Pretraga postova
GALENIKA-FITOFARMACIJA A.D
prije 2 dana
Mi smo ekskluzivni distributer visoko prinosnih LG sorti pšenice: ✅ AVENUE - veoma rana sorta pšenice ✅ LG ANERI - srednje rana sorta pšenice ✅ NIKOL - srednje rana sorta pšenice ✅ LG ASTROLABE - srednje rana sorta pšenice OVE SORTE PŠE... Više [+]
Mi smo ekskluzivni distributer visoko prinosnih LG sorti pšenice:
✅ AVENUE - veoma rana sorta pšenice
✅ LG ANERI - srednje rana sorta pšenice
✅ NIKOL - srednje rana sorta pšenice
✅ LG ASTROLABE - srednje rana sorta pšenice
OVE SORTE PŠENICE ODLIKUJU:
☑️ Odličan potencijal prinosa u različitim uslovima i regionima gajenja
☑️ Visoka tolerantnost na poleganje
☑️ Tolerancija na ekonomski najznačajnije bolesti pšenice
☑️ Kvalitetan prinos
Prelistajte naš katalog LG sorti pšenice i pronađite idealnu sortu za Vaš atar - LINK je u opisu našeg Instagram profila.
Svako dobro,
GALENIKA - FITOFARMACIJA
Foto: Galenika-Fitofarmacija (Facebook)
AZTN pokrenuo postupak protiv Granolija zbog sumnje u nametanje nepoštenih praksi dobavljačima pšenice pri otkupu
Pokrenut postupak protiv trgovačkog društva Granolio d.d., Zagreb - AZTN
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) pokrenula je upravni postupak protiv kupca Granolio d.d. (dalje u tekstu: Granolio d.d....
#RuralFoto
#Proizvodnja ( hrana )
Lokacija Baranjsko Petrovo Selo Baranja
Žetva pšenice.
Biofor System d.o.o.
prije 2 tjedna
U pšeničnoj slami ostaje vredna hrana za sledeći usev. Ako je pravilno razgradite, vraćate zemljištu ono što je izneto prinosom. Šta dobijate? ✅ bržu razgradnju žetvenih ostataka ✅ više dostupnih hraniva ✅ više humusa ✅ bolje primanje i... Više [+]
U pšeničnoj slami ostaje vredna hrana za sledeći usev. Ako je pravilno razgradite, vraćate zemljištu ono što je izneto prinosom.
Šta dobijate?
✅ bržu razgradnju žetvenih ostataka
✅ više dostupnih hraniva
✅ više humusa
✅ bolje primanje i zadržavanje vlage
✅ lakšu obradu zemljišta
BioPlug ubrzava razgradnju teško razgradive biljne mase, oslobađa hraniva za naredni usev i istovremeno usmerava deo organske materije ka stvaranju humusa. Sve to bez dodatnog azotnog đubriva namenjenog samo razgradnji.
👉 Zato BioPlug nije samo rešenje za slamu posle žetve, već ulaganje u zemljište koje treba da rodi i sledeće sezone.
Foto: Biofor System (Facebook)
Otvorena je diskusija na temu: Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Damir Senjan
prije 4 tjedna
damba23 Da sam otkupljivać sve bih bio lud da već otkupljeno plati naknadno više 🤣🤣🤣. Dobra ti fora ali ta fora kod otkupljivača neče proči. damba23 Da sam otkupljivać sve bih bio lud da već otkupljeno plati naknadno više 🤣🤣🤣. Dobra ti fora ali ta fora kod otkupljivača neče proči.
Podravec
prije 4 tjedna
U potpunosti podržavam komentar da ulaganja u skladišne kapacitete neće riješiti probleme proizvođača pšenice. Kao ni bilo kakve administrativne Više [+] mjere koje ograničavaju slobodno kretanje roba. Jasno je da nismo svi isti i da kao u svakom poslu postoje oni koji su uspješni i oni koji to nisu. Ako netko ostvari prinos pšenice od devet ili više tona po hektaru sigurno to nije ostvario zato što ne zna ili se nije prilagodio kako često čujemo u komentarima. Udruživanje ratara je još “jedno od rješenja” koje je potpuno nerealno i izvan svake pameti, a služi samo kao alibi u nedostatku stvarnih mjera koje bi popravile položaj ratara. I jasno je da ratarstvo nije posao u kojemu se ostvaruju visoki profiti po jedinici površine već da se tu radi o ekonomiji obujma i svi koji se bavimo ratarstvom to znamo. Ja ne očekujem od države da me stavlja u povlašteni položaj u odnosu na druge, ali kada već imamo Ministarstvo poljoprivrede, kratkoročno očekujem mjere koje će nas staviti u ravnopravan položaj s drugima, a dugoročno mjere koje će osigurati rast hrvatskog ratarstva. Na kraju, čitav život nas u ekonomiji uče da je izvoz blagodat za svaku državu, izgleda da se to ne odnosi samo na hrvatsku pšenicu.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Ivan Kulak Pa el si ih morao baš imenovati tko su, a ja nisam u komentru namjerno spomenuo imena. Ivan Kulak Pa el si ih morao baš imenovati tko su, a ja nisam u komentru namjerno spomenuo imena.
Marta Radić
prije 4 tjedna
Svatko ima pravo na svoj dojam , jer pristup izazovu gledamo potpuno drugačije i to je dobro. Nažalost 20 g ista priča...mjenjaju se politike , Više [+] ministri , menađeri i dr , te pomaka nema. Što su poljoprivrednici napravili u 20 godina , da se nešto promjeni??? . Moramo.priznati , da smo nesposobni organizirati se , udružiti se i sami se uhvatiti u koštac sa tržištem. Jer badava sav trud i odlični rezultati , ako to netko kroz tržište i cijene uništi , omalovaži. Osobno smatram , da neće nitko zatvoriti granice i uvoz , jer u suprotnom moglo bih se dogoditi da netko drugi zatvori izvoz. Stvari se brzo mjenjaju , a mi se sporo ili nikako ne prilagođujemo , mislimo netko će drugi....nema drugoga!! Sa poljoprivredom sitvacija će biti svakim danom sve lošija , jer propusti koji su napravljeni u posljednih 10 godina dolaze na naplatu... Novac koji se davao u poljoprivredu trebao je stvoriti poduzetnike , a ne socijalu.
ljubica gojak
prije 4 tjedna
Možda komentar nema nekakve bitne veze uz raspravu ali velikom pozornošću pratim ministrove najave i prijedloge kojima se poljoprivrednike potiče na Više [+] izgradnju novih skladišnih kapaciteta kako bi svoju robu mogli zadržati do povoljnijeg trenutka za prodaju. Nažalost, takav pristup pokazuje nerazumijevanje stvarnog položaja u kojem se danas nalazi većina hrvatskih proizvođača. Poljoprivrednici nisu protiv razvoja skladišnih kapaciteta. Naprotiv, svatko tko proizvodi zna koliko je važno imati mogućnost izbora trenutka prodaje. Međutim, skladištenje nije jednostavna ni jeftina operacija. Nije dovoljno izgraditi silos ili skladište i čekati bolju cijenu. Potrebno je osigurati financiranje, održavanje, energiju, sušenje, ventilaciju, osiguranje robe i stručni nadzor. Sve to stvara dodatne troškove koje proizvođač mora podnijeti unaprijed, bez ikakvog jamstva da će tržišna cijena kasnije biti povoljnija. Mnogi poljoprivrednici već danas posluju na granici održivosti. Opterećeni su skupim repromaterijalom, rastućim troškovima proizvodnje, kreditima i sve većom neizvjesnošću na tržištu. U takvim okolnostima pozivati ih na nova ulaganja znači tražiti od njih da preuzmu još veći rizik, dok odgovornost za stanje na tržištu i dalje ostaje izvan njihovog utjecaja. Stoga pitam: tko će snositi odgovornost ako poljoprivrednik uloži stotine tisuća eura u skladišne kapacitete, a cijena robe nakon nekoliko mjeseci bude jednaka ili niža od one u vrijeme žetve? Tko će nadoknaditi troškove skladištenja, kamata i održavanja? Tko će zaštititi proizvođača od tržišnih poremećaja i špekulacija? Poljoprivrednici ne trebaju nove obveze i nova zaduženja predstavljena kao razvojna strategija. Potrebna im je pravednija tržišna pozicija, jača zaštita domaće proizvodnje, transparentnije formiranje otkupnih cijena i politike koje će osigurati da od svog rada mogu živjeti bez stalnog gomilanja dugova. Zato prije donošenja ovakvih mjera treba razgovarati s proizvođačima na terenu, poslušati njihove probleme i uvažite činjenicu da hrvatska poljoprivreda ne može napredovati ako se sav rizik neprestano prebacuje na one koji proizvode hranu. Poljoprivrednici su kroz godine previše puta slušali velika obećanja, gledali kako milijuni eura prolaze kroz razne projekte i strategije, dok se njihov položaj nije bitno popravio. Zbog toga danas imaju pravo biti oprezni i postavljati pitanja. To nije otpor razvoju, nego zahtjev za odgovornim upravljanjem javnim novcem i budućnošću hrvatske poljoprivrede.
Ivan Kulak
prije 4 tjedna
Imam osječaj da se ova priča o cijeni pšenice plasira namjerno u medije svake godine da se gurnu pod tepih još veći problemi u poljoprivredi. Ona dva Više [+] guzoljupca iz HPK,Brlošić i Pranjić svake godine prije žetve plasiraju priču o cijeni pšenice i iduća dva mjeseca se mlati prazna slama o toj temi a svi znamo da mi poljoprivrednici ni ostala cjelokupna javnost ne može nikako utjecati na cijenu pšenice već to određuju burzovni špekulanti.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Nema viška pšenice, Hektolitar je dobar, problem su proteini. Imate u plodovima zemlje ili se netko te emisije sječa tko se iz HPK-a u emisiji Više [+] plodivi zemlje javno na HRT zalagao da se pšenica otkupljuje na bazi proteina. ZAŠTO TREBA PITATI TE DVIJE OSOBE PROTEINI, odgovor nije ni težak, jer su javno izjavili da nije pravedno da oni koji imaju visoke proteine iznad 15% da im se pšenica plača po istoj cijeni kao onima kao sada ili tih godina-kojima su proteini 10,5 .ili 10,2%. Koja slučajnost svi do jednoga u bilo kojem djelu Hrvatske imaju iste proteine na pšenici 10,2-10,5%. Još oni uvjek hodaju hodnicima HPK-a jer su tih godna imali proteine iznad 15% treba ih pitati a koliki su im sada proteini, sada priču okreču u drugom smjeru. Ivan Malić je to dobro objasnio iz ekonomske prakse ali propust prošlost tko je osoba kaja bi se sada mogla prezimenom zvati PROTEIN. SVE IMA I DANAS U SNIMKAMA PLODOVI ZEMLJE a i neki novinski isječci PROTEINI 15%.
mali poljoprivrednik
prije 4 tjedna
Marta; djeluješ kao da si na platnoj listi ministarstva poljoprivrede. Marta; djeluješ kao da si na platnoj listi ministarstva poljoprivrede.
Marta Radić
prije 4 tjedna
Dobar komentar , kad ima 100 % viška robe na HR tržištu....cijena će biti sigurno manja. Iako burze su varljiva prića...mjenjaju se u 24 sata..treba Više [+] sačekati 10 dana da se vidi da li ta cijena pije vodu. Tko skladišti i čeka cijenu ..mozda i uspije..No vremena su vrlo prevrtljiva..te neznaš što te čeka na tržištu. Roba se ugovara kada se ide u sjetvu... Udruživanje , i ponuditi talijanima odmah u jesen količine pšenice...ugoviriti po burzovnoj cijeni na dan isporuke...organizirati prijevoz.. Tako izbjeći domaće kupce , ako su oni nepošteni.
Marko Zecevic
prije 1 mjesec
A zašto kažeš da poljoprivrednici nisu slijepi kad jesu. Pa nije to prva godina, bogami niti zadnja da se tako otkupljuje, kako ne shvaćate da se Više [+] promjenit neće ništa. Bio je nekakav sastanak s ministrom oko cijena žitarica i koji je zaključak bio. Da smo mi kao poljoprivrednici se trebali organizirati, udružiti, pravit skladišta, mlinove itd. Pa to sve nemaju ovi što rade po nekoliko stotina hektara. Seljaku (poslušnika) se podvalila takva priča i to je to, seljak je kriv za svoje stanje. Idalje sjedite kod kuće, ispred trgovine ili birtije i šta čekate jesenji obračun, kad on dođe onda je kasno. Ode djedovina.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Skoro svi veliki otkupljivači su poslali seljacima obračun pšenice po cijeni 150€/toni i naglasili su da se račun ispostavi najkasnije do 17. Više [+] srpnja,a novce većina nije isplatila.Da li je to svjesno manipuliranje i ucjena?Dok je cijena na burzi bila 203-207€/ toni izvozili su u okolicu Bologne našu pšenicu po 225€/toni sa 10,5% proteina i hektolitrom pteko 80 što jasno pokazuje da nas debelo obmanjuju sa klasama.Pošto će tek sada izvoziti?Tako je slično i sa drugom robom i nemojte pravdati legalnu otimačinu,jet nismo svi sljepci.Kupci iz Italije neće da kupuju direktno,jer su pojedinci pokušali dogovoriti direktnu prodaju,jer se traže velike količine i naši veliki otkupljivači to znaju,tako da nemojte krivnju nesposobnosti prebacivati na seljake,jet to su sve alibi priče.Uglavnom je cijeli mehanizam uštiman da se seljacima guli koža sa leđa,uz blagoslov politike koja pere ruke ko Poncije Pilat i pravi se mutava.Zato već godinama imamo najmanje cijene u cijeloj Europi,a g. Jurišić i g. Malić neka objasne zašto je to tako???
Otvorena je diskusija na temu: Pšenica dosegnula 240 eura po toni, sukob u Crnom moru uzdrmao svjetsko tržište
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Slali su svima obračune i naglasili da moraju izdati račun sa 17.07. bez obzira jesi bio dužan ili nisi.Vidjelo se iz aviona da će cijene ići gore i Više [+] banda je to iskoristila.
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Problem je što velika većina ratara nema dovoljno financijskih sredstava za troškove proizvodnje pa je prisiljena na robno kteditiranje proizvodnje Više [+] žitarica od strane otkupljivača. Tako financirana proizvodnja žitarica može biti skuplja i 30% od avansnog plačanja repromaterijala i ratari su prinuđeni žitarice proizvedene robnim kreditiranjem odmah predati otkupljivačima. Malo je financijski stabilnih ratara koji mogu skladištiti svoje žitarice čekajući bolju cijenu na tržištu i ujedno imati dovoljno financija za novu sjetvu za koju se već treba nabavljati repromaterijal.
Dražen Bošković
prije 1 mjesec
Neka smo mi dobili 150-170 eura, pa sad neka cijena raste Neka smo mi dobili 150-170 eura, pa sad neka cijena raste
Damir Senjan
prije 1 mjesec
mali poljoprivrednik Po otkupnome bloku isplata mora iči odmah drugi dan, ako imaš ugovor po obračunskome bloku tada je 30 dana. Ovo prvo po Više [+] obračunskome bloku odmah drugi dan isplata na račun ako je nema tada otkupljivač ti mora platiti i zateznu kamatu. To ti je zakonski propisano, ali imaš caku da te otkupljivač isplatio po računu a banke ga otegne da i one zarade na tebi. Možeš otiči u Finu i sa otkupnim blokom se naplatiti, fina automatski sjeda na račun otkupljivača. Prelistaj si preko umjetne inteligencije sve ti ispiše što moraš uraditi da se naplatiš u najkračem roku a da ti netreba advokat ili sud.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Obračune napravili,a novce nisu isplatili.Alaj sre pljačka sirotinja. Obračune napravili,a novce nisu isplatili.Alaj sre pljačka sirotinja.
Marko Zecevic
prije 1 mjesec
A jesu nas s.....i. al šuti da se nepročuje da se nebi još netko bunio A jesu nas s.....i. al šuti da se nepročuje da se nebi još netko bunio
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Ma ovo sam ja gledao na burzi još se nije ni kombajniralo, bila mi nejasna jedna valuta oko suncokreta, nije bilo u euru. Nabrzinu pitao da mi Više [+] izračuna umjetna inteligencija. Izbacila mi sve tržižne cijene ohooo daleko veče od burzovnih i kod nas otkupljivačkih. Ove cijene na burzama su cjene sjemenske robe, tako se odrečuje burzovni cijenik, a ne temelju uroda ili možda umjetna pogriješila. Porast burzovnih cijena naglo je počeo rasti zbog Iranskoga i USA cirkusa i nanovo sukoba, sporazom pao u vodu a cijene ponovo gore. Ovo sa Rusijom i Ukrainom samo nadolijeva dodatnu vatru.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Zato su otkupljivači požurili sa obračunima pšenice. Zato su otkupljivači požurili sa obračunima pšenice.
Sve više ratara u Pomoravlju umesto pšenice i kukuruza bira suncokret, koji bolje podnosi sušu i visoke temperature. Proizvođači koji primenjuju savremenu agrotehniku i sarađuju sa naučnim institutima očekuju prinose veće od 3,5 tona po hek... Više [+]
Sve više ratara u Pomoravlju umesto pšenice i kukuruza bira suncokret, koji bolje podnosi sušu i visoke temperature. Proizvođači koji primenjuju savremenu agrotehniku i sarađuju sa naučnim institutima očekuju prinose veće od 3,5 tona po hektaru. Ogledne parcele u ovom kraju postavljene su još 2010. godine kako bi se utvrdilo koji hibridi najbolje odgovaraju lokalnom zemljištu. Ratari navode da poštovanje plodoreda smanjuje pojavu bolesti i korova, dok je suncokret dobar predusev za pšenicu. Stručnjaci ističu da ova uljarica razvijenim korenom koristi vlagu i hranljive materije iz dubljih slojeva zemljišta. Iako ne predstavlja značajnu medonosnu pašu u ovom kraju, polja suncokreta pčelama obezbeđuju obilje polena. #suncokret
Prvi pokazatelji ovogodišnje poljoprivredne sezone u Srbiji ulivaju optimizam, a prema dosadašnjim procenama, ova godina mogla bi da bude među uspešnijima. Žaklina Spasić navodi da su dobar rod pšenice i povoljni vremenski uslovi doprineli... Više [+]
Prvi pokazatelji ovogodišnje poljoprivredne sezone u Srbiji ulivaju optimizam, a prema dosadašnjim procenama, ova godina mogla bi da bude među uspešnijima. Žaklina Spasić navodi da su dobar rod pšenice i povoljni vremenski uslovi doprineli pozitivnim očekivanjima. Presudna će biti dešavanja tokom jula, ali trenutne informacije ukazuju na mogućnost veoma dobrog roda i ostalih kultura. Ekonomisti procenjuju da bi povoljna poljoprivredna sezona mogla da doprinese stabilnijim cenama hrane i zadržavanju inflacije u planiranim okvirima. Ivan Nikolić kaže da se dobra sezona već odrazila na cene hrane i da bi međugodišnja inflacija mogla biti nešto niža od početnih projekcija Narodne banke Srbije. Konačan ishod zavisiće od vremenskih prilika tokom leta i prinosa najvažnijih ratarskih kultura. #poljoprivredasezona