HOK @KLUB (2)

Viroexpo Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, na kojem je izlagalo 557 izlagača, u petak 13. 2. 2026. u Virovitici otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić... Više [+]

Viroexpo
Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, na kojem je izlagalo 557 izlagača, u petak 13. 2. 2026. u Virovitici otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, koji je naglasio da je u proteklih 10 godina Ministarstvo uložilo u poljoprivredu 520 milijuna eura.
Kako je dodao, od tog iznosa gotovo 200 milijuna eura pristiglo je iz Programa ruralnog razvoja za oko 15.000 projekata, a više od 10 milijuna eura usmjereno je na mlade, male proizvođače i demografski razvoj. Naveo je i da ulaganja u Virovitičko-podravsku županiju pokazuju rezultate. Istaknuo je da je na nacionalnoj razini zaustavljen pad isporuke mlijeka, pa se bilježi njihov rast od jedan posto, dok je u Virovitičko-podravskoj županiji taj rast premašio tri posto.
Na novinarsku konstataciju da uvoz ostaje problem domaćih povrćara, unatoč njihovom velikom proizvodnom kapacitetu, Vlajčić je kazao da Ministarstvo radi na jačanju njihove konkurentnosti.
“Od početka godine na snazi je pravilnik koji obvezuje trgovce i prodavače na tržnicama da jasno istaknu zemlju podrijetla svakog proizvoda radi veće vidljivosti domaćih proizvođača”, izjavio je Vlajčić. Dodao je kako se potiče njihovo udruživanje i zajednički nastup na tržištu, uz potporu Hrvatske gospodarske komore i poljoprivredne komore te se radi na uspostavi sektorskih organizacija.
Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin kazao je da hrvatski gospodarstvenici danas posluju u neizvjesnom geopolitičkom okruženju, ali unatoč tome postaju sve konkurentniji, što je vidljivo i na Viroexpou.
Župan Virovitičko-podravski Igor Andrović naglasio je da su svi izlagački prostori bili rezervirani čak mjesec dana prije samog otvorenja. Kao specifičnost ovogodišnjeg Viroexpoa istaknuo je dosad najveći broj izložene poljoprivredne mehanizacije.
“Poljoprivrednici i poduzetnici danas dokazuju da se trudom i upornošću mogu postići izvrsni rezultati, a ovakvi sajmovi služe da bi ih spojili, odnosno od njih učinili snažnijim partnerima“, rekao je Andrović, koji je osim poljoprivrednika ukazao i na snagu obrtnika i ostalih gospodarstvenika, a pohvalio se da županija kojoj je na čelu zadnjih godina postaje i turistički prepoznatljivija.
Osim štandova izlagača, posjetitelji su u tri dana sajma mogli prisustvovati brojnim stručnim predavanjima, pratiti spretnost upravljanja traktorima, gastronomske radionicame, natjecanje frizera i druge popratne sadržaje. Pokrovitelji Viroexpa 2026,. koji se održao od 13. do 15. veljače bili su Vlada RH, ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, turizma i sporta, regionalnog razvoja i fondova EU. Sajam se održao u organizaciji Virovitičko-podravske županije, Grada Virovitice, HGK – Županijske komore Virovitica, HOK – Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije, Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, dok je tehnički organizator bio Viroexpo d.o.o., zemlja partner Kraljevina Nizozemska, a županija partner Požeško-slavonska županija.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimka: Srećko Sertić

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić