HOK @KLUB (3)

Viroexpo Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, na kojem je izlagalo 557 izlagača, u petak 13. 2. 2026. u Virovitici otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić... Više [+]

Viroexpo
Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, na kojem je izlagalo 557 izlagača, u petak 13. 2. 2026. u Virovitici otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, koji je naglasio da je u proteklih 10 godina Ministarstvo uložilo u poljoprivredu 520 milijuna eura.
Kako je dodao, od tog iznosa gotovo 200 milijuna eura pristiglo je iz Programa ruralnog razvoja za oko 15.000 projekata, a više od 10 milijuna eura usmjereno je na mlade, male proizvođače i demografski razvoj. Naveo je i da ulaganja u Virovitičko-podravsku županiju pokazuju rezultate. Istaknuo je da je na nacionalnoj razini zaustavljen pad isporuke mlijeka, pa se bilježi njihov rast od jedan posto, dok je u Virovitičko-podravskoj županiji taj rast premašio tri posto.
Na novinarsku konstataciju da uvoz ostaje problem domaćih povrćara, unatoč njihovom velikom proizvodnom kapacitetu, Vlajčić je kazao da Ministarstvo radi na jačanju njihove konkurentnosti.
“Od početka godine na snazi je pravilnik koji obvezuje trgovce i prodavače na tržnicama da jasno istaknu zemlju podrijetla svakog proizvoda radi veće vidljivosti domaćih proizvođača”, izjavio je Vlajčić. Dodao je kako se potiče njihovo udruživanje i zajednički nastup na tržištu, uz potporu Hrvatske gospodarske komore i poljoprivredne komore te se radi na uspostavi sektorskih organizacija.
Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin kazao je da hrvatski gospodarstvenici danas posluju u neizvjesnom geopolitičkom okruženju, ali unatoč tome postaju sve konkurentniji, što je vidljivo i na Viroexpou.
Župan Virovitičko-podravski Igor Andrović naglasio je da su svi izlagački prostori bili rezervirani čak mjesec dana prije samog otvorenja. Kao specifičnost ovogodišnjeg Viroexpoa istaknuo je dosad najveći broj izložene poljoprivredne mehanizacije.
“Poljoprivrednici i poduzetnici danas dokazuju da se trudom i upornošću mogu postići izvrsni rezultati, a ovakvi sajmovi služe da bi ih spojili, odnosno od njih učinili snažnijim partnerima“, rekao je Andrović, koji je osim poljoprivrednika ukazao i na snagu obrtnika i ostalih gospodarstvenika, a pohvalio se da županija kojoj je na čelu zadnjih godina postaje i turistički prepoznatljivija.
Osim štandova izlagača, posjetitelji su u tri dana sajma mogli prisustvovati brojnim stručnim predavanjima, pratiti spretnost upravljanja traktorima, gastronomske radionicame, natjecanje frizera i druge popratne sadržaje. Pokrovitelji Viroexpa 2026,. koji se održao od 13. do 15. veljače bili su Vlada RH, ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, turizma i sporta, regionalnog razvoja i fondova EU. Sajam se održao u organizaciji Virovitičko-podravske županije, Grada Virovitice, HGK – Županijske komore Virovitica, HOK – Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije, Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, dok je tehnički organizator bio Viroexpo d.o.o., zemlja partner Kraljevina Nizozemska, a županija partner Požeško-slavonska županija.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimka: Srećko Sertić

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić

Međunarodni festival pršuta – Drniš Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda... Više [+]

Međunarodni festival pršuta – Drniš
Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda razgovarati stručnjaci, proizvođači i predstavnici institucija.
„Drniš se s ponosom potvrđuje kao Grad pršuta i domaćin festivala koji okuplja najbolje proizvođače i stručnjake. Naš cilj je čuvati tradiciju, poticati razvoj lokalne proizvodnje i promovirati pršut kao strateški gurmanski proizvod koji Hrvatsku predstavlja u Europi i svijetu“, kaže gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija.
U suradnji s Istarskom županijom koja je partner Festivala, u petak, 29. kolovoza, s početkom u 16 sati održat će se dva zanimljiva panela: „Made in Croatia – Mjere i aktivnosti u zaštiti tradicionalnih proizvoda zaštićenog naziva u EU“ i „Promocija i brendiranje zaštićenih hrvatskih tradicionalnih proizvoda danas“.
Moderator panela je Mario Bratulić, načelnik Općine Sveti Petar u Šumi, poznatoj po proizvodnji autohtonih kobasica, prvoj Hrvatskoj kući od kobasica te sajmu „S kobasicom u EU“.
Uz načelnika Bratulića iz Istre će na panelima gostovati i prvi čovjek poljoprivrede Istarske županije, pročelnik Ezio Pinzan, Jasminka Benazić iz tvrtke Histris te proizvođači istarskog pršuta Mladen Dujmović i vlasnica tvrtke Pisinium Hani Hreljak.
Očekuje se dolazak ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mate Čačića, zamjenika predsjednika Uprave HAMAG BICRO-a Ante Janka Bobetka i izvršnog direktora Klastera hrvatskog pršuta Ante Madira.
„Unatoč velikim izazovima na tržištu, hrvatski pršuti imaju sigurnu budućnost jer iza njih stoje generacije proizvođača, veliko znanje, iskustvo i predanost, a festival u Drnišu najbolji je pokazatelj te snage“, ističe potpredsjednik HOK-a Joso Smolić.
„Cijene pršuta nisu pratile visinu inflacije ni ogroman rast troškova proizvodnje. Iako se mi proizvođači proteklih godina suočavamo s poskupljenjima sirovine, energije i rada, kako bismo ostali konkurentni i zadržali kupce, minimalno smo korigirali cijene. Pršut je proizvod vrhunske kvalitete i dugotrajne proizvodnje, a naš je cilj očuvati njegovu dostupnost potrošačima, čak i kada to znači manju zaradu za proizvođače“, poručuje predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa.
U Drnišu danas proizvede oko 50 tisuća komada pršuta od čega je deset posto zaštićeni drniški pršut.
Proizvođači pršuta u Drnišu, na Kvarneru, u Istri i Dalmaciji nemaju problema s plasmanom. Riječ je o vrhunskim proizvodima, bez aditiva, a jedini konzervans im je morska sol. Točnije na godišnjoj razini proizvedemo oko 500 tisuća komada, a pojedemo više od milijun komada pršuta. Drugim riječima, 500 tisuća dolazi iz uvoza.
„U drniškom onaj donji dio pršuta kojeg nazivamo kapak može biti dug do pet centimetara, a u dalmatinskom od osam do deset centimetara. Drniški se proizvodi od sredine listopada do ožujka, a dalmatinski se može proizvoditi čitave godine. I dalmatinski i drniški se dime na bukovini, grabu i hrastu, no drniški može još koristiti lupine badema i smilje. Drniški može imati do 50 posto udjela vode i nije mu propisana donja granica, dok je u dalmatinskom udio vode od 30 do 55 posto, a i razina soli je nešto manja u drniškom i iznosi do sedam posto, dok u dalmatinskom može biti do sedam i pol posto“, kaže Madir.
Otkada su na razini Europske unije zaštićeni drniški i dalmatinski pršut, često čujem pitanje zar Drniš nije u Dalmaciji, zbog čega dvije zaštite?
Najlakše je to objasniti na primjeru bavarske i minhenske kobasice – obje su bijele kobasice (weisswurst) i dolaze iz istog područja. Minhenska je nastala na dugoj tradiciji proizvodnje bavarske kobasice i ima neke svoje specifičnosti.
Takav je slučaj i s drniškim i dalmatinskim pršutom. Drniški je nastao na dugoj tradiciji proizvodnje dalmatinskog pršuta, no od njega se izdvaja po nekim specifičnostima koje su strogo propisane i specifikacijom pa se samo onaj pršut koji prati specifikaciju može nazvati drniškim, a svi ostali su pršuti. Podsjećam da hrvatska uz drniški i dalmatinski ima još dva zaštićena pršuta na razini Europske unije – krčki i istarski, čime se potvrđuje iznimna kvaliteta pršutarske tradicije i proizvodnje u Hrvatskoj“, ističe Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta.
Organizatori osmog izdanja Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025. Udruga proizvođača drniškog pršuta, Grad Drniš i Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica Grada Drniša i Udruga Miljevački sabor - najavljuju bogat program. Poručuju vidimo se u Gradu pršuta 29. i 30. kolovoza.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto Mario Sučić, izvor Grad Drniš