Nakon diplome iz ekološke poljoprivrede Naomi Marjanović odlučila se posvetiti uzgoju cvijeća na prirodan način vodeći brigu o sezoni, zdravom tlu i bez korištenja pesticida i umjetnih gnojiva. Cvijećem dekorira vjenčanja koja njezin suprug fotografira.
Kad smo se prvi puta čule radi intervjua Naomi Marjanović rekla je da mora prvo ili kupiti ili unajmiti zemljište za vrt jer onaj u kojem je trenutno uskoro neće biti njen. Kako to nije jednostavno, pomislila sam da se vjerojatno nećemo čuti u skorije vrijeme, no Naomi je ubrzo zajedno sa suprugom ipak kupila poljoprivredno zemljište u Mariji Gorici kraj Zaprešića kako bi tamo uzgajala cvijeće. Jedna sezona je sad već iza nje i u vrtu trenutno skuplja sjemenke cvijeća koje se pokazalo odličnim za bukete i pokušava što više toga razmnožiti sama.
Ovoj diplomantici ekološke poljoprivrede oduvijek je bila važna održivost i to pokušava primijeniti i u vrtu.
"Uzgajam cvijeće po principu 'Slow flowers', a to znači korištenje lokalnog, sezonskog i ekološki uzgojenog cvijeća bez hormona i prskanja. Ljudi često misle da je dovoljno otići do livade ili polja po buket poljskog cvijeća, ali to nije tako jednostavno, takav se buket ipak mora negdje uzgojiti“, priča Naomi dok pijuckamo kavu ispod stabla oraha.
Zemljište koje je kupila zapravo je bio voćnjak i većinu voćaka je ostavila jer joj se sviđa kombinacija uzgoja cvijeća, povrća, trajnica i voćki. Godinama se voćnjakom nitko nije bavio što se Naomi i svidjelo jer je to značilo da nitko nije orao tlo.
"Dali smo odmah tlo na analizu i otkrili da je dosta bogato humusom i željeli smo imati svoje zemljište kako bih mogla otkriti utjecaj na kvalitetu tla. To planiram isprobati malčiranjem i pokrovnim usjevima, ne želim prevrtati tlo nego mu pomoći da ga nastane dobri mikroorganizmi“, objašnjava Naomi dodajući da je već ovu godinu posijala heljdu kako bi dodala fosfora tlu jer je analiza pokazala da ovaj element nedostaje.
Naomi dopušta da joj vrt svojim položajem i blizinom šume određuje gdje će što saditi. Tako će gredice uz rub šume namijeniti za proljetnice jer tamo već prirodno raste kukurijek kojemu će pridružiti narcise.
"Želim što više trajnica koje će biti tu svaku godinu i važno mi je imati dosta cvijeća koje ima miris ili u samom cvijetu ili u listovima jer je miris nešto što se povezuje s trenutkom i onda te uvijek podsjeća na nešto lijepo“, romantično će ova mlada žena koja zasad sve radi uglavnom sama jer je poljoprivreda njezina ljubav, a kroz cvijeće zadovoljava i svoju potrebu za estetikom. Cvijećem uljepšava vjenčanja koja njezin suprug fotografira. Kako su u pitanju drukčije cvjetne kreacije od uobičajenih i mladenci koji odaberu Ember studio na neki način podržavaju njezin projekt održivog uzgoja.
Njezini buketi uvijek su različiti, ovisno o tome što se nudi u vrtu tih dana. Tako je ponekad čak i heljda završila u buketu, ali i stolisnik jer Naomi je dobra poznavateljica samoniklog bilja pa koristi i ono koje prirodno raste u vrtu.
"Planiram puno ruža posaditi, ali onih starinskih ne ovih klasičnih koje vidimo po cvjećarnama, ruže uvijek lijepo izgledaju u buketima čak i kad se posuše. Božuri su uvijek traženi pa ću vjerojatno i njih posaditi, ali sigurno ću i ponoviti pijetlovu krijestu jer se odlično drži u buketima i neobična je“, priča dok šećemo među cinijama koje još ne odustaju od cvatnje u jesenskom vrtu.
Kad nije u vrtu bavi se pisanjem za časopise i internetske portale u Njemačkoj. Tamo je, naime studirala na prijediplomskom studiju agronomije i počela pisati, i za Agroklub, o temama koje je zanimaju iz iskustva agronoma.
"Posljedna tema je bila o jednoj ekološkoj farmi koja radi na principu podrške zajednice. Dakle, ljudi se pretplate na određenu površinu i što se tamo uzgaja, njihovo je na tjednoj bazi“, objašnjava.
Njezina velika želja je uzgoj hrane po principu silvopastoralnog sustava s ovcama, drvećem, trajnicama, voćem i povrće. Za to će joj, međutim, trebati veće zemljište od trenutnog. Ne bi me iznenadilo da ga unajmi ili kupi do, recimo sljedećeg proljeća, kad bi mogli posjetiti njezin vrt proljetnica.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica