pšenica @KLUB (185)

"Tu gdje smo primijenili BTZ tehnologiju, sve tri godine, pšenice je bilo više oko 400 kg po jutru, a kukuruza od 300 do 350 kg više. Meni je to bilo dovoljno i od tada, na svih 300 hektara primjenjujem kompletnu BTZ tehnologiju", kaže za A... Više [+]

"Tu gdje smo primijenili BTZ tehnologiju, sve tri godine, pšenice je bilo više oko 400 kg po jutru, a kukuruza od 300 do 350 kg više. Meni je to bilo dovoljno i od tada, na svih 300 hektara primjenjujem kompletnu BTZ tehnologiju", kaže za Agroklub Bojan Mojsa iz sela Gaj u Južnom Banatu u susjednoj Srbiji. Više pročitajte na https://shorturl.at/bFX5Q

Setva pšenice u Šumadiji još nije počela zbog dugotrajne suše i nedovoljne vlažnosti zemljišta. Iako je nedavno bilo padavina, kiše nisu bile dovoljne, pa se ulazak traktora u njive očekuje krajem oktobra ili početkom novembra. Blagoje Kova... Više [+]

Setva pšenice u Šumadiji još nije počela zbog dugotrajne suše i nedovoljne vlažnosti zemljišta. Iako je nedavno bilo padavina, kiše nisu bile dovoljne, pa se ulazak traktora u njive očekuje krajem oktobra ili početkom novembra. Blagoje Kovačević iz Centra za strna žita i razvoj sela navodi da u poslednja dva meseca nije bilo ozbiljnijih padavina i da će ovogodišnja setva biti otežana. Poljoprivrednici u Šumadiji sve više povećavaju površine pod strnim žitima, jer ona bolje podnose sušne godine od kukuruza i suncokreta. Prema rečima stručnjaka, prinosi pšenice poslednjih godina iznosili su oko pet tona po hektaru, uz znatno manje oscilacije nego kod kukuruza. Domaće sorte pokazuju dobru prilagođenost visokim temperaturama i nedostatku padavina. #setvapsenice #sumadija

Dario Sajko na kraju je poslao poruku drugim poljoprivrednicima. "Poručio bih svima da seljak ima proizvod, svoje oružje, koje velike tvrtke i kompanije nemaju. Potrebno je samo malo mašte, dodati vrijednost tom proizvodu i izaći na tržište... Više [+]

Dario Sajko na kraju je poslao poruku drugim poljoprivrednicima. "Poručio bih svima da seljak ima proizvod, svoje oružje, koje velike tvrtke i kompanije nemaju. Potrebno je samo malo mašte, dodati vrijednost tom proizvodu i izaći na tržište. Jedan veliki sustav ne može konkurirati meni, koji sam i knjigovođa i računovođa, proizvođač i agronom.

U takvom sustavu radi dvadeset ljudi, a na malom OPG-u sve to radim sam", istaknuo je. Već sada radi na brašnu od boba, a iduće godine planira sijati i preslicu te proširiti proizvodni pogon. Kaže da su potrebe tržišta i do pet puta veće od onoga što nudi. Jer, kako zaključuje, na zemlji se ne živi samo od rada, nego i od dobre ideje i finalnog proizvoda.

Kada proizvođač BioPlug prvo primeni na delu površine, a sledeće godine odluči da ga koristi na celoj njivi, iskustvo iz prakse govori mnogo 💚 📸 Ovaj snimak dobili smo direktno sa njive, zajedno sa rezultatima iz prethodne sezone. 📍 Na 3... Više [+]

Kada proizvođač BioPlug prvo primeni na delu površine, a sledeće godine odluči da ga koristi na celoj njivi, iskustvo iz prakse govori mnogo 💚
📸 Ovaj snimak dobili smo direktno sa njive, zajedno sa rezultatima iz prethodne sezone.
📍 Na 3 obližnje parcele, sa istim semenom pšenice i sličnom količinom đubriva, Nikola Sovilj iz Stepanovićeva, navodi prinose od 2.800 i 3.800 kg, dok je na njegovoj parceli, na kojoj je primenio BioPlug, ostvario 7.000 kg na 1,3 jutra.
Naravno, na prinos utiče više faktora. Ipak, prošlogodišnje iskustvo bilo je dovoljno da ove godine donese odluku:
„Bio sam prezadovoljan. Sad sam uzeo za celu njivu.“
👉 Primena je jednostavna: BioPlugom u količini od 5 l/isprakati žetvene ostatke, a zatim zaorati, pomešati sa zemljištem u roku do 30 dana.

Dok troškovi semena, đubriva, goriva, zaštite i mehanizacije rastu, poljoprivrednici upozoravaju da na cenu svojih proizvoda imaju sve manje uticaja. Kilogram pšenice danas se na tržištu kreće oko 20 dinara, dok je 2012. vredeo 28,5 dinara.... Više [+]

Dok troškovi semena, đubriva, goriva, zaštite i mehanizacije rastu, poljoprivrednici upozoravaju da na cenu svojih proizvoda imaju sve manje uticaja. Kilogram pšenice danas se na tržištu kreće oko 20 dinara, dok je 2012. vredeo 28,5 dinara. Proizvođači krompira dobijaju oko 25 dinara po kilogramu, a u trgovinama se isti proizvod prodaje za 80 do 120 dinara. Sagovornici kao ključne probleme navode neuređeno tržište, slabiju pregovaračku poziciju proizvođača i mali broj otkupljivača. Kao moguća rešenja izdvajaju jačanje sistema javnih skladišta, razvoj robne berze, ulaganja u navodnjavanje i infrastrukturu, kao i veću mogućnost proizvođača da zaštite svoju tržišnu poziciju. #otkupnecene #poljoprivreda

Predstavljeni prijedlozi pravilnika o potpori za jesensku sjetvu i označavanju podrijetla mesa   Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sa svojim je suradnicima predstavio dva p... Više [+]

Predstavljeni prijedlozi pravilnika o potpori za jesensku sjetvu i označavanju podrijetla mesa
 
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sa svojim je suradnicima predstavio dva prijedloga pravilnika koji će biti upućeni u postupak javnog savjetovanja.
 
Na konferenciji za medije predstavljen je prijedlog Pravilnika o provedbi Programa potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini. Za Program je predviđeno 10 milijuna eura, a potpora bi iznosila najviše 70 eura po hektaru, za najmanje jedan i najviše 50 hektara po korisniku.
 
Potpora je namijenjena proizvođačima ozime pšenice, ječma, zobi, tritikalea i raži te pravog pira, stočnog graška, ozime grahorice i uljane repice. Kako bi ostvarili pravo na potporu, proizvođači moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika i imati podnesen Jedinstveni zahtjev za 2026. godinu za površine na kojima uzgajaju prihvatljive kulture. Prijedlogom se nastoje ublažiti posljedice povećanih troškova proizvodnje i tržišnih poremećaja te očuvati domaća ratarska proizvodnja. Nakon objave javnog poziva, zahtjevi za potporu podnosit će se putem AGRONET-a.
 
„Znamo s kakvim se troškovima naši ratari danas nose. Gorivo, gnojivo, sjeme i drugi inputi su skupi, tržište je nestabilno, a ni vrijeme nas ne štedi. Zato reagiramo, zato pomažemo našim proizvođačima da nastave proizvodnju”, rekao je ministar Vlajčić.
 
Predstavljen je i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani. Njime se predviđa da podatak o podrijetlu nepretpakiranog goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi u maloprodaji bude naveden neposredno uz meso na koje se odnosi. Slova kojima je podatak istaknut morala bi biti najmanje jednake veličine kao brojevi i drugi znakovi kojima je iskazana cijena.
 
Predloženim izmjenama potrošačima se želi omogućiti da pri kupnji lakše uoče podrijetlo mesa.
 
„Podrijetlo nezapakiranog mesa već se mora označavati. Ono što sada mijenjamo jest da ta informacija mora biti neposredno uz meso na koje se odnosi, a slova moraju biti najmanje jednako velika kao oznaka cijene. To je važno jer želimo da čovjek koji dođe u trgovinu odmah vidi što kupuje i odakle to meso dolazi”, rekao je ministar Vlajčić.
 
Na konferenciji su, uz ministra Vlajčića, sudjelovali državni tajnici Tugomir Majdak i Zdravko Tušek, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić.

Pripremio: Tomislav Radić

Tri lokacije i na svakoj prinos iznad 10 t/ha. 🌾​ SY ROCINANTE je u Temerinu ostvario 10,88 t/ha, u Požarevcu 10,72 t/ha, dok je u Toponici zabeležen prinos od 10,55 t/ha.​ Različite proizvodne lokacije, a rezultati koji potvrđuju visok po... Više [+]

Tri lokacije i na svakoj prinos iznad 10 t/ha. 🌾​
SY ROCINANTE je u Temerinu ostvario 10,88 t/ha, u Požarevcu 10,72 t/ha, dok je u Toponici zabeležen prinos od 10,55 t/ha.​
Različite proizvodne lokacije, a rezultati koji potvrđuju visok potencijal ove sorte pšenice.

Foto: Syngenta (Facebook)