja sve više medalja na Decanter World Wine Awardsu (DWWA), a istarska vina briljiraju. U Londonu su se zlatom okitile Malvazija Vina Bernobić, 2024.; Malvazija Istarska Bruno Ferenac, 2023., Santa Lucia Malvazija Kozlović, 2018.; Korona Malvazija Vina Franković, 2019.; La Prima Malvazija Fakin, 2023., dok je platinu i visokih 97 bodova osvojilo desertno vino San Salvatore Benvenuti, 2021.

Sjajan je to rezultat za istarske vinare i malvaziju koja je postala najnagrađivanija hrvatska sorta. Ni dva tjedna nakon objave rezultata Vinistra u suradnji s Decanterom drugu godinu organizira Decanter 2025 Winners Showcase by Vinistra. Ovaj prestižni događaj za koji je potrebno imati pozivnicu organizira se 2. srpnja u 19 sati na plaži Kempinski Hotela Adriatic Istria Croatia.

Na ovom ekskluzivnom događaju predstavit će se hrvatska vina koja su na ovogodišnjem Decanteru osvojila najmanje 90 bodova, odnosno srebrnu, zlatnu i platinastu medalju. U stilu promenadnog kušanja dvjestotinjak vinskih profesionalaca uživat će u nagrađenim hrvatskim vinima. Uz goste iz regije ovaj će event uveličati i predstavnici Decantera predvođeni s Caroline Gilby i Beth Willard.

„Ovo je sjajna prilika za dodatnu promociju hrvatskih vina i potvrda napretka Hrvatske kao vinske regije. Hrvatska vina danas osvajaju respektabilna priznanja na najvećim svjetskim ocjenjivanjima, a istarska malvazija prednjači po kvaliteti i prepoznatljivosti. Ponosni smo što ponovno imamo priliku u Istri ugostiti ovako važan događaj u suradnji s Decanterom“, istaknuo je Ivan Marić, direktor Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre, koji se nedavno vratio iz Kine s Concours Mondial de Bruxellesa.

Na ovom, na Decanter najcjenjenijem vinskom ocjenjivanju, bio je jedan od ocjenjivača s još tri člana Vinistre – Josipom Barišićem, Markom Krstačićem i Ivanom Damjanićem. Njih četvorica bili su dio hrvatske delegacije koja je brojila devet ocjenjivača.

Da smo ljubiteljima vina sve atraktivnija zemlja potvrđuje i veliki broj osvojenih medalja na ovogodišnjem Decanteru. Hrvatski vinari osvojili su 386 medalja, od čega jednu platinu, 14 zlatnih, 115 srebrnih i 256 brončanih medalja. Po osvojenim medaljama na londonskom ocjenjivanju osma smo zemlja svijeta. U elitnom smo društvu, ispred nas su velike vinske sile - Francuska, Italija, Španjolska, Australija, Portugal, Južnoafrička Republika i Argentina.

O kakvim je vinima riječ pokazat će ekskluzivno kušanje nagrađenih hrvatskih vina u Savudriji, koja se održava uz podršku Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice Istarske županije, Turističke zajednice grada Umaga i Kempinski Hotela Adriatic Istria Croatia.

Pripremio: Tomislav Radić
Foto Merlo De Graia arhiva 2024.:

FESTIVAL VINA MOSLAVINA 215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti. Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocij... Više [+]

FESTIVAL VINA MOSLAVINA
215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI
U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti.
Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocijenjeno vino među mladim škrletima je Škrlet 2024. Vina Košutić iz Kutine. Osvojio je veliku zlatnu medalju, za što je trebao najmanje 91 bod. Škrlet Familia 2023. iste vinarije, također s velikim zlatom, prvi je među odležanim škrletima. Veliku zlatnu medalju osvojilo je i najbolje ocijenjeno vino od ostalih bijelih autohtonih sorti, a to je Pošip Sur lie 2022. Vinarije Toreta iz Smokvice na Korčuli.

Ocjenjivanje je bilo uoči Izložbe te Festivala vina MoslaVina 2025. Kutina 23. i 24. svibnja. Pristiglo je 215 uzoraka, među kojima je bilo 127 vina od 25 autohtonih sorti. Najzastupljeniji je, naravno, bio škrlet sa 61 uzorkom. Priznanja su dodijeljena u petak, 23. svibnja 2025., na otvorenju Festivala. Ocjenjivači su dodijelili i 77 zlatnih, 99 srebrnih te 17 brončanih medalja.

Najbolje ocijenjeno vino od neautohtonih sorti članova Udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" je Gewürztraminer 2021. Vinarije Trdenić iz Popovače. Među crnim vinima od autohtonih sorti prvi je Teran Il Primo 2021. motovunske vinarije Fakin, a najbolje ocijenjeno jantarno vino je Debit Oya Noya 2020. Vinarije Ante Sladić iz Plastova pokraj Skradina. Predsjednik ocjenjivanja bio je Josip Orišković, ASI International i HSK diplomirani sommelier te vinski edukator i predavač. Ocjenjivačke komisije vodili su osnivači Vinskoga kluba Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin, a ocjenjivali su vinski znanstvenici, enolozi, sommelieri i distributeri vina dr. sc. Zvjezdana Marković, Jana Košćec, Matea Jagar, Ivana Ovčina Čagalj, Lovro Mikalužić, Stevan Kostreš, Marko Škarica i Toni Babić.

Posjetitelji Festivala na kutinskom Trgu dr. Franje Tuđmana mogli su uživati u velikom broju nagrađenih vina, ali i ostalih koja su ponudili izlagači. Bilo je i fine hrane te dobre glazbe. Neposredno prije otvaranja u Multimedijalnoj dvorani na Trgu dr. Franje Tuđmana bila je i panel rasprava Škrlet u novom ruhu na kojoj je predstavljena i Riedelova čaša za vina od ove sorte.

Svako vino nosi neku poruku i prava čaša jasno će je prenijeti, rekla je Ivana Ovčina Čagalj, Riedelova brand ambasadorica iz Miva galerije vina. Dodala je kako škrlet sredinom lipnja putuje i u Kinu, na ovogodišnje ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. Vinar Nikica Katić iz Kleti Romić podsjetio je kako je sorta nastala u Moslavini, spominje se još sredinom 19. stoljeća kad je Jožef Gregorić prijavio berbu škrleta, te kako je 100 posto hrvatska. Hrvoje Košutić, iz obiteljske vinarije čiji je škrlet ove godine najbolji, istaknuo je kako su vina od ove sorte dobro pozicionirana od Zagreba do Dubrovnika.

Oko 90 posto škrleta su mlada i svježa vina, ali ima i pjenušavih, odležanih pa i jantarnih, odnosno dugo maceriranih. Vinarije Kosovec i Voštinić Klasnić izvoze ih i u SAD. Kupci ih traže, a sadašnja 73 hektara pod škrletom su premalo. Trebamo širiti nasade, upozorio je. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vinarstva Naveo je kako se vinarima može olakšati izvoz korištenjem novca iz vinske omotnice u kojoj je 1,2 milijuna eura na godinu namijenjeno promicanju vina na tržištima trećih zemalja i dovođenju novinara iz tih zemalja u Hrvatsku.

Josip Orišković objasnio je uz koja jela škrlet ima mjesta za stolom. "Ljeti volimo hranu od laganih namirnice kojima pristaju i takva vina, a škrlet je sigurno jedno od njih. Vrlo je lako sljubiti škrlete s kvarnerskom i mediteranskom kuhinjom zato što mali ostatak šećera i lepršavo tijelo odlično pristaju jelima od najfinijih namirnica poput jastoga i škampa. Štoviše, ističu im i produžavaju okuse, rekao je Orešković.
Prije izložbe vina neki novinari bili su u posjetu vinariji Glavica na Mramor Brdu u Gornjoj Gračenici. Braća Antun i Ivan Glavica posvećeni su ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu, a prvi su u Hrvatskoj, 2023. godine, dobili prestižni biodinamički certifikat Demeter."Velika je to potvrda naše posvećenosti zahtjevnoj biodinamičkoj poljoprivredi i proizvodnji vina vrhunske kvalitete, istaknuli su pokazujući vinograd ispod vinarije kojim šeće 50-ak patuljastih ovaca, 30-ak gusaka i 20-ak kokoši. Zahvaljujući njima, taj vinograd nikad nisu trebali pognojiti, objasnio je Antun Glavica. Zbog životinja je u njemu i poseban uzgojni oblik. Trsovi su oblikovani tako da se grozdovi razvijaju relativno visoko kako ih ovi nesvakidašnji radnici u vinogradu ne bi obrstili prije berbe. Proveli su grupu novinara iz Zagreba i kroz podrum, nudeći na kušanje škrlete različitih stilova iz bačava, kao i i frankovku 2021. iz vinograda starog 75 godina.

"Grožđe se ne može usporediti s onim ih mlađih vinograda. Nekad uberemo pola kilograma, nekad kilogram po trsu, ali kvaliteta je izvanredna", ponosan je Antun Glavica. Oko njihove vinarije nastaje vinsko turističko selo. Sagradili su nekoliko vila za goste, dva dodatna apartmana i bazen, a iza njega su i dvije nove kuće namijenjene destileriji te pivnici.

Svečanom otvorenju Festivala u Kutini u ime Sisačko-moslavačke županije nazočio je zamjenik župana Mihael Jurić, koji je bio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
„ Županija sada osobito podupire promociju škrleta u cijeloj Hrvatskoj, a ranije smo pomagali vinarima da dođu do ove kvalitete na kojoj su danas. Ovo je Festival gdje se, uz našu autohtonu sortu, promoviraju i autohtone sorte iz cijele Hrvatske. U Sisačko-moslavačkoj županiji ulaganje u naše vinare povezali smo s jednom turističkom mjerom Turizam plus preko koje naši vinari u svojim vinarijama mogu razvijati i turističke sadržaje, prije svega smještajne kapacitete za svoje goste“, istaknuo je Jurić.
Županija je ove godine Festival vina financijski pomogla manifestaciju preko Javnog poziva za sufinanciranje manifestacija iz programa poticanja rada udruga na području županije za manifestacije u poljoprivredi za 2025. godinu.
Škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo vrlo kvalitetan sadni materijal. Projekt je trajao 15 godina, a na njemu su radili stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Posjetitelji Festivala vina – MoslaVina Kutina 2025. mogu sudjelovati na stručnim predavanjima, prezentacijama, kulturno-zabavnim i gastronomskim sadržajima.
Festival se održava pod pokroviteljstvom župana Ivana Celjaka, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede i Grada Kutine, Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“
Pripremio: Tomislav Radić