Moda iz prirode: Zašto je botanički tisak Vite Ivičič toliko poznat i nagrađivan?

U drugoj epizodi serijala Talenti EU regija o dobrim praksama koju je snimila RTV Slovenija donosimo priču o modnoj i tekstilnoj dizajenirici Viti Ivičič iz Bele krajine u Sloveniji.

"Izrađujem odjeću od prirodnih materijala, dizajniram tkanine i bavim se obradom domaćeg lanenog platna na tradicionalan način. Moja glavna inspiracija je priroda", rekla je. U svom radu koristi puno cvijeća, biljaka, boja prirodnim bojilima odnosno radi tisak sa svježim, većim cvijećem, tako da može reći da u potpunosti živi u skladu s prirodom.

Njeni su je roditelji, dodaje, jako poticali u tome što radi, jer su i sami kreativci. Svoj je put započela studiranjem u Londonu. Prvo je bila usmjerena na dizajn nakita, no kasnije se prebacila na tekstil. Već je od malih nogu znala da želiti biti dizajnerica.

Nagrada za najinovativniju eksperimentalnu kolekciju

"U osnovnoj školi imala sam učiteljicu Nataliju Orlič, koja me dodatno poticala na tom putu", prisjeća se Vita. Prijavljivala ju je na razne likovne tečajeve te podržavala kad je imala izložbe. Smatra da je i učiteljica prepoznala njezin talent.

Prva nagrada koje se sjeća bila je za najbolji belokranjski suvenir koji organiziraju u sklopu vinskog festivala. Tada je bila u srednjoj školi, a nagrada ju je naravno jako razveselila. Kasnije je u Engleskoj osvojila Debbie Bliss nagradu za pletenje i šivanje, a jedna od važnijih za nju bila je i ona za najinovativniju eksperimentalnu kolekciju 2017. na velikom međunarodnom natjecanju Mittelmoda u Italiji.

Od stočarstva do keramike: Kako mladi poduzetnici oživljavaju talijanska sela?

"Lan me uvijek privlačio. To mi je bilo podsvjesno usađeno jer dolazim iz Bele krajine, gdje smo poznati po obradi domaćeg lanenog platna", ističe.

Kada se vratila u Sloveniju, povezala se s Borom Raztresenom s imanja Lan, koji već dugo obrađuje lan tradicionalnim metodama, te s Parkom prirode Kopa. Prije dvije godine proveli su projekt u kojem su prošli sve korake obrade domaćeg lanenog platna, od sjetve, berbe lana, tučenja, češljanja, do tkanja.

"Bio je to ozbiljan, lijep testni projekt u kojem je sudjelovalo više od 50 volontera iz Bele krajine i šireg područja Slovenije. Kroz njega smo puno učili, stjecali znanja, ali se i povezivali", rekla je.

Prepoznatljiv tisak svježim cvijećem

S lanom ima puno posla, to je posao koji traje cijelu godinu, naglasio je kipar Boštjan Kavčič: "Najvažnije je bilo što smo radili u grupi i smatram da je to danas izuzetno važno. Upravo taj timski duh i suradnja nešto je što nam danas nedostaje." Smatra kako dizajn Vite Ivičič zaista predstavlja zero waste u praksi odnosno proizvodnja bez otpada. Kaže da bi mnogi veliki proizvođači mogli učiti iz njenog procesa.

"U Sloveniji nam nedostaje samopouzdanja da cijenimo vlastiti rad. Mislim da smo mi Slovenci visoko obrazovani i da proizvodimo iznimne proizvode, no često se premalo međusobno podržavamo. To je nešto što bismo trebali naučiti", poručuje.

Jedna od njenih prepoznatljivih tehnika je tisak svježim cvijećem. Naime, pojašnjava kako se ono čekičem utiskuje u tkaninu, a zatim skenira i dalje oblikuje u razne uzorke. Tako dobiva unikatne tkanine koje kasnije koristi za izradu odjeće, marama ili drugih odjevnih predmeta.

Na pitanje zašto ostati u malom mjestu kaže da je to njen izbor jer možeš imati autentičan doticaj s prirodom i vrijeme sporije prolazi. To što živi u Beloj krajini ne smatra preprekom budući da danas možeš biti povezan s cijelim svijetom.

"Najviše me inspirira priroda, procvjetala polja. Posvuda mogu naći materijal, u svako doba godine", zaključila je.

Cijelu priču o Viti Ivičič pogledajte u videoprilogu:

Projekt Talenti EU regija, kojeg sufinancira Europska unija, fokusiran je na europski demografski problem odljeva mozgova. Budući da se neke regije bore s rastućom nerazvijenošću i nedostatkom talenata, serijal emisija RTV Slovenije se bavi upravo problemom manjih regija koje napušta mlado i visokoobrazovano stanovništvo. Kroz 26 emisija predstavit će se dobre prakse iz 11 europskih zemalja koje su se uhvatile u koštac s ovim sve brže širućim trendom.