Pretraga postova
Što odabrati za jesensku sjetvu? Genetika sve više dolazi do izražaja
Potencijal uspješne žetve u velikoj se mjeri određuje već u jesen. Upravo zato odabir sorti i hibrida predstavlja jednu od važnijih agrotehničkih odluka koja izravno utje...
Syngenta Agro d.o.o
prije 15 sati
Tri lokacije i na svakoj prinos iznad 10 t/ha. 🌾 SY ROCINANTE je u Temerinu ostvario 10,88 t/ha, u Požarevcu 10,72 t/ha, dok je u Toponici zabeležen prinos od 10,55 t/ha. Različite proizvodne lokacije, a rezultati koji potvrđuju visok po... Više [+]
Tri lokacije i na svakoj prinos iznad 10 t/ha. 🌾
SY ROCINANTE je u Temerinu ostvario 10,88 t/ha, u Požarevcu 10,72 t/ha, dok je u Toponici zabeležen prinos od 10,55 t/ha.
Različite proizvodne lokacije, a rezultati koji potvrđuju visok potencijal ove sorte pšenice.
Foto: Syngenta (Facebook)
GALENIKA-FITOFARMACIJA A.D
prije 5 dana
Zašto je ratar iz okoline Novog Sada već 10 godina veran jednoj sorti pšenice?
Kada pšenica izdrži test vremena, teške i sušne godine, a pritom daje stabilne prinose u različitim uslovima gajenja, postaje standard u proizvodnji strnih žita. Za iskus...
Otvorena je diskusija na temu: Sezona otkrila sorte pšenica koje su po Hrvatskoj dale blizu 12 t/ha i protein veći od 12%
mali poljoprivrednik
prije 6 dana
Sijao sam Pinokio i Monviso i dali su prosjek od 8,2 t/ha.Miro Kolesarić je veliki i uspješan poljoprivrednik koji ima 350 krmača. Sijao sam Pinokio i Monviso i dali su prosjek od 8,2 t/ha.Miro Kolesarić je veliki i uspješan poljoprivrednik koji ima 350 krmača.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa kako povečati proteine u pšenici bila je i meni zanimljivost pa potegnuo do AI na upit, isada kada čitam članak, ono što je meni izbacio AI Više [+] što i koji biostimulator, kada i koje vrijeme uporaba, pojavi se u članku. Jer je tora bio stimulator ove godine u oporabi napravio pravi skok u smislu prodaje.
Marta Radić
prije 1 tjedan
Biti će 30 % manje psenice , sije se repica i po strništima i po kukuruzu..biti će je znatno vise od prošle godine. Biti će 30 % manje psenice , sije se repica i po strništima i po kukuruzu..biti će je znatno vise od prošle godine.
Ratari u Vojvodini pred jesenju setvu sve više razmatraju durum pšenicu, koja se pokazuje otpornijom na izmenjene klimatske uslove i tržišno isplativijom. Iako uglavnom daje niže prinose od meke pšenice, njena cena može biti i do 30 odsto v... Više [+]
Ratari u Vojvodini pred jesenju setvu sve više razmatraju durum pšenicu, koja se pokazuje otpornijom na izmenjene klimatske uslove i tržišno isplativijom.
Iako uglavnom daje niže prinose od meke pšenice, njena cena može biti i do 30 odsto viša, što poboljšava računicu proizvodnje. Proizvođači koji su je uveli pre nekoliko godina uglavnom nastavljaju setvu, dok interesovanje raste i među drugim ratarima. Dodatna prednost je što durum ne zahteva skuplje đubrenje ili zaštitu u odnosu na konvencionalnu pšenicu. Zbog dobrih iskustava i potrebe za stabilnijim prihodima, očekuje se da će ove jeseni zauzeti veće površine u Vojvodini. #durumpsenica #klimatskepromene
Biofor System d.o.o.
prije 1 tjedan
Žarko Kobilarov sa porodicom obrađuje 450 hektara, a pošto se na gazdinstvu ne bave stočarstvom, već 5–6 godina traži način da sačuva plodnost zemljišta i nivo humusa. 📌BioPlug najviše koristi posle pšenice i kukuruza, a radio je i poređen... Više [+]
Žarko Kobilarov sa porodicom obrađuje 450 hektara, a pošto se na gazdinstvu ne bave stočarstvom, već 5–6 godina traži način da sačuva plodnost zemljišta i nivo humusa.
📌BioPlug najviše koristi posle pšenice i kukuruza, a radio je i poređenje tretiranih i netretiranih parcela. Kaže da razliku vidi pre svega u razlaganju organske materije, ali bez velikih obećanja jer humus ne može da „skoči“ posle jedne ili dve primene.
Za njega je zato najvažnije ono što se vidi kroz godine: da se žetveni ostaci bolje razgrade, da se zemljište održava u dobroj kondiciji i da se u sve sušnijim sezonama sačuva što više vlage.
Ako ste za BioPlug već čuli, poslušajte iskustvo proizvođača koji ga koristi nekoliko sezona. A ako još uvek niste tretirali parcele, ovo je dobar primer jer njegova uloga počinje odmah posle žetve 🌻
Kako o efektima BioPluga govori gospodin Žarko, pogledajte u videu ispod 👇
Žarko Kobilarov sa porodicom obrađuje 450 hektara, a pošto se na gazdinstvu ne bave s...
Otvorena je diskusija na temu: HPK predlaže pet silosa za pšenicu u pet slavonskih županija
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Koliko ROJSOVACA ima ne riješenu državnu zemlju putem zakupa ; Pranjić , Brošić itd ! Pa ako im to GRUPE JAME , što će im silosi ! A za moje potrebe Više [+] , dovoljan je TURSKI AMBAR , kapaciteta 6 tona , ni toliko u BRDSKOJ SLAVONIJI MALI OPG NISU MOGLI PROIZVESTI !
Podravec
prije 1 tjedan
Gospodine Maliću, pomozite zagovornicima i protivnicima ovog prijedloga analizom na kojoj količini pšenice bi se poljoprivrednicima isplatilo Više [+] udruživanje uzimajući u obzir uštede u nabavi i veće prihode u prodaji kao i dodatne troškove upravljanja. Bumo videli da li je ideja potpuni promašaj ili razuvjerite nevjerne Tome i pokažete da je ovo dobra mjera koju treba provesti.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Nisam siguran je li g.Mihelić ufuran u zapadnjački poduzetnički duh kojemu je glavna mantra tzv "slobodno tržište",ili je baš zbog takvih stavova Više [+] prepoznat od strane politike i krupnog kapitala te instruiran na čelo HPK.Uglavnom po njemu se svi sadašnji problemi trebaju riješavati u budućnosti,a kako dotle preživjetj niti jednog slova od dotičnog gospodina.Priča o navodnjavanju je stara barem 10-15godina i ne dotiče se malih seljaka ,jer većina ima neokrupljene čestice.Sada ide otkrivanje tople vode sa silosima na osnovu županijskih proizvođačkih organizacija koje nigdje ne postoje.Svi ti prijedlozi nemaju realnu osnovu,jer nisu zadovoljeni nikakvi osnovni početni uvjeti za njihovu realizaciju,ali dobro dođu kao spin da se neŝto pokušava i skrene pozornost javnosti sa postojećih problema u vidu nereguliranih uvjeta koje koristi krupni kapital uz prešutni blagoslov politike.To je tzv mađioniĉarski trik odvraćanja pozornosti kako bi nam stvorili privid iluzije i prebacili lopticu odgovornosti na same seljake koji su po g.Miheliću osuđeni na propsat,a buduĉnost je u korporativnoj poljoprivredi.Tako je barem ovdje nekada komentirao...
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Imam POPIS Slavonije iz 1702 za moje selo u brdskoj Slavoniji ! Od tih popisa pa do POPISA RH 2021 SVE JE POZNATO ! POPIS 2021 JE ODLIČAN ; 195 Više [+] izumrlih sela , 597 sa manje od 10 stanovnika ! Pravilnik ministra je ODLIČAN , 200 000 ha BEZ poticaja i VEĆINA IZ ARKOD 31. 12. 2027 ako USTAVNI sud ne UKINE dio Pravilnika ! Zakon za državnu zemlju je ODLIČAN za OPG , potvrde na 1 godinu , SRPSKO - hrvatski zakon o nasljeđivanju SUPER , DVOSTRUKA Austrijska evidencije zemlje , ODLIČNA , 556 općina i gradova , pa to je malo , toliko NEMAMO ni farmi ovaca ! SILOS za GROBARE hrvatske poljoprivrede , trebao bi biti dostatnog kapaciteta !
Ivan Kulak
prije 1 tjedan
Kako više ljudi da shvate da je najmanji problem u poljoprivrednim proizvođačima. Najveći problem poljoprivredne proizvodnje je naš državni aparat. Više [+] Bez reforme ministarstva poljoprivrede,apprrr-a,HAPIH-a,poljoprivredno-savjetodavne službe,HPK-a,gruntovnice,katastra te jedinica lokalne samouprave(općine i županije) nema razvoja poljoprivredne proizvodnje. Bez jasnih pravila i zakona koji se provode i poštivaju te bez strateškog planiranja nema ni budučnosti. Jebenih silosa da budem prost ima i previše u RH,neki su poluprazni a neki se koriste za odlaganje uvezenog opasnog otpada.
Marta Radić
prije 1 tjedan
Ovo što se predlaže već postoji. Naime postoje zakonske osnove za organizaciju Proizvođačke organizacije. Proizvodačku organizaciju osnivaju Više [+] zainteresirani subjekti koji ispunjavaju cilj rada iste , a oni zainteresirani jer smatraju da oni mogu ostvariti svoje ciljeve. Već godinama ne postoje prepreke za ostvarivanje ovakvih organozacija. Zašto one nisu saživjele u ratarstvu , dobro.pitanje. Naravno da je teško udružiti ratare sa 5 do 10 he psenice..oni će vjerojatno imati male koristi od udruživanja , jer pšenica je niskobuđetna roba..treba je znatna količina da bih bila značajna korist. No , proizvođači od 50 he nadalje sigurno bih imali benifite. Ali netreba netko.pozivati poduzetnike u poljoprivrrdi da se udružuju , oni to moraju osjetiti sami kad imaju interes za ovakvim organizacijama...jer kad nekoga gurate u nešto što on ne razumje , teško da će biti zadovoljni. Opčenito gledano , skladištenje robe u posljednje vrijeme pokazalo se kao dobitak , jer žitarice i uljarice u prolječe imaju višu cijenu . Narabmvno.postavlja se pitanje da li ta uskladištena pšenica bih dobila na vrijednosti da se centralizira i mlin koji to može pretvoriti u brašno i dr proizvode od psenice...kada bih bilo tržište i za taj dio..tada ovakva udruživanja dobivaju na težini. Nadamo se da će nešto biti od ovih prijedloga da se u praksi vidi funkcioniranje ovakvih organizacija u ratarstvu.
Podravec
prije 1 tjedan
Ključno pitanje je kome ti silosi trebaju. U našim okvirima veliki su već uložili u vlastite skladišne kapacitete, a srednji i mali time mogu Više [+] ostvariti samo minimalne uštede dok se s druge strane izlažu višestrukim rizicima krivih odluka na koje ne mogu utjecati. Nije mi jasno kako će ove mjere podržati eksperti iz HUP-a koji su pšenicu proglasili najvećim zlom hrvatske poljoprivrefe.
slobodan rajić
prije 1 tjedan
MIhelić ima skoro 65 godina, pred penzijom, kakve on može predlagati planove za budućnost bilo koga u Hrvatskoj poljoprivredi.I ovi prijedlozi su Više [+] njemu napisani, samo ih je trebao pročitati. Nema od toga ništa kad 75 % financira EU, nije ničije ili je svačije, profesionalni podobni menadžment , opet će netko krasti.....standardno.
Podravec
prije 1 tjedan
Koja bedastoća, pa prema kome ćemo mi povećati pregovaračku snagu u prodaji kad ju prodajemo na svjetsko tržište, a udjel nam je na nivou statističke Više [+] greške? Prvi put čujem da rješenje problema može biti u povećanju skladišnih kapaciteta kojih i sada inamo previše. Pametnome dosta. Kako smo sposobni, još nam i dobro ide.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
mali , bili su osnovali nekoliko proizvođačkih organizacija , i tu su dobivali pomoć za rad ! ROJSOVCI koji imaju veće državne površine U ZAKUPU , Više [+] upozorio sam na GRUPE koje će im JAMITI TE POVRŠINE , OPRAVDANO ! Pa ROJSOVCI ratari , nemaju ni pileta ni praseta !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nudim Miheliću TURSKI SILOS , zvan ambar ! Pa ako se nastave SUŠE neće nam ništa trebati ! A ROJSOVCI koji nisu riješili državnu zemlju , ostati će Više [+] bez nje jer GRUPE imaju SILOSE !
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Jako puno nepoznanica u samoj ideji.Prvo u svakoj županiji bi bilo bolje izgraditi dva silosa po 25 000 tona ,jer je recimo Brodsko -posavska Više [+] županija rastegnuta uz Savu,pa je nekom silos udaljen 100 km.Kako prevesti robu,ako znamo da u jeku žetve su kamioni često nedostupni,a traktorom je predaleko?Svaka županija ima već sagrađene betonske silose velikog kapaciteta koji su najbolji za skladištenje,ali neki nisu u funkciji.Recimo u Slav. Brodu su silosi u vlasništvu Granolija,a znamo kako oni posluju i silosi su praktički godinama prazni i zapušteni bez ozbiljnog remonta od kako su ih preuzeli.Meni nije jasno kako će proizvođačke organizacije sudjelovati u projektu kada niti ne postoje.Tko će ih osnovati?
Potpora poljoprivredi i ribarstvu: 10 milijuna eura za sjetvu i 20 milijuna eura za ribarstvo Na sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je dvije mjere potpora za poljoprivredu i ribarstvo, u sklopu mjera usmjerenih na zaštitu kućansta... Više [+]
Potpora poljoprivredi i ribarstvu: 10 milijuna eura za sjetvu i 20 milijuna eura za ribarstvo
Na sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je dvije mjere potpora za poljoprivredu i ribarstvo, u sklopu mjera usmjerenih na zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva predložilo je Program potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini te Zaključak u vezi s mjerom dodjele državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama. Pred novu sezonu grijanja, aktualna je i mjera pomoći potrebitim građanima u obskrbi ogrjevnim drvom, koja je na snazi do 1. travnja 2027. godine.
10 milijuna eura za provedbu jesenske sjetve
Proizvodnja ratarskih kultura godinama se suočava s poremećajima na međunarodnim tržištima, visokim troškovima repromaterijala i energije, dok otkupne cijene pojedinih kultura ne prate rast troškova proizvodnje. Klimatske promjene i sve učestalije i veće štete od prirodnih nepogoda povećavaju proizvodne rizike, financijsko opterećenje poljoprivrednih gospodarstava i ekonomsku održivost.
„Cilj je ovog Programa pružiti potporu proizvođačima u provedbi ovogodišnje jesenske sjetve i time ublažiti posljedice nepovoljnih tržišnih i gospodarskih okolnosti, održati razinu domaće poljoprivredne proizvodnje i ublažiti rast troškova hrane”, rekao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Potpora, za čiju je provedbu predviđeno 10 milijuna eura, namijenjena je proizvođačima pšenice, ječma, zobi, tritikalea, raži i grahorice – ozimih kultura, te pravog pira, stočnog graška i uljane repice.
20 milijuna eura za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti srdelarama
Prema posljednjemu Izvješću o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ribolovne flote Republike Hrvatske za 2025. godinu utvrđeno je da u segmentima ribarske flote koji obuhvaćaju plovila koja koriste okružujuće mreže plivarice ribolovni kapacitet nije uravnotežen s ribolovnim mogućnostima, prvenstveno zbog nepovoljnog stanja stokova male plave ribe u Jadranu.
S obzirom na navedene okolnosti za segmente ribarske flote Republike Hrvatske kojima pripadaju plovila koja koriste okružujuće mreže plivarice predviđen je trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, u skladu s Akcijskim planom Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici.
„Donošenjem ovog Zaključka omogućit će se provedba mjere dodjele državne potpore za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama”, naveo je ministar Vlajčić te pojasnio kako je cilj mjere nadoknada financijskih gubitaka vlasnicima ribarskih plovila nastalih zbog trajnog povlačenja plovila iz gospodarskog ribolova, čime se pridonosi uspostavi ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti u plivaričarskom ribolovu te zaštiti i obnovi ribljih resursa, osobito male plave ribe.
Ukupni predviđeni proračun za provedbu ove mjere iznosi 20 milijuna eura, u skladu s navedenom Odlukom Europske komisije, od čega se predloženim Zaključkom u 2026. godini iz Državnog proračuna financira iznos od 4 milijuna eura.
Pomoć potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom
Dio paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena jest i mjera pomoći potrebitim građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, koja je na snazi od proljeća i provodit će se do 1. travnja 2027. godine, a posebno je aktualna uoči nove sezone grijanja.
Zbog porasta troškova energenata u značajnoj mjeri dolazi do porasta ukupnih troškova života građana. Kako bi se ublažili negativni socijalni učinci te pomoglo socijalno ugroženim kategorijama građana koji se griju na ogrjevno drvo, nastavlja se mjera pomoći kojom se osigurava dostatna količina ovog energenta uz znatno smanjenje njegove cijene. U svrhu pomoći građanima u snabdijevanju ogrjevnim drvom, društvo Hrvatske šume d.o.o. za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo odobrava dodatni popust od 15 %, uz već odobreni popust od 5 %. Mjerom će biti obuhvaćeno oko 60 000 kućanstava koja koriste ogrjevno drvo kao energent.
Procijenjena vrijednost ove mjere iznosi oko 5 milijuna eura.
Nastavak mjera potpore građanima, poljoprivrednicima i ribarima
Predloženim mjerama za jesensku sjetvu i trajni prestanak ribolovnih aktivnosti te već važećom mjerom pomoći pri nabavi ogrjevnog drva nastavlja se provedba mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih i gospodarskih okolnosti te očuvanje domaće poljoprivredne proizvodnje.
Pripremio: Tomislav Radić
GALENIKA-FITOFARMACIJA A.D
prije 2 tjedna
Prinos ili kvalitet? LG Astrolabe pokazala da može oba!
LG ASTROLABE je sorta pšenice nove genetike koja je u Srbiji dostupna od prošle godine. Dobri rezultati sa različitih lokaliteta pokazuju da uz visok potencijal prinosa,...
Sve češće suše, mrazevi, oluje i požari povećavaju rizike u poljoprivredi, ali je u Srbiji osigurano svega oko 15 odsto obradivih površina. Država proizvođačima regresira 40 do 45 odsto premije osiguranja, dok u pojedinim okruzima podsticaj... Više [+]
Sve češće suše, mrazevi, oluje i požari povećavaju rizike u poljoprivredi, ali je u Srbiji osigurano svega oko 15 odsto obradivih površina. Država proizvođačima regresira 40 do 45 odsto premije osiguranja, dok u pojedinim okruzima podsticaj iznosi čak 70 odsto. Osigurati se mogu usevi, voće, povrće, vinogradi i sadni materijal, a polise pokrivaju grad, požar, mraz, poplavu, oluju i, kod pojedinih osiguravača, sušu. Hektar pšenice ili kukuruza u Vojvodini osigurava se za oko 4.500 dinara, a suncokreta za oko 5.300 dinara. Prošle godine isplaćeno je 19.979 zahteva za regresiranje premije osiguranja, u ukupnom iznosu od 1,63 milijarde dinara. #osiguranjeuseva