energija @KLUB (64)

Zapadni Balkan se suočava sa klimatskim promenama koje sve snažnije pogađaju poljoprivredu, naročito kroz suše, ekstremne vremenske prilike i veće rizike u proizvodnji. Ekonomista dr Drini Imami sa Poljoprivrednog univerziteta u Tirani ocen... Više [+]

Zapadni Balkan se suočava sa klimatskim promenama koje sve snažnije pogađaju poljoprivredu, naročito kroz suše, ekstremne vremenske prilike i veće rizike u proizvodnji. Ekonomista dr Drini Imami sa Poljoprivrednog univerziteta u Tirani ocenjuje da region istovremeno mora da rešava i duboke strukturne probleme, poput niske produktivnosti, usitnjenih gazdinstava, depopulacije i ograničenih finansijskih resursa.
Ipak, zelena tranzicija, kako ističe, može biti pokretač modernizacije. Ulaganja u održivu poljoprivredu, obnovljive izvore energije i ruralni razvoj mogu povećati konkurentnost i otpornost regiona. Kao ključna rešenja izdvajaju se jačanje savetodavnih službi, bolja razmena podataka, klimatski pametne prakse i regionalna saradnja. #klimatskepromene #balkan

Srbija je Svetski dan vetra, 15. jun, dočekala sa 13 vetroelektrana ukupne snage 824,2 MW, dok su u izgradnji još dva vetroparka - Crni Vrh i Jasikovo, sa više od 200 MW, saopštilo je udruženje OIE Srbija. Time se zemlja približava jednom g... Više [+]

Srbija je Svetski dan vetra, 15. jun, dočekala sa 13 vetroelektrana ukupne snage 824,2 MW, dok su u izgradnji još dva vetroparka - Crni Vrh i Jasikovo, sa više od 200 MW, saopštilo je udruženje OIE Srbija. Time se zemlja približava jednom gigavatu čiste energije iz vetra.
Ipak, iz OIE upozoravaju da nove izmene Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom unose neizvesnost, jer se izrada novih studija priključenja za projekte iz vetra i sunca odlaže do poslednjeg kvartala 2029. godine.
U svetu je energija vetra prošle godine zabeležila rekord: instalisano je 165 GW novih kapaciteta, dok je globalni kapacitet dostigao gotovo 1,3 TW. #vetroelektrane

Više od 70% farmi u Engleskoj danas deo prihoda ostvaruje van tradicionalne proizvodnje hrane, pokazuju podaci britanskih vlasti. Zbog rasta troškova goriva, đubriva, stočne hrane i radne snage, klimatskih rizika, nestabilnog tržišta i sman... Više [+]

Više od 70% farmi u Engleskoj danas deo prihoda ostvaruje van tradicionalne proizvodnje hrane, pokazuju podaci britanskih vlasti. Zbog rasta troškova goriva, đubriva, stočne hrane i radne snage, klimatskih rizika, nestabilnog tržišta i smanjenja podsticaja, mnogi farmeri razvijaju dopunske delatnosti kako bi sačuvali gazdinstva. Najčešći dodatni izvori prihoda su seoski turizam, kampovi, prodaja lokalnih proizvoda i obnovljivi izvori energije. Na pojedinim farmama ovi poslovi donose više novca od same poljoprivrede. Stručnjaci ocenjuju da ovaj trend pokazuje da proizvodnja hrane sve češće nije dovoljna za opstanak gazdinstava, već diversifikacija postaje neophodan uslov za održivost moderne poljoprivrede. #farme #ruralnirazvoj
Foto: Pexels

Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku. Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima... Više [+]

Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku.

Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima koje je stranim sortama teško preživjeti:
- Iznimno hladne zime koje testiraju preživljavanje ozimih kultura.
- Suha proljeća koja zahtijevaju snažnu energiju klijanja u hladnom tlu.
- Dugi ljetni dani (ponoćno sunce) koji potpuno mijenjaju ritam rasta biljaka.

Taste of Vitality U Muzeju Apoksiomena, u Malom Lošinju, 27. svibnja 2026. godine, održano je predstavljanje projekta Taste of Vitality i dodjela certifikata lošinjskim ugostiteljima čija certificirana jela povezuju gastronomiju i suvremene... Više [+]

Taste of Vitality
U Muzeju Apoksiomena, u Malom Lošinju, 27. svibnja 2026. godine, održano je predstavljanje projekta Taste of Vitality i dodjela certifikata lošinjskim ugostiteljima čija certificirana jela povezuju gastronomiju i suvremene nutricionističke smjernice.

Ove godine oznaku Taste of Vitality nosi više od 90 delicija iz ponude 18 lošinjskih ugostiteljskih objekata: restoran Artatore, Baracuda gostionica, Bora Bar trattoria & tartuferia, Borik Beach Restaurant,  Breakfast Club Lošinj, konoba Corrado, Diana Steakhouse, Deveron Gastro Pub, restoran Pinia - Lječilište Veli Lošinj, konoba Mare, Moby Dick Gelateria, restoran Noštromo, restoran Papa Bepi, Ridimutak beach bar, konoba Silvana, restoran Veli žal, restoran Olea - Vitality hotel Punta i restoran Za kantuni. 

Među certificiranim delicijama su brojna jela od rakova, riba i školjaka iz lošinjskog akvatorija te jela od otočne janjetine i divljači, čiji su okusi dodatno obogaćeni lošinjskim aromatičnim biljem. Načini pripreme certificiranih jela osmišljeni su tako da što bolje očuvaju nutritivnu vrijednost namirnica, a sastojci su pažljivo izabrani kako bi pridonijeli razini energije nakon obroka.

Ugostiteljima i gostima su se obratili direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, Dalibor Cvitković, zatim voditeljica projekta prof. Karin Mimica (Gastronaut) te mag. nutr. Diana Gluhak Spajić (autorica Healthy Meal Standarda), zadužena za nutricionistički dio projekta. 

Nakon predstavljanja projekta i dodjele certifikata, održana je kulinarska prezentacija učenika Srednje škole Ambroza Haračića a predstavljena su i vina vinara Komadine, među kojima je i Sansigot, vino od autohtone lošinjske sorte. Događanje su uljepšale Sali Saganić i Lorena Lafter, učenice 3. razreda glazbene škole OŠ M. Martinolića. 

Projekt provodi Turistička zajednica Grada Malog Lošinja u suradnji s Abisalom – Klubom Gastronaut, nutricionistima i lošinjskim ugostiteljim. Sve online objave vezane uz Lošinj kao destinaciju gastronomije i vitalnog načina života objedinjene su pod hashtagom #TasteofVitality.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Taste of Vitality