Pretraga postova
Poljoprivrednik pobijedio državu na sudu! Drugi u čekanju na pravdu izgubili i zdravlje: "To je ciljano i planski napravljeno..." Natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta nerijetko završe u medijima, poljoprivrednici se žale da su nepošteni, da se dijeli po onoj staroj tko je bliže vatr... Više [+]
Poljoprivrednik pobijedio državu na sudu! Drugi u čekanju na pravdu izgubili i zdravlje: "To je ciljano i planski napravljeno..."
Natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta nerijetko završe u medijima, poljoprivrednici se žale da su nepošteni, da se dijeli po onoj staroj tko je bliže vatri taj se bolje grije. O takvom jednom Provjereno je izvještavalo prije tri i pol godine. Iako je nadležno ministarstvo blagoslovilo natječaj, a državno odvjetništvo odbacilo kaznene prijave poljoprivrednika, sada je sud po pojedinačnoj tužbi donio pravomoćnu presudu- i to onu u kojoj kaže poljoprivrednik je bio u pravu! Nepošteno je ostao bez zemlje iako je trebao biti prvi na listi!
Provjereno je o natječaju za državno zemljište u općini Čađavica izvještavalo dva puta. Poljoprivrednici su se bunili, ali bezuspješno. Polagali su nade u županiju i Ministarstvo poljoprivrede koji su natječaj na kraju i blagoslovili.
Upirali su prstom u sada bivšeg načelnika, predsjednika općinskog vijeća i pročelnika Općine.
Natječaj je to iz 2022. godine. Raspisan godinu ranije, trebao je biti gotov u zakonskom roku od 60 dana, a na kraju je trajao rekordnih godinu i sedam mjeseci. Nikakvih sankcija nije bilo. Tadašnji načelnik imao je objašnjenje za to.
Žalili su se da se dijelilo po nekom čudnom ključu i da nikada nisu vidjeli tablice ni odluke o odabiru.
"Ovaj je OPG koji je zet predsjednika vijeća, ujedno je i u kumstvu s načelnikom općine. OPG njegovog brata jednoga, brata drugoga, snahe, to su sve rodbinske veze i to su vam sve načelnikovi kumovi", žalio se Branko Karamarković u prethodne dva Provjerena koja su se bavila ovom temom.
Evo što je tadašnji načelnik rekao na to.
"Pa fala bogu svatko ima i prijatelja i kuma mislim da to zakonski nije protivno", izjavio je tada Mirko Rončević, tadašnji načelnik Čađevica.
Nakon izmjena i svih popravaka koje su napravili, ljudima opet nije bilo jasno što i kako se dogodilo. U ovom natječaju nisu imali pravo na žalbu, ali su napisali na stotine prigovora na koje nisu dobili odgovor. A to ne bi trebalo biti moguće.
Ipak Ministarstvo poljoprivrede, županija i Državno odvjetništvo blagoslovili su ovaj natječaj. I tu bi priči bio kraj da poljoprivrednici nisu pokrenuli sudske sporove. Prvi je pravomoćno okončan i to u korist poljoprivrednika!
"Znači da je to bilo plansko, ciljano, napravljeno. Što sam u ovoj presudi koju sam dobio sa Županijskog suda dokazao", kaže Ivica Bosak, poljoprivrednik koji je pobijedio državu.
Općina je iz natječaja Ivicu eliminirala s tvrdnjom kako nije dokazao domicilnost. Odnosno da nije dokazao da tamo živi dulje od tri godine, samo zato što je produljivao osobnu iskaznicu dvije godine prije natječaja.
"Ja sam dokazao sudskim procesom i sve da sam ja bio broj jedan po kategoriji stočara kojem fali zemlje, mladi poljoprivrednik i kao farma da bliže graničim toj zemlji. Što su ovoj presudi koju držim u ruci je i dokazano, što je Županijski sud u Zadru i dokazao, razjasnio sve po detalju, da sam stvarno imao prebivalište. Sva moja dokumentacija, uredna i na svojoj dokumentaciji se nalazi Vukovarska 127", kazao je Bosak.
Ivica je morao tužiti Republiku Hrvatsku koju je zastupalo Državno odvjetništvo i zakupca koji je parcelu dobio javnom natječaju. Sud je izričito napisao kako su Ivici povrijeđena prava i da se iz tražene dokumentacije u natječaju itekako moglo utvrditi da se bavi poljoprivredom na istom mjestu duge 22 godine, odnosno dokazati domicilnost.
"Ja sam vjerovao u naše hrvatsko pravosuđe da jednom mora doći do istine prave, da se razjasni što je odrađeno na općini Čađavice. Ja nisam htio odustati, jer sam znao da nisam pogriješio. On je svugdje govorio po televizijima, da sam ja pogriješio. Ne, nisam ja pogriješio, nego sad sam dobio presudu koju držim u ruci", kaže Bosak.
No drugi nisu imali snage za tu borbu. Iako su im tužbe još na sudu u Slatini, morali su odustali od poljoprivrede. Neki su osim bez prihoda, ostali i bez zdravlja.
Ženke crne repičine pipe (Ceutorhynchus picitarsis) polažu jaja, pojedinačno ili u grupicama od 2-5, u otvore koje progrizu u lisnim drškama ili korenovom vratu mladih biljaka uljane repice. Stanko Nekić.
Setva zimskih kultura je uveliko u toku a situaciju na terenu donosimo i iz južnog Banata. Mladi ratar Michael Mega ove godine pšenicom zasejava 40ha. Njegovu dobitnu kombinaciju za 7,5t/ha donosimo na Agroklub već do kraja nedelje. :)
Ivan Šulog iz Donje Bistre već gotovo tri desetljeća uzgaja egzotično voće i povrće. Danas se proizvodi njegove tvrtke Exotic King nalaze u vodećim trgovačkim lancima, a od početka mu pruža podršku supruga Martina, dok je kći Maja proglašen... Više [+]
Ivan Šulog iz Donje Bistre već gotovo tri desetljeća uzgaja egzotično voće i povrće. Danas se proizvodi njegove tvrtke Exotic King nalaze u vodećim trgovačkim lancima, a od početka mu pruža podršku supruga Martina, dok je kći Maja proglašena najboljom mladom poljoprivrednicom 2025.
Uskoro više!
Otvorena je diskusija na temu: Prosječnom poljoprivredniku u EU je 57 godina, Komisija sad ima ambiciozan plan za mlade
Ferdinand Majnarich
prije 1 tjedan
Samo je jedan problem a to je LIJENOST Samo je jedan problem a to je LIJENOST
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Problem je Hrvatske UNIŠTENA INDUSTIJA ! Moramo razlikovati život u selu sa prihodom IZVAN poljoprivrede i život sa PRIHODOM, od poljoprivrede ! U Više [+] ruralnom prostoru ZASNOVAN je PREVELIK broj obitelji ! IZUMIRANJE je u Slavoniji počelo 1945 a UBRZANO je nakon RATA 91 - 95 ! To je UBRZANO promašenom privatizacijom kombinata i PROMAŠENIM raspolaganjem sa DRŽAVNOM zemljom čije je PODRŽAVLJENJE počelo 1991 , a 2025 REŽIM u Zagrebu NE ZNA ni koliko LOKALNIH vlasti od MEGALOMANSKIH 556 ima državnu zemlju ni prema stanju u KATASTRU ! ŠTO MOŽEMO pokazati MLADIMA ; POTVRDE KOJE SU I NEKI OD NJIH DOBILI , DA MOGU OBRAĐIVATI DRŽAVNU ZEMLJU JOŠ 1 GODINU ! Jer LOKALNE lijenčine od 2018 NE MORAJU raspolagati sa DRŽAVNOM zemljom , a NE MORA to ni Ministarstvo umjesto njih , jer su DRUGARICA Kolinda i drug Milanović , NEMETNULI NE OBVEZUJUĆI Zakon o poljoprivrednom zemljištu !
Marta Radić
prije 1 tjedan
Puna su nam usta mladih na selu. Treba ovo , treba ono. Svi se slažemo...ako se od svojeg rada na selu nemože normalno živjeti..mladi nemaju što Više [+] raditi na selu. Kakvo je stanje u ruralnim prostorima RH , svima je jasno...nisu nam prostori u ruralnom ptrostoru prazni od danas. Što smo poduzeli ništa. Vratiti mlade na selo..biti će po mom mišljenju vrlo teško , nema tih mjera koje će bitno promjeniti stanje na terenu .
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nema ništa o generacijske obnove ! Pa 2021 imali smo 195 IZUMRLIH sela preko 80 sa samo JEDNIM stanovnikom ili oko 1 000 sela u FAZI IZUMIRANJA ! Više [+] Izlaz je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , da se SPASI što se MOŽE ! Slobodane , i ostali , Plenkoviću je poslano da se IMENUJE povjerenstvo na čelu sa njim i napišu NACRTI zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! Za državnu zemlju napisao sam da na čelu POVJERENSTVA bude g. Majdak - njemu još nisam poslao , kći mi se udaje pa imam oko toga završne pripreme ! BIT prijedloga ; da SVE MALE parcele osim 5 % za ne poljoprivredne mogućnosti IDU na PRODAJU OPG ! Površinske veće , da se dio USTUPI poduzećima , a ostalo OPG na koncesiju 40 godina ili prodaju OPG ! I MODEL prvokupa susjedne parcele ; Majdak 1 , RH 2 , RH 3 , ako Majdak kupi 2 , vrši OKRUPNJAVANJE u JEDNU , a PRIJAVNI list bi radili u KATASTRU , BESPLATNO ITD !
SASA FRANIC
prije 1 tjedan
sve cega su se dotakli ti pogani ljevicarski komunisti je propast. ta pogana Briselska ljeva bagra je unistila EU energetiku, industriju, Više [+] poljooprivredu, stanovnistvo... i ocekivati od iste pogane bagre da sada ucini nesto drugo nego unistenje je beskorisno. jedini spas je istrjebiti svu poganu komunisticku liberalnu teroristicku olos i sve zapoceti ponovo s novom upravom.
slobodan rajić
prije 1 tjedan
Čekamo novi Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu koje će u obećanjima dati prednost mladim, mali i lokalnim OPG-ima. A Majdak kaže da će novi Više [+] zakon prednost dati dosadašnjim zakupcima i da neće biti zemljišnog maksimuma. Da pogađamo šta će biti.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Europska komisija je sve svoje rekla,kada je predložila novi ZPP u visini 15% ukupnog proračuna. Europska komisija je sve svoje rekla,kada je predložila novi ZPP u visini 15% ukupnog proračuna.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković otvorio LDC - PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR službeno je otvorena 21. listopada 2025. godine u Križu U moderan, suvremeni... Više [+]
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković otvorio LDC - PZ JabukaHR u Križu vrijedan 26 milijuna eura
Najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, PZ JabukaHR službeno je otvorena 21. listopada 2025. godine u Križu U moderan, suvremeni LDC centar u investirano je 26 milijuna eura. Logističko-distributivni centar ove proizvođačke organizacije, na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuke, otvorio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
U investiciji od 26 milijuna eura, 15 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je ostatak financirano vlastitim učešćem članova zadrugara te kreditnim aranžmanima.
Ova je investicija primjer kako zajednički mogu funkcionirati javna potpora i privatna inicijativa.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je na svečanosti otvorenja izjavio:
"Ova je investicija nastalo zbog stvarnih potreba hrvatskih poljoprivrednika, odnosno kao realna potreba proizvođača i mogućnosti koje je država, odnosno Vlada stavila na raspolaganje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)". Premijer Plenković je naglasio kako se kroz NPOO gradi više distributivnih centara diljem Hrvatske, no ovaj je zanimljiv jer je došao kao inicijativa proizvođača, a koji će voćarima olakšati poslovanje.
„Spoj politike Vlade i vaše inicijative je doveo do realizacije ovog projekta, a LDC je izrazito važan jer je povezan s onima koji distribuiraju proizvode, a to su trgovački lanci i na taj način se na domaće tržište distribuira svježe jabuke i 100 posto sokovi. Ono što nas posebno veseli jest što je među vama sve veći broj mlađih poljoprivrednika, što je ohrabrujuće#. Premijer Plenković je posebno istaknuo kako će Vlada i dalje osiguravate kroz različite mjere i programe daljnje jačanje poljoprivrede te povećanje domaće samodostatnosti u poljoprivredi.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić na svečanosti otvorenja je rekao:
„Otvaranjem Logističko-distributivnog centra JabukaHR u Križu, jačamo tržišnu poziciju naših proizvođača i osiguravamo dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine. Za ovu investiciju uloženo je 15 milijuna eura bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do sada je kroz NPOO već osiguralo 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju pet logističko-distributivnih centara diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti investicija veće od 110 milijuna eura. Na taj način gradimo mrežu moderne infrastrukture za voće i povrće, jačamo konkurentnost domaće poljoprivrede i osiguravamo da dodana vrijednost ostane u rukama naših proizvođača i lokalnih zajednica. Ova investicija pokazuje koliko zajedničko djelovanje države i proizvođača može doprinijeti razvoju domaće poljoprivrede i osigurati da hrvatski potrošači tijekom cijele godine imaju pristup kvalitetnoj domaćoj jabuci. Ministarstvo će i dalje podupirati ulaganja koja doprinose prehrambenoj samodostatnosti i održivoj budućnosti hrvatskog voćarstva“.
Po kapacitetu i opremljenosti ovaj se LDC ubraja među najveće i najmodernije specijalizirane centre za jabuku u Hrvatskoj, s naglaskom na logističko-distributivnu komponentu samog objekta.
LDC na raspolaganju ima hladnjače kapaciteta 6.700 tona s ULO/DCA tehnologijom, suvremene linije za sortiranje i pakiranje, pogon za preradu i proizvodnju sokova te vlastitu solarnu elektranu snage 480 kW. Investicija uključuje sortirnicu kapaciteta do 15 t/h, pakirni centra koji se prostire na 3.000 m2, a na u tom se centru nalazi 6 funkcionalnih linija za pakiranje jabuke i ostalog voća, linija za preradu industrijske jabuke i ostalog voća u 100% prirodne sokove koji su prisutni u gotovo svim trgovačkim lancima, te plato odnosno prostor za smještaj između 15-20 tisuća boks-paleta.
Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR izjavio je:
„Sama ideja i prve pripremne radnje započele su u 2022. godini, a sa zemljanim radovima, odnosno izgradnjom logističko-distributivnog centra krenulo se sredinom 2023. godine. Kao i u svakoj velikoj investiciji, suočili smo se s izazovima – od rasta cijena materijala do usklađivanja isporuka opreme – no sve smo uspješno savladali. Danas s ponosom otvaramo centar i stavljamo ga u puni pogon. Za voćarstvo je ovo veliki iskorak jer se osigurava kontinuitet proizvodnje i prisutnost domaće jabuke na tržištu. Potrošači od sada mogu računati na domaću jabuku visoke kvalitete kroz cijelu godinu, s jasnim podrijetlom i zajamčenom svježinom."
Cvitan je naglasio kako u sklopu „Berbe 2025. godine“ ova proizvođačka organizacija ima stabilnije prinose i ono što je najvažnije puno bolju kvalitetu u odnosu na prošlogodišnju sezonu u kojoj su klimatske promjene (u prvom redu visoke temperature i ekstremno dug period bez padalina) ostavile nemjerljive posljedice za proizvođače i na organizaciju.
„Ovogodišnji su prinosi puno manji od očekivanih zbog nepovoljnog utjecaja mraza u travnju, te sušnog perioda u lipnju. Zahvaljujući i ovim novim skladišnim kapacitetima, u kojima se čuva jabuka, domaća jabuka ostat će dostupna na tržištu sve do iduće berbe. Upravo je zato ulaganje u infrastrukturu poput LDC-a presudno za budućnost hrvatskog voćarstva“, kazao je Cvitan.
Cvitan je istaknuo kako hrvatski voćari očekuju od države nastavak investicijskih potpora.
„Budućnost vidimo u modernim tehnologijama, digitalizaciji i održivoj proizvodnji. Mlade treba motivirati kroz poticaje, edukaciju i pokazati im da poljoprivreda može biti moderan, profitabilan i inovativan posao“, zaključio je Luka Cvitan.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na svečanom otvorenju je kazao:
„Budućnost hrvatskog voćarstva ovisi o promišljenom ulaganju u proizvodnju voća (ne samo u površine) te od samog odabira voćnih vrsta koje tržište traži. Isto tako i o ulaganjima u infrastrukturu - zaštitu od elementarnih nepogoda (mraz, tuča, suša), modernizaciju mehanizacije i preradu kao dodanu vrijednost proizvedenog voća. Udruživanje voćara u proizvodnji skladištenju i plasmanu je jedan od preduvjeta opstojnosti proizvođača. Tako možemo osigurati veću dodanu vrijednost, stabilnu opskrbu, konkurentne cijene i održivu proizvodnju“.- rekao je
Markota
„Smatramo kako je potrebno i dalje prilagođavati politiku novim izazovima; globalnim, klimatskim i financijskim — kako bismo ostali konkurentni i u budućnosti nastavili razvijati sektor voćarstva. Bez podrške države ne bi bilo moguće graditi projekte poput ovakvog LDC-a. To su investicije koje mijenjaju cijeli sektor – donose stabilnost proizvođačima, dostupnost domaće jabuke potrošačima i sigurnost hrane za društvo u cjelini“, kazao je Markota.
Naglasio je kako država igra ključnu ulogu partnera koji osigurava da se ovakav razvoj i modernizacija uopće mogu dogoditi jer je to preduvjet opstojnosti proizvodnje voća koje je izuzetno zahtjevna. Skladišni kapaciteti su ključni, a posebice ovi koji su u vlasništvu ili kontroli proizvođača, jer istima jamče sigurnost kvalitetnog skladištenja, te kontinuitet distribucije tijekom cijele godine.
„Ovakvim investicijama proizvođači dobivaju stabilniji prihod, potrošači stalno dostupnu domaću jabuku, a cijeli sektor dugoročnu sigurnost. Primjer PZ JabukaHR pokazuje da upravo kroz zajedništvo možemo osigurati veće kapacitete, snažniji brend i bolji nastup na tržištu. Ako država prepozna i nastavi pratiti ovakve investicije, koje direktno utječu na povećanje i rast proizvodnje te postizanje konačnog cilja - ostvarivanja prehrambene suverenosti, vjerujemo da će hrvatska jabuka i domaće voće postati još više konkurentno i prisutno i izvan naših granica, dok potrošačima možemo zajamčiti više domaće, sigurne i kvalitetne hrane" - zaključio je Markota.
PZ JabukaHR najveća je i najstarija proizvođačka organizacije u RH, koja broji osamnaest članova - proizvođača jabuka sa proizvodnim površinama od gotovo 250 hektara jabuke. Organizacija surađuje i sa desecima drugih proizvođača jabuke, s kojima u ovome trenutku na godišnjoj razini skladišti, konfekcionira i na tržište stavlja (u prvom redu kroz kanale retail-a) između 12.000 i 15.000 tona jabuke.
Danas okuplja 50-tak članova i pridruženih članova (od čega trenutno 18 zadrugara) iz središnje Hrvatske, Slavonije i Međimurja. Kontrolira proizvodnju jabuke na više od 450 hektara, što u komercijalnom smislu predstavlja tržišni udio od gotovo 30 posto.
Posebno veseli što se u zadruzi nalazi i sve veći broj mlađih proizvođača koji nastavljaju obiteljsku tradiciju, a njihova prosječna starost se kreće oko 40 godina, što je najveća vrijednost ove organizacije.
PZ JabukaHR je prva u RH, dobili certifikat Dokazan kvaliteta – Hrvatska, te surađuje sa gotovo svim trgovačkim lancima u RH, bilo da se radi o svježoj jabuci ili 100% prirodnom soku. Suradnja sa renomiranim trgovačkim lancima nosi i određene obveze, a u prvom redu obvezu certificiranja proizvodnje GlobalGAP + GRASP certifikatom. Novi objekt uspješno je prošao i audit certifikata IFS Food.
Udruživanje je ključno za razvoj voćarstva – pojedinačno nitko ne bi mogao realizirati ovakav projekt. LDC pokazuje što proizvođači mogu postići kada djeluju zajedno: stabilnu opskrbu, zajednički nastup na tržištu i snažniji brend.
Svjetski dan jabuke se obilježava svake godine, 21. listopada. Jabuka simbolizira zdravlje, tradiciju i održivu domaću proizvodnju. Radi se o voćnoj vrsti koja na našem podneblju daje izvrsne rezultate, nutricionističke i prehrambenie vrijednosti. Jedno je to od najzdravijeg voća – bogato je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, Redovita konzumacija pridonosi zdravlju srca, probave i jačanju imuniteta.
EU proizvodnja ove godine manja je za 0,1 posto, no ako ovogodišnje očekivane prinose stavimo u odnos sa trogodišnjim ili petogodišnjim prosjekom, radi se o padu od gotovo 7,5%, što na proizvodnim količinama, većima od 10 milijuna tona, predstavlja veliko smanjenje.
Hrvatska će ove godine imati oko 35 tisuća tona jabuka, što je gotovo za trećinu manje nego lani.
U EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i duljom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim podrijetlom i održivom proizvodnjom.
Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj to nešto niže – oko 12 kilograma. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku. Upravo to pokazuje da Hrvatska ima prostor za rast kroz veću dostupnost domaće jabuke tijekom cijele godine i promociju njezine zdravstvene vrijednosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Jesenska priprema voćaka: 4 koraka do obilnog uroda
Kako bismo osigurali zdrave i obilno rodne voćke u sljedećoj godini, potrebno je u jesen obaviti nekoliko obaveznih radnji. Donosimo pregled najvažnijih agrotehničkih mje...
Repičina lisna osa - Athalia rosae L. (Athalia colibri Christ.) i njeno suzbijanje u jesen. Ova štetočine rasprostranjena je u čitavoj našoj zemlji, a naročito u rejonima gde se uljana repica intenzivno gaji. Jedna je od najvažnijih štetoči... Više [+]
Repičina lisna osa - Athalia rosae L. (Athalia colibri Christ.) i njeno suzbijanje u jesen.
Ova štetočine rasprostranjena je u čitavoj našoj zemlji, a naročito u rejonima gde se uljana repica intenzivno gaji. Jedna je od najvažnijih štetočina ozime uljane repice u jesen, koja u pojedinim godinama za kratko vreme uništi lisnu masu, prouzrokujući golobrst.
Opis, način života i štetnost. Odrasla osa je veličine oko 8 mm, narandžastožute boje i sa crnom glavom. Raspon krila je 15 - 18 mm, a krila su prozirna, sa tamnom mrljom na prednjem rubu. Larva je tipa pagusenice - ima 3 para grudnih i 8 pari trbušnih (lažnih) nogu. U mlađim uzrastima je zelenkastosiva, a u starijim tamnosiva, na leđima skoro crna, duga do 20 mm. U toku godine ima 2-3 generacije, dok prezimljava odrasla larva u kokonu u zemljištu, na dubini od 10-20 cm.
Rasprostranjena je u čitavoj našoj zemlji, a naročito u rejonima gde se uljana repica intenzivno gaji. Jedna je od najvažnijih štetočina ozime uljane repice u jesen, koja u pojedinim godinama za kratko vreme uništi lisnu masu, prouzrokujući golobrst.
Imago se krajem aprila i tokom maja hrani dopunski nektarom korova, a zatim polaže jaja na lišće krstašica (uljane repice, gorušice i drugih, uglavnom korovskih biljaka). Prva generacija obično nije toliko brojna ni štetna za uljanu repicu, jer je ona tada već odrasla. Ose druge generacije lete tokom avgusta i septembra, polažu jaja u parenhim listova, po rubovima liski mlade ozime uljane repice, te pagusenice nanose velike štete izgrizanjem, tada još veoma oskudne lisne mase. U uslovima toplog i suvog vremena u septembru i oktobru, prouzrokuju golobrst na velikim površinama, naročito starije larve.
Mere suzbijanja. Na isto polje uljana repica se može vratiti nakon četiri godine, uz korišćenje prostorne i vremenske izolacije između starih i novih polja, na udaljenosti ne manjoj od 1 km i prekid proizvodnje na jednom gazdinstvu od najmanje jedne godine.
Smanjenju gubitaka doprinosi gajenje prinosnih sorti, kao i sorti uljane repice koje imaju osobinu da se brzo razvijaju i regenerišu posle golobrsta, odgovarajuće đubrenje, kvalitetna priprema zemljišta, blagovremena setva i suzbijanje korova iz porodice krstašica.
U najbolje preduseve uljanoj repici ubrajaju se grašak, krompir, rano povrće, ozimi ječam i pšenica. Setva lovnih biljaka (uljana rotkva) na ivičnim delovima parcela ima za cilj koncentraciju osa i suzbijanje na ivici parcela pod uljanom repicom.
Ako se na svakoj drugoj biljci mlade uljane repice nađe u proseku do jedna larva (manja od 10 mm), opravdano je izvoditi hemijsko suzbijanje.
Preporuka za suzbijanje pagusenica repičine lisne ose: Kako su biljke uljane repice u osetljivoj fazi, a po postizanju praga štetnosti koristiti insekticide na bazi piretroida: deltametrin 0,3 l/ha, lambda-cihalotrin 0,25 l/ha, alfa-cipermetrin 0,1 l/ha, bifentrin 0,15 l/ha;
Ovim tretmanom se suzbijaju i vaši na ozimoj uljanoj repici.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Ove jeseni većina parcela je seje se u teškim uslovima 🚜, posle sušnog perioda i nedostatka vlage u zemljištu. Zato je važno da pomognemo biljkama da se što pre ukorene i razviju pre zime. 📌Biofor Active aktivira mikrobiološku aktivnost u... Više [+]
Ove jeseni većina parcela je seje se u teškim uslovima 🚜, posle sušnog perioda i nedostatka vlage u zemljištu. Zato je važno da pomognemo biljkama da se što pre ukorene i razviju pre zime.
📌Biofor Active aktivira mikrobiološku aktivnost u zemljištu i oslobađa hranljive elemente koji su već prisutni – azot, fosfor i kalijum – čineći ih dostupnim mladim biljkama.
Na taj način pšenica dobija energiju za snažan početni rast, formira jak koren i ulazi u zimu u punoj kondiciji.
✅ Preporučena primena: 2–3 l/ha posle setve ili u fazi nicanja
✅ Prednosti: brži rast, bolji koren, otpornija biljka
Biofor Active je deo BTZ tehnologije (biološkog tretmana zemljišta) kojom vraćamo ravnotežu u zemljište i podstičemo prirodne procese ishrane biljaka.
Zemljište se oživljava – a usev uzvraća boljim startom i sigurnijim prinosom.
#bioforactive #mikrobioloskadjubriva #bioforsystem #ishranabiljaka
BregFest Na BregFestu će nastupiti čak 70 vinara Vinari Bregovite Hrvatske u Laubi pripremaju Na 4. BregFestu u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, nastupit će 70 vinara Bregovite Hrvatske. Oni će Zagrepčanima i njihovim gostima u p... Više [+]
BregFest
Na BregFestu će nastupiti čak 70 vinara
Vinari Bregovite Hrvatske u Laubi pripremaju
Na 4. BregFestu u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, nastupit će 70 vinara Bregovite Hrvatske. Oni će Zagrepčanima i njihovim gostima u petak 24. listopada 2025. godine predstaviti 400 vina.
„Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska osnovana je prije šest godina. Odmah je bilo jasno da većina vinara iz Središnje bregovite Hrvatske svoj posao radi izvrsno, ali samozatajno. BregFestom smo njih i njihova vina željeli što bolje predstaviti zagrebačkoj vinskoj publici. Ponosni smo što se BregFest u samo četiri godine od skromnog festivala razvio u vinski spektakl podjednako važan našim vinarima i istinskim zaljubljenicima u vina. Veseli nas i činjenica da smo to uspjeli postići na isti način na koji se brinemo za svoje vinograde te dozrijevanje vina u našim vinskim podrumima – sami, uz mnogo truda i rada. Nadamo se da će nas i ove godine zaljubljenici u vina posjetiti u što većem broju. Želimo da upoznaju ljude koji stvaraju vina koja oduševljavaju sudce na uglednim međunarodnim vinskim natjecanjima, ali, još i važnije, naše sugrađane koji pomno biraju vina za trenutke opuštanja i slavlja u društvu najdražih ljudi“, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska i vinar Vinarije Polovanec.
„Središnja bregovita Hrvatska jedna je od četiriju hrvatskih vinskih regija. Obuhvaća vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice. Svako vinogorje ima svoje specifičnosti, ali kao vinare više nas toga spaja, nego razdvaja. Veliku pozornost pridajemo očuvanju autohtonih sorti vinove loze među kojima su najslavnije kraljevina, škrlet i pušipel. Vina autohtonih sorti donose jedinstvene kombinacije boja, mirisa i okusa, ali povod su i za pričanje priča o tradiciji ovdašnjeg vinogradarstva i vinarstva te mjestu vina u našoj kulturi. Sve to vjetar je u leđa našoj proizvodnji vina, ali i prepoznavanju Središnje bregovite Hrvatsku kao vinske destinacije“, kazala je Petra Miklaužić, potpredsjednica Bregovite Hrvatske i vinarka Vinarije Miklaužić.
„Autohtone su se sorte pokazale kao idealne baze za pjenušce, a proizvodnja pjenušaca u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj kontinuirano raste. Ova se vinska regija s pravom naziva hrvatskom kolijevkom pjenušaca. Gotovo svaka vinarija ovdje proizvodi pjenušac ili ga ima u planu početi proizvoditi. Riječ je većinom o malim obiteljskim vinarijama s dugom tradicijom koje možemo zvati i boutique vinarijama. Te vinarije proizvode u svjetskim razmjerima male količine vina, no ta su vina iznimne kvalitete. Svjesni smo da je za kvalitetu vina, kako autohtonih, tako i internacionalnih sorti, jako zaslužan ovdašnji terroir – tlo, položaj i klima, no ne smijemo zanemariti čovjeka. Naše obiteljske vinarije sada preuzimaju mlade generacije. Riječ je o školovanim vinarima koji znaju zadovoljiti visoke standarde iskusne vinske publike, no koji osluškuju i ukus mladih ljudi koji tek otkrivaju ljepotu svijeta vina“, rekla je Ivana Puhelek, potpredsjednica Bregovite Hrvatske, vinarka Vinarije Puhelek Purek i predavačica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Novo izdanje BregFesta, festivala vina Bregovite Hrvatske, najavljeno je na doručku uz pjenušac u restoranu Maksimir u Zagrebu.
BregFest održat će se u Laubi u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati.
Pokrovitelji festivala su Grad Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstvo turizma.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije:Marko Čolić