Pretraga tekstova
Od 2018. potražnja za ovom "superhranom" raste zbog zdravstvenih prednosti te rasta popularnosti veganstva i zdrave prehrane.
Tamnoljubičasta bobica, plod bazge, postala je popularna u posljednja dva desetljeća, osobito u SAD-u, gdje je prodaja 2019. godine dosegnula 113 milijuna dolara, prenio je East-fruit.com.
Globalno tržište procjenjuje se na oko 320 milijuna dolara godišnje, a dominira europska sorta (Sambucus nigra), dok američka (Sambucus canadensis) ima potencijal za širenje. U SAD-u je 2017. godine 320 hektara zemlje bilo namijenjeno komercijalnoj proizvodnji ove biljke.
Bazga je bogata antioksidansima, posebno antocijaninima, koji joj daju tamnoljubičastu boju i za koje se vjeruje da jačaju imunološki sustav te ublažavaju simptome prehlade i gripe.
Plod i cvijet sve se više koriste u prehrambenim proizvodima i pićima. Zbog svoje isplativosti, u nekim su europskim državama njezine bobice zamijenile borovnice u proizvodima poput jogurta.
Od ploda i cvijeta prave se džemovi, pekmezi, dodaje se u pite i peciva. Također se koristi kao prirodna boja za hranu te kao aroma za pivo i vino.
Bobice bazge su ljekovite, a koriste se i u kulinarstvu - evo recepata
Može se koristiti i za pripremu čaja, soka i sirupa, te u alkoholnim pićima kao što su vino, gin, likeri, pivo i cideri. Ekstrakti bazge, kapsule, pastile i gumeni bomboni koriste se kao dodaci prehrani.
Od 2018. potražnja za ovom "superhranom" raste zbog zdravstvenih prednosti te rasta popularnosti veganstva i zdrave prehrane.
U Europi, zemlje poput Srbije i Austrije uzgajaju ju industrijski. U Italiji su njezine bobice dio kulinarske i medicinske tradicije, dok se u Ukrajini uglavnom smatra ukrasnom biljkom ili narodnim lijekom, a industrijski uzgoj gotovo ne postoji. Australija se pokušava uključiti na rastuće tržište ove biljke, iako za sada dominira europski uvoz.
Profesionalni uzgajivači bobičastog voća u istočnoj Europi i središnjoj Aziji, ističe ovaj medij, uglavnom zanemaruju njezin komercijalni potencijal. Trenutačno samo rijetki iskorištavaju ovu nišu, uspješno izvozeći uglavnom divlju bazgu u zemlje EU, nakon čega slijedi izvoz u SAD.
Tagovi
Cvijet bazge Plod bazge Bobice bazge Tržište bazge
Autor
Više [+]
Magistar novinarstva s iskustvom rada u domaćim i stranim medijima, ljubitelj prirode.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.