pšenica @KLUB (199)

slobodan rajić
prije 5 dana

Vi ste daleko od Slavonije pa ne znate stvarno stanje na terenu, ne mislim toliko o podjeli na velike i male OPG-e ili obrte. Kod nas su problem mega Više [+] firme tipa Vupik, PIkVinkovci (Podravka), Žito , Osatina koji imaju preko politike prevelik negativan uticaj na sve što se tiče poljoprivrede, pa tko je stopirao sve natječaje za zemljište u Slavoniji zadnjih 5 godina, Zakon je postojao........

Farma Lužak
prije 5 dana

Slobodane za 10 godine ce biti upravo tako kako si napisao. Par tisuća poljoprivrednih gospodarstava koja ce biti konkurentna na tržištu. Ova Više [+] kalvarija sa pričom kako ce svaki traktorista iz bivšeg PIK biti nositelj poljoprivredne proizvodnje je završena stvar i moralo je biti tako,u jednom trenutku se je morala zbrinuti razvojačene branitelje, nezaposlene ,socijalne slučajeve.I ti polako odpadaju neki zbog godina,neki zbog ne znanja,neki zbog zaposlenja gdje vise zaradu i polako se profiliraju oni koji su poduzetnci,spremni za izazove tržišne ekonomije. Tu nije podjela na velike i male vec na one koji znaju i mogu i one koji bi htjeli

slobodan rajić
prije 5 dana

Svi su većinom u pravu što se tiče ratarstva, i Mali , i Farma , i Kulak , ali i Đuro koji je rekao davno da je propuštena prilika da se u Slavoniji Više [+] formira određen broj OPG-a sa većim površinama koji bi bili konkuretniji i proizvodno efikasniji ili raznovrsniji. Šta bi bilo od Slavonije da su se bivši "kombinati koji nisu valjali" privatizovali malo dugačije , cca 100 000 hektara bi otišlo u seljačke ruke i sasvim druga priča o selima i seljačkoj poljoprivredi. Ovako su Slavoniju dali Podravki i Žitu , sad su to megakombinati koji ostvaruju nadnaravne rezultate u proizvodnjim, tako bar piše u novinama.

Farma Lužak
prije 5 dana

U 2008 godini potpora po hektaru je bila za oranice 2500 kn a za livade i pašnjake 540 kn. Te godine je potpora za krave u sustavu krave tele bila Više [+] 3000 kn za svaku kravu. Za ekološku i teže uvjere se ne mogu sjetiti točnog iznosa ali je bila veća nego danas i nije bilo umanjena sta se tiče broja hektara koje gospodarstavo obrađuje niti uvjetovanosti brojem uvjetnih grla. Uz to bila je tada mogućnost korištenja kapitalnih potpora za ulaganje gdje je bio povrat 40 do 50% ali ne ko sad putem natječaja vec svatko ostvario pravo na povrat ako su ispunio kriterije

Ivan Kulak
prije 5 dana

Gospodine Malić,potpore su kostantno isplačivane netransparentno i neredovito u usitnjenim iznosima uglavnom s nekakvim umanjenjima te je gotovo Više [+] nemoguče doći do nekoga točnog iznosa.

Ivan Malić
prije 5 dana

Đuro i ostali, imate li možda informacije kolike su bile potpore u periodu 2000-2010 godina? Đuro i ostali, imate li možda informacije kolike su bile potpore u periodu 2000-2010 godina?

Đuro Japaric
prije 5 dana

Članak 210 PAGIRANOG Beogradskog ZAKONA o nasljeđivanju ; Ostavinski se postupak pokreće po SLUŽBENOJ dužnosti kada SUD primi smrtovnicu ili izvadak Više [+] iz matice umrlih , odnosno sa njima izjednačenu ispravu ! _ U ISELJENIČKOJ RH , u MATIČNIM uredima NE ZNAJU ni da su vlasnici umrli u INOZEMSTVU ! - IZMJENA članka 210 sa 210 a , da se OSTAVINSKI postupak MORA pokrenuti u roku 6 mjeseci ! 210 b , da fizičke i pravne osobe koje znaju da se ZEMLJA i RUŠEVNE kuće vode na UMRLIM , mogu PISMENIM putem tražiti od LOKALNIH vlasti da ONE pokrenu OSTAVINSKE POSTUPKE ! - Ako lokalna vlast POKRENE OSTAVINSKI postupak i netko se od fizičkih osoba PRIHVATI nasljedstva , NEKA LOKALNIM vlastima PLATI TROŠAK ZA POKRETANJE ! - Svaki zastupnik IMA pravo predlaganja zakona , a u ime Vlade ovo je u resoru NESPOSOBNOG Ministarstva pravosuđa ! _ NAPISAO sam da se za 5 MINUTA može NAPISATI prijedlog IZMJENE Članka 210 ! Nakon toga predsjednik Vlade i predsjednik Sabora , NEKA JAVNO KAŽU ZA NAPISANI PRIJEDLOG I POZOVU SVE MOGUĆE NASLJEDNIKE DA POKRENU OSTAVINSKE POSTUPKE ! Time bi RH POSTAJALA DRAŽVA !

Đuro Japaric
prije 5 dana

U Slavoniji i Baranji , SRBI i POSRBLJENI hrvati AGRARNOM reformom 1919 išli su na NACIONALIZACIJU zemlje Austro - Ugarskih VELEPOSJEDNIKA , dio daju Više [+] SOLUNSKIM borcima među kojima su bili većinom Srbi , dio daju BEZ ZEMLJAŠIMA i to je VELIKO USITNJAVANJE i POVEĆANJE broja vlasnika ! 1941 za KOMUNISTE iz BALKANSKE Jugoslavije seljaci su BILI KLASNI NEPRIJATELJI , pa idu na zemljišni MAKSIMUM koji VEĆINA OBITELJI od otoka pa do kopna NIJE IMALA ! Sa VIŠE zakona omogućeno je POVRŠINSKO smanjivanje i MOGUĆIH 10 ha i PRAVLJENJE SIROTINJSKIH OBITELJI !IZUMIRANJE tako malih OPG počelo je u GRDSKOJ SLAVONIJI 1945 !Radi zemljišnog maksimuma , NIJE se išlo na KUPNJU PRIVATNE zemlje da se formiraju DOHODOVNIJI OPG ! 1991 Tuđman sa svojom Hrvatskom drp zajednicom ( HDZ ) UKIDA zemljišni maksimum , vrše sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu početak PODRŽAVLJENJA i PROMAŠENO - PONIŽAVAJUĆE raspolaganje na ŠTETU OPG ! 1995 TUĐMANU pismeno predlažem , da se dio zemlje USTUPI PODUZEĆIMA sa drugačijom privatizacijom , a ostala IDE NA PRODAJU OPG sa ciljem USPOSTAVE OPG i njihovo POVRŠINSKO OČUVANJE , nasljeđivanjem ili PRODAJOM OPG , ako se NASLJEDNICI NEĆE prihvatiti obrade zemlje , te kod nsljeđivanja MODEL OBEŠTEĆENJA ! OVO je POVIJESNI PRIJEDLOG ! Gledano sa EKONOMSKE i TEHNOLOŠKE STRANE ALTERNATIVE NEMA ! JASNO MORA SE IĆI I NA POVJESNO OKRPNJIVANJE PARCELA NA VIŠE NAČINA ! MAFIJA u ne hrvatskom saboru i ne hrvatskoj vladi za RAZLIKU od SRBIJE u Ustavu RH , ima VIŠE ČLANAKA Ustava za MODEL koji PREDLAŽEM ! ** Za POČETAK MAFIJA , mora po HITNOM postupku mijenjati Zakon o nasljeđivanju , Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , Zakon o izvlaštenju , UKINUTI dvostruku evidenciju zemlje , NOVI Zakon o poljoprivrednom zemljištu , Izmjene Zakona o vodama , Izmjene Zakona o šumama ! *** OVO BI SE ZVALO ; HRVATSKA AGRARNA REFORMA - STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Javno sam u Osijeku ovo rekao , čuo je to i predsjednik VALDINE HPK , članovi Skupštine , Brlošić i sin ! * PA LJUDI POKUŠAJTE SHVATITI DA SAMO JA U HRVATSKOJ OVO MOGU PREDLOŽITI ! * Pod HITNO se MORA zaustaviti MALTRETIRANJE OPG sa zemljom bez ugovora ! * Po HITNOM postupku moraju MIJENJATI Članak 210 Zakona o nasljeđivanju , DA SE OSTAVINSKI POSTUPAK , MORA POKRENUTI U ROKU 6 MJESECI ! DA SVI koji znamo da se zemlja ili ruševne kuće , vode na UMRLIM , MOŽEMO od LOKALNIH vlasti TRAŽITI da ONE pokrenu ostavinske postupke ! IMAMO 556 LOKALNIH FARMI zvane općine i gradići , pa ZAMISLITE DA SVAKA IDUĆI MJESEC PODNESE PO 10 ZAHTJEVA za pokretanje OSTAVINSKIH postupaka , PA JA MOGU TRAŽITI ZA BAR 10 gdje IMAM interes da imovina ide na ŽIVE ili LOKALNU VLAST ! ! Za NAPISATI Izmjenu treba 5 minuta ! CILJ JE DA SE IDE NA MASOVNO pokretanje OSTAVINSKIH postupaka , pa NE MOGU OPG i Hrvatska KOMUNICIRATI sa UMRLIM ! **OKRUPNJAVNJE ; KUPNJA , zakup ,zamjena privatne za privatnu , komasacija ! SA PRVA 3 načina REALNO je brzo OKRUPNITI parcele POVRŠINE 1 do 5 ha !

Farma Lužak
prije 5 dana

Da je budućnost moguće predvidjeti sve bi bilo jednostavno 😂 Međutim nije, puno je bolje pokušati u skladu sa mogućnošću raditi na oprimalizoranju Više [+] troškova i uskladiti ih sa prihodima. Budućnosti poljoprivrede u Hrvatskoj je vrlo nesigurna i bojim se da ce 90 % ljudi koji se sad bave poljoprivredom za 10- 15 godina ili ići u mirovinu ili raditi neki drugi posao naprosto iz razloga sto ce tako više zarađivati i imati manje prihodima. Sta se tiče mljekarskog sektor pa i svinjogojstva po mom mišljenju ostati ce od manjih proizvođača oni koji budu krenuli u preradu za sve ostale nebi stavio ruku u vatru. A šta se tova junadi tiče to je "skup" posao i vrlo dugotrajan. To mogu raditi samo oni koji imaju "ozbiljne" novce. Na mali broj 20,30 ili 100 komora to nije isplativo ili je na granici isplativosti.

Ivan Kulak
prije 5 dana

Farma Lužak slažem se sa većinom onog što ste napisali. U svome komentaru sam htio istaknuti da je ratarstvo najotpornije od svih sektora Više [+] poljoprivrede u ovim turbulentnim vremenima,barem u Slavoniji.To me naučilo četrdeset godišnje iskustvo bavljenja poljoprivredom a ako pribrojim i odrastanje to je skoro šezdeset godina. Poznato mi je da postoje količinski rabati na repromaterijal a i sam dobijem dobre rabate u svojoj koperaciji za avansno plačanje iako raspolažem sa daleko manjim površinama. Mljekarstvo je na putu potpunog nestanka i mislim da tu nema pomoči,budučnost svinjogojstva je isto neizvjesna sa tendencijom pada proizvodnje,tov junadi zadnjih pet godina doživljava procvat ali zbog skupe teladi upitno je koliko će to trajati a bilo je perioda prije petnajstak godina da sam imao punu staju bikova a nitko ih ne želi kupiti,cijena im bila oko9 kn/kg. Sigurno je da će broj proizvođača u svim segmentima lagano padati i da će se posjedi okrupnjavati ali nitko zapravo sa sigurnošću ne zna šta nas čeka u budučnosti.

Đuro Japaric
prije 6 dana

mali pod za muzej mislim na mala ne dohodovna gospodarstva sa usitnjenim zemljištem i bruto proizvodom 3 do 5 tisuća eur ! Takva je VEĆINA OPG ! Tu Više [+] ima kvalitetnih proizvoda SUVENIRSKOG tipa NE BITNIH za tržište ! Poznajem dio ljudi koji imaju daleko veću proizvodnju , ali ti isti NISU riješili ni DRŽAVNU zemlju ! Dali su nam na POTVRDE za JEDNU GODINU ! ILI SDP i HDZ SPRIJEČILI su razvoj DOHODOVNIJIH OPG sa DRAŽVNOM zemljom , NAMETANJEM od 2001 NE OBVEZUJUĆE RASPOLAGANJE ! Dio koristi PRIVATNU zemlju bez UGOVORA i dio ljudi mi govore da će ISPISATI iz UPISNIKA jer je ROK za pisanje UMRLIM i sa NEPOZNATIM adresama kratak ! RADIM dio birokracije za BOŽIĆNA DRVCA , pa ukratko pogledam i internet .

Farma Lužak
prije 6 dana

Ivane uopće nije upitno dali je isplativo sijati nešto ili ne. Svako gospodarstavo je priča za sebe,po veličini, kvaliteti zemlje, geografskog Više [+] položaj, mehanizacije koju posjeduje ali i ne manje važno godina nositelja gospodarstava. Nije ista perspektiva nekog u ranim tridesetima i nekog u kasnim pedesetim. Imao sam prilike na jednom sajmu biti u društvu jednog velikog tovljaca junadi koji je dogovarao sjeme kukuruza za sjetvu ove godine. Poznati svjetska sjemenarska kuća (ne želim je imenovati) ponudila mu je ako kupi od njih sve sjeme za oko 2500 hektara cijenu vrećice sjemena od 15 eura,. Ista ta vrećica je u trgovini 45 eura. To je samo jedan od primjera kako je velika razlika u dohodovnosti po hektaru onog ko radi 50 ili 100 hektara ili onog ko radi nekoliko tisuća hektara. Ovim želim reci da mala i srednje mala poljoprivredna gospodarstva ne mogu planirati budućnosti ukoliko prodaju sirovinu, dali je to mljeko,kukuruz u zrnu ili pšenica. Mišljenja sam da je njihova budućnosti u preradi i prodaji krajnjeg kupcu. I na žalost to neće moći svi,jer za to je prvi uvjet da je to obitelj mlađih godina,drugo da su relativno blizu većih gradova i treće da su spremni krenuti u nove izazove, učiti i odricali se komoditeta koje pruža zaposlenje pogotovo u državnom i javnom sektoru.

mali poljoprivrednik
prije 6 dana

Nije istina da je kod nas sva poljoprivreda za muzej,niti su u Njemačkoj sve proizvođači sa 1000 krava,niti su sve ratari sa tisućama hektara.Bit je Više [+] u ulaznim troškovima,a tu mi postajemo skuplji nego na zapadu.Zašto je kod nas sjemenski kukuruz i zaštita skuplja nego u Njemačkoj?Zašto u Austriji riješiš papirologiju za novu farmu sa dva papira i u vremenskom periodu od mjesec dana,te dobiješ svu potrebnu infrastrukturu sa telefonom za farmu?Zašto se tamo kamioni pentraju po Alpama,a kod nas u našoj općini nisu htjeli da dolaze po mlijeko,bez obzira na količinu?Zašto se u Španjolskoj ne može kupiti jabuka iz druge regije,dok ne završi otkup,a kamoli uvesti u tom periodu?Zašto ja u jeku turističke sezone ne mogu prodati višak prasaca u lokalnoj klaonici,bez obzira na cijenu,jer sve uvozi izvana?Zašto na zapadu imaju dvostruko ili trostruko veći poticaj(prikriveni,a u novom zpp će biti i veća razlika)ako pričamo o slobodnom tržištu i uređenim trgovačkim odnosima?Jedini odgovor naših političara je slobodno tržište,ali što više gledamo vidimo da nam prodaju maglu i da je poljoprivreda daleko od slobodnog tržišta.Logično bi bilo da ako ja obrađujem 100ha i uz iste prinose u Njemačkoj bi seljak morao obrađivati barem trostruko više da bi mogli jednako živjeti s obzirom na njihov standard.Spominje se Slovenija za primjer,pa bi volio da mi netko kaže da li tamo postoje ikakve velike grupe,koje su pokupile većinu EU fondova,ili je to raspoređeno na male opg-ove ,koji su onda posljedično išli na preradu i stvaranje gotovih proizvoda.Kod nas radi svatko radi što hoće,a država sve odrađuje stihijski,bez ikakvog plana.Metoda poslovanja i uspjeha je kako se tko snađe.Od kraja devedesetih,kada su uništili preradu,je sve krenulo u krivom smjeru i ne mogu se niti očekivati drugačiji rezultati.Ne kažem da bi država sve trebala regulirati i diktirati,ali ti treba dati vjetar u leđa i reći ideš u tom i tom smjeru,ali kod nas je previše slijepih ulica koje ne vode nikuda.

Ivan Kulak
prije 6 dana

Situacija sa pšenicom je zapravo vrlo jednostavna. To je jedna od najstabilnijih kultura kako po prinosima po jedinici površina tako i po mogučnosti Više [+] prodaje na tržištu a proizvodnja je relativno jednostavna a još uvijek donosi kakvu takvu zaradu. Nisam ćuo ni za jedan slučaj u povijesti RH da je netko izmalčirao pšenicu zbog nemogučnosti prodaje što je npr. iz godine u godinu slučaj s povrćem. Evo i ovih dana su društvene mreže pune snimki kako povrtlari malčiraju neprodano povrće. Također ne znam ni za jedan slučaj da je neki ratar odustao od proizvodnje ili bankrotirao a da sije 50+hektara pšenice. Svaki ratar mora zbog raznolikosti posijati četiri različite kulture pa je i to jedan od razloga sjetve pšenice a i odlična je predkultura za jaru sjetvu te se po strnjaku stigne posijati pokrovni usjev za koji se dobije dodatna potpora. Zadnjih godina zbog sve sušnije klime sjetva pšenice se obavlja u idealnim uvjetima te zbog toga daje i do 25% veće prinose nego prije petnajstak godina dok je kod jarih kultura u Slavoniji situacija suprotna,zbog nedostatka padalina i visokih temperatura prinosi su manji nekad i više od 30%. Nije da ratari ne pokušavaju sijati i neke nove kulture ali budu uglavnom prevareni i neisplačeni kao ove godine proizvođaći boba.

Farma Lužak
prije 6 dana

Mali,nije produktivnost isto sto i efikasnosti a proizvodnja po kravi ili hektaru pšenice samo je jedan od parametara kojim se mjeri efikasnosti. Ne Više [+] sumnjam ja da ima u Hrvatskoj dobrih stočara koji imaju štalski prosjek iznad 10.000 litara mljeka ali je pitanje na koliko krava. Ne može biti isti trošak poslovanja poljoprivrednog gospodarstva sa 20 krava i sa 1000 krava. Prosjek ništa ne znači jer su ulazni troškovi različiti. Ne može netko sa štalskim prosjekom od 8000 litara mljeka i sa 20,30 ili 100 krava dobro živjeti ako mljeko predaje u otkup isto tako ne može ratar dobro živjeti uz prinos od 8000 kg pšenice ako obrađuje 50 hektara zemlje. Ti mali su primorani ako zele preživjeti napravit korak dalje, izgraditi siranu i mljeko svojih krava prodavari kroz krajnji proizvod nema druge. Da nismo konkurentni pokazuje podatak da je u Hrvatskoj sve manja prizvodnja mljeka a u Njemačkoj ili Sloveniji sve veća uz približno istu otkupnu cijenu mljeka. Dakle njima se isplati a nama se ne isplati. Smisao ovog i ovakvih foruma je iznošenje svog viđenja problemima i ništa više tako da jane želim nikom davati savjete ali treba ići u zemlje iz kojih nam dolazi hrana i vidjeti sta to oni rade i

Đuro Japaric
prije 6 dana

Pa napiši Marta , Đuro piše da je većina seljačke poljoprivrede za muzej ! NAŠI RODITELJI , djedovi , pradjedovi ZASNIVALI su obitelji na MALIM Više [+] površinama ! SMISAO je bio OSIGURATI hranu za OBITELJ i STOKU .nešto prodati za POREZ na katastarski prihod , a što je to to današnji mlađi NE ZNAJU ! Iz BROZOVE Jugoslavije smo izašli u biti BEZ OPG ! U tim uvjetima TUĐMANU sam PISMENO 1995 , predložio da se IDE U NACIONALNI PROGRAM USPOSTAVE OPG na bazi privatne i državne zemlje i MODEL površinskog OČUVANJA OPG , NASLJEĐIVANJEM ili PRODAJOM OPG ! Predstavka je proslijeđena ministru Gažiju , koji je kao kandidat HDZ 1995 , GOVORIO OČUVANJU OPG I NASLJEĐIVANJU ! Gaži poslije IZBORA 95 nije više bio ministar ! SVI poslije bili su ŠTETOČINJE uz ministricu pravosuđa Ingrid iz SDP , pod čijim je vodstvom PLAGIRAN BEOGRADSKI ZAKON O NASLJEĐIVANJU 2003 ! NISU ,Đuro , Laslo , Kovač , KRIVI što nas POLITIČARI NISU POSLUŠALI ! Da jesu 2025 MOGLI smo imati 1 500 000 ha u ARKOD , OKRUPNJENIH puno parcela , SREĐENO stanje za PRIVATNU i DRŽAVNU ZEMLJU itd .

Marta Radić
prije 6 dana

Osobno sam mišljenja da 800.000 hektara u RH obrađuje 160.000 subjekata , ako nam je prosjek po subjektu cca 5,8 he. A u SAD i drugim globalnim Više [+] igračima to pojedinac obrađuje istu ili veću površinu. Tako da nam brojke puno govore , a samim time i tema konkurentnosti. Kako netko ovdje kaže , naša poljoprivreda je za muzej...a ono što vrijedi teško će se nositi sa globalnom trgovinom..ipak smo mi mala i beznačajna ekonomija. Treba cijeli teritorij RH proglasiti zaštičenim područjem , te eko zonom. Tako da to samo održavamo kao redari ruralnog prostora i nudimo domaće zaštićene proizvode. Po mom mišljenju tu imamo šanse.

mali poljoprivrednik
prije 6 dana

Produktivnost i efikasnost na 30% ostalih članica EU?O čemu pričamo?Većina današnjih mljekara ima,ili je blizu ,EU prosijeka proizvodnje mlijeka po Više [+] kravi.Kod većine ozbiljnijih seljaka proizvodnja kukuruza i pšenice po hektaru nam je vrhu EU,a po proizvodnji soje smo u samom vrhu.Jedina velika razlika je u cijenama koje mi dobivamo u odnosu na EU tržište.Nemamo prerađivačke kapacitete,jer su sve sjebali u privatizaciji,a dobrim dijelom su to upravo današnji veliki trgovci.Pitam autora članka i sve ostale; što proizvoditi na cca 800 000 ha?

Farma Lužak
prije 6 dana

Dobar tekst koji pokazuje pravi problem Hrvatske poljoprivrede. Zbog potpuno pogrešne poljoprivredne politike koja se u Hrvatskoj vodi u zadnjih 30 Više [+] godina poljoprivreda nije postala tržišno konkurentna na Europskom tržištu. Produktivnost i efikasnosti su na na nivou 30% prosjeka ostalih članica EU, a u realnosti je to još i manje jer taj podatak se odnosi na sve zemlje članice EU od Cipra,Malte,Lihtenštajn do Italije i Njemačke ali činjenica je da nam gro prehrambenih proizvoda dolazi iz Nizozemske,Njemačka i Italije tu smo jos daleko dale ne konkurentniji. Dali se je moglo drukčije, vjerojatno je da su novci iz mjera ruralnog razvoja umjesto za izgradnju infrastrukture utrošeni za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava ali u tom slučaju posljedice bi bile drastično smanjuje broja poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo mikro i malih uz veliko okrupnjavanje poljoprivrednih površina. Dali bi to bilo dobro ili ne to je sad stvar za političare. Ovako ispada da proizvodimo malo,po ne konkuriratnim cijenama I uz minimalnu zaradu poljoprivrednika.

Marta Radić
prije 6 dana

Relativno dobar tekst i okvirni izračuni...to pokazuje trend u posljednjih 25 g... te je dobar zaključak. No , uistinu postavlja se pitanje...da li Više [+] naši poljoprivrednici , neznaju izračunati ili svjesno ulaze u gubitke ili se nadaju čudu. Činjenica je , da mi i dalje proizvodimo pšenice u ogromnim količinama.