Pretraga postova
Uspjeh počinje u tlu: Kako pripremiti ozime kulture za zimu?
Prve faze razvoja ozimih kultura presudne su za konačan rezultat na kraju sezone. Zato je sada pravi trenutak za ulaganje u rješenja koja biljkama pružaju čvrst temelj i...
Ove jeseni većina parcela je seje se u teškim uslovima 🚜, posle sušnog perioda i nedostatka vlage u zemljištu. Zato je važno da pomognemo biljkama da se što pre ukorene i razviju pre zime. 📌Biofor Active aktivira mikrobiološku aktivnost u... Više [+]
Ove jeseni većina parcela je seje se u teškim uslovima 🚜, posle sušnog perioda i nedostatka vlage u zemljištu. Zato je važno da pomognemo biljkama da se što pre ukorene i razviju pre zime.
📌Biofor Active aktivira mikrobiološku aktivnost u zemljištu i oslobađa hranljive elemente koji su već prisutni – azot, fosfor i kalijum – čineći ih dostupnim mladim biljkama.
Na taj način pšenica dobija energiju za snažan početni rast, formira jak koren i ulazi u zimu u punoj kondiciji.
✅ Preporučena primena: 2–3 l/ha posle setve ili u fazi nicanja
✅ Prednosti: brži rast, bolji koren, otpornija biljka
Biofor Active je deo BTZ tehnologije (biološkog tretmana zemljišta) kojom vraćamo ravnotežu u zemljište i podstičemo prirodne procese ishrane biljaka.
Zemljište se oživljava – a usev uzvraća boljim startom i sigurnijim prinosom.
#bioforactive #mikrobioloskadjubriva #bioforsystem #ishranabiljaka
U prvoj polovini 2025. godine vetroparkovi i solarne elektrane proizvele su više struje nego elektrane na ugalj, pokazuju podaci klimatskog centra Ember. To je prvi put u istoriji da su OIE nadmašili fosilna goriva u globalnoj proizvodnji e... Više [+]
U prvoj polovini 2025. godine vetroparkovi i solarne elektrane proizvele su više struje nego elektrane na ugalj, pokazuju podaci klimatskog centra Ember. To je prvi put u istoriji da su OIE nadmašili fosilna goriva u globalnoj proizvodnji električne energije. Solarna energija porasla je za trećinu u odnosu na 2024. i pokrila više od 80% novog rasta potražnje, dok je energija vetra povećana za više od 7%. Najveći doprinos dali su Kina i Indija, dok su SAD i Evropa i dalje više oslonjene na fosilna goriva. Prema procenama Međunarodne agencije za energetiku, kapacitet obnovljivih izvora mogao bi da se udvostruči do kraja decenije, pri čemu će solarna energija imati ključnu ulogu u toj tranziciji. #obnovljiviizvorienergije
Foto: Pixabay
Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO), u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i uz podršku EU, od 2021. sprovodi projekat „Jačanje otpornosti sektora poljoprivrede na elementarne nepogode“. Projekat traje do januara 2026. i ima... Više [+]
Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO), u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i uz podršku EU, od 2021. sprovodi projekat „Jačanje otpornosti sektora poljoprivrede na elementarne nepogode“. Projekat traje do januara 2026. i ima cilj da poljoprivreda u Srbiji postane održivija i spremnija na klimatske izazove. Uključene su 23 opštine, formirano je deset demo centara, a u 11 škola uveden je predmet „Klimatske promene u poljoprivredi“. Postavljeno je više od 60 oglednih polja sa inovativnim praksama, poput podzemnog navodnjavanja na solarni pogon, kalcizacije i podrivanja. U Braničevskom okrugu zabeleženi su prinosi veći od 5 do 25%. Primer dobre prakse je i Poljoprivredna škola u Požarevcu, gde je instaliran solarni sistem Agrivoltaik, koji omogućava kombinovanu proizvodnju energije i hrane. Projekat nudi praktična rešenja koja ublažavaju posledice klimatskih nepogoda i stvaraju temelje za konkurentniju i dugoročno održivu poljoprivredu u Srbiji. #otpornostpoljoprivrede #klimatskepromene #agrovoltaik
Agritechnica nagrade za inovacije u zlatu za revolucionarnu CLAAS balirku sljedeće generacije. 🥇 Popeli smo se na vrh postolja jer jedna zlatna medalja ide CLAAS balirki za četvrtaste bale sljedeće generacije: potpuno novi razvoj s mnoštvo... Više [+]
Agritechnica nagrade za inovacije u zlatu za revolucionarnu CLAAS balirku sljedeće generacije. 🥇
Popeli smo se na vrh postolja jer jedna zlatna medalja ide CLAAS balirki za četvrtaste bale sljedeće generacije: potpuno novi razvoj s mnoštvom revolucionarnih tehnologija, koji će za nekoliko tjedana proslaviti svoju svjetsku premijeru na Agritechnici u Hannoveru.
Ova balirka za četvrtaste bale s potpuno novim, inovativnim cjelokupnim konceptom bit će pozicionirana iznad obitelji QUADRANT u ponudi CLAAS balirki u budućnosti. Stroj, čije će ime također biti objavljeno na Agritechnici, kombinira visoku propusnost s konstantno visokom gustoćom bale.
Stroj kombinira visoku propusnost s konstantno visokim gustoćama bale. U praksi, ovaj novi koncept postiže protok do 70 t/h pri baliranju slame i održava konstantnu gustoću bale od 210 kg/m³, dosežući čak i do 235 kg/m³ pri vršnim performansama.
Između ostalog, ove funkcije omogućuje glavni mjenjač integriran u okvir s linearnim protokom snage. Inovativni pogon radi s dva uzdužna zamašnjaka, koji pohranjuju znatnu energiju kako bi se osiguralo ravnomjerno zbijanje. Daljnje inovacije uključuju kontrolu gustoće uz pomoć umjetne inteligencije i novo razvijeni čvorač s dvostrukom petljom. Kombinira visoku čvrstoću čvora s niskom napetošću konca bez ostavljanja ostataka konca na polju.
Više informacija o balirki za četvrtaste bale sljedeće generacije bit će dostupno na sajmu Agritechnica od 9. studenog. Ostanite s nama. 🔜 👀
#CLAAS #Agritechnica #Poljoprivreda #Poljoprivreda #Strojevi #Inovacija
Sve više poljoprivrednika u Srbiji koristi obnovljive izvore energije. Jedan od njih je Jordan Kostadinov, koji već osam godina uspešno navodnjava imanje solarnim sistemom. Ulaganje mu se, kaže, brzo isplatilo. Njegov sistem snage 1 kW obez... Više [+]
Sve više poljoprivrednika u Srbiji koristi obnovljive izvore energije. Jedan od njih je Jordan Kostadinov, koji već osam godina uspešno navodnjava imanje solarnim sistemom. Ulaganje mu se, kaže, brzo isplatilo. Njegov sistem snage 1 kW obezbeđuje 300 litara vode u minuti i navodnjava deset kilometara kap po kap mreže. Zahvaljujući baterijama od 7 kWh, radi i tokom oblačnih dana, a troškovi održavanja su minimalni. Panel od pola kilovata danas košta oko 100 evra, što, prema njegovim rečima, čini ovu tehnologiju dostupnom i isplativom. Kostadinov veruje da solarne pumpe u potpunosti mogu zameniti dizel ili električne, a kao sledeći korak vidi razvoj mobilnih solarnih stanica. #solar #navodnjavanje
Foto: Pixabay
Natječaj 73.11: Uložite u tehnologiju za preradu orašastih plodova!
Ako razmišljate o sljedećem koraku u razvoju svoje proizvodnje, prerada je logičan izbor. Kroz natječaj 73.11 – Potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda mo...
🌞 SOLARNA ELEKTRANA I PRERADA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: OD IDEJE DO REALIZACIJE 🌞 Pridružite nam se na panelu koji će otkriti kako spoj sunčeve energije i poljoprivredne prerade može revolucionirati vaš posao! 💡🌾 📌 Teme koje ćemo istr... Više [+]
🌞 SOLARNA ELEKTRANA I PRERADA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: OD IDEJE DO REALIZACIJE 🌞
Pridružite nam se na panelu koji će otkriti kako spoj sunčeve energije i poljoprivredne prerade može revolucionirati vaš posao! 💡🌾
📌 Teme koje ćemo istražiti:
✅ Kako solarna energija smanjuje troškove proizvodnje i povećava energetsku neovisnost?
✅ Praktični koraci za planiranje i izgradnju solarne elektrane na poljoprivrednom gospodarstvu.
✅ Prerada poljoprivrednih proizvoda uz održivu energiju: primjeri uspješnih projekata.
✅ Financiranje i poticaji za zelene tehnologije.
👥 Govornici:
▶️ prof.dr.sc. Ivo Grgić - moderator (AFZG i MIIG - obrt za poslovno savjetovanje)
▶️mr.sc. Željka Gudelj-Velaga - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH
▶️Rodoljub Džakula, dr.vet.med. - OPG Džakula
▶️Ivana Matić, mag.ing.mech. - Agro Invest Grupa d.o.o.
▶️mr.sc. Mladen Modrovčić - HEP-ODS d.o.o.
📅 Datum: 6, rujna 2025. godine
🕒 Vrijeme: 11 sati
📍 Lokacija: Sajamski prostor Gudovac
Ovo je prilika da čujete kako kombinacija sunca i poljoprivrede stvara održive, profitabilne modele! 🔋🌱
🔗 Prijava i više informacija:
https://docs.google.com/.../1FAIpQLSfi.../viewform
...
🎀 NAPOMENA: prijavljeni sudionici imaju besplatan ulaz na Sajam u subotu 6️⃣. rujna 2025.
#SolarnaEnergija #Poljoprivreda #OdrživiRazvoj #PanelRasprava #GreenEnergy #jesenskisajam #jesenskisajamugudovcu #sajamgudovac #bjelovarskisajam #sajam #bjelovarskisajamgudovac
Međunarodni festival pršuta – Drniš Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda... Više [+]
Međunarodni festival pršuta – Drniš
Prije Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025., koji se održava 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o izazovima u proizvodnji pršuta i promociji kvalitetnih suhomesnatih proizvoda razgovarati stručnjaci, proizvođači i predstavnici institucija.
„Drniš se s ponosom potvrđuje kao Grad pršuta i domaćin festivala koji okuplja najbolje proizvođače i stručnjake. Naš cilj je čuvati tradiciju, poticati razvoj lokalne proizvodnje i promovirati pršut kao strateški gurmanski proizvod koji Hrvatsku predstavlja u Europi i svijetu“, kaže gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija.
U suradnji s Istarskom županijom koja je partner Festivala, u petak, 29. kolovoza, s početkom u 16 sati održat će se dva zanimljiva panela: „Made in Croatia – Mjere i aktivnosti u zaštiti tradicionalnih proizvoda zaštićenog naziva u EU“ i „Promocija i brendiranje zaštićenih hrvatskih tradicionalnih proizvoda danas“.
Moderator panela je Mario Bratulić, načelnik Općine Sveti Petar u Šumi, poznatoj po proizvodnji autohtonih kobasica, prvoj Hrvatskoj kući od kobasica te sajmu „S kobasicom u EU“.
Uz načelnika Bratulića iz Istre će na panelima gostovati i prvi čovjek poljoprivrede Istarske županije, pročelnik Ezio Pinzan, Jasminka Benazić iz tvrtke Histris te proizvođači istarskog pršuta Mladen Dujmović i vlasnica tvrtke Pisinium Hani Hreljak.
Očekuje se dolazak ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mate Čačića, zamjenika predsjednika Uprave HAMAG BICRO-a Ante Janka Bobetka i izvršnog direktora Klastera hrvatskog pršuta Ante Madira.
„Unatoč velikim izazovima na tržištu, hrvatski pršuti imaju sigurnu budućnost jer iza njih stoje generacije proizvođača, veliko znanje, iskustvo i predanost, a festival u Drnišu najbolji je pokazatelj te snage“, ističe potpredsjednik HOK-a Joso Smolić.
„Cijene pršuta nisu pratile visinu inflacije ni ogroman rast troškova proizvodnje. Iako se mi proizvođači proteklih godina suočavamo s poskupljenjima sirovine, energije i rada, kako bismo ostali konkurentni i zadržali kupce, minimalno smo korigirali cijene. Pršut je proizvod vrhunske kvalitete i dugotrajne proizvodnje, a naš je cilj očuvati njegovu dostupnost potrošačima, čak i kada to znači manju zaradu za proizvođače“, poručuje predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa.
U Drnišu danas proizvede oko 50 tisuća komada pršuta od čega je deset posto zaštićeni drniški pršut.
Proizvođači pršuta u Drnišu, na Kvarneru, u Istri i Dalmaciji nemaju problema s plasmanom. Riječ je o vrhunskim proizvodima, bez aditiva, a jedini konzervans im je morska sol. Točnije na godišnjoj razini proizvedemo oko 500 tisuća komada, a pojedemo više od milijun komada pršuta. Drugim riječima, 500 tisuća dolazi iz uvoza.
„U drniškom onaj donji dio pršuta kojeg nazivamo kapak može biti dug do pet centimetara, a u dalmatinskom od osam do deset centimetara. Drniški se proizvodi od sredine listopada do ožujka, a dalmatinski se može proizvoditi čitave godine. I dalmatinski i drniški se dime na bukovini, grabu i hrastu, no drniški može još koristiti lupine badema i smilje. Drniški može imati do 50 posto udjela vode i nije mu propisana donja granica, dok je u dalmatinskom udio vode od 30 do 55 posto, a i razina soli je nešto manja u drniškom i iznosi do sedam posto, dok u dalmatinskom može biti do sedam i pol posto“, kaže Madir.
Otkada su na razini Europske unije zaštićeni drniški i dalmatinski pršut, često čujem pitanje zar Drniš nije u Dalmaciji, zbog čega dvije zaštite?
Najlakše je to objasniti na primjeru bavarske i minhenske kobasice – obje su bijele kobasice (weisswurst) i dolaze iz istog područja. Minhenska je nastala na dugoj tradiciji proizvodnje bavarske kobasice i ima neke svoje specifičnosti.
Takav je slučaj i s drniškim i dalmatinskim pršutom. Drniški je nastao na dugoj tradiciji proizvodnje dalmatinskog pršuta, no od njega se izdvaja po nekim specifičnostima koje su strogo propisane i specifikacijom pa se samo onaj pršut koji prati specifikaciju može nazvati drniškim, a svi ostali su pršuti. Podsjećam da hrvatska uz drniški i dalmatinski ima još dva zaštićena pršuta na razini Europske unije – krčki i istarski, čime se potvrđuje iznimna kvaliteta pršutarske tradicije i proizvodnje u Hrvatskoj“, ističe Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta.
Organizatori osmog izdanja Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025. Udruga proizvođača drniškog pršuta, Grad Drniš i Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica Grada Drniša i Udruga Miljevački sabor - najavljuju bogat program. Poručuju vidimo se u Gradu pršuta 29. i 30. kolovoza.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto Mario Sučić, izvor Grad Drniš
Energija života (selo Krušvar - Dicmo) - #RuralFoto #selo