Obilje vlage i nestabilno vrijeme ne odgovara ni ukrasnom bilju. Ove godine višak vlage i niske proljetne temperature uvjetovale su i veću pojavu bolesti i štetnika na ružama.
Iako mnogi ljubitelji cvijeća, savjet i pomoć traže kad se bolest već pojavila, važno je napomenuti da i ukrasno bilje, posebno ruže, treba redovno tretirati. Kako bi bile zdrave i cvjetale, a cvjetovi bili krupni, intenzivnije boje, potrebno ih je preventivno zaštiti od bolesti i kukaca te redovno i umjereno prihranjivati.
Sa zaštitom treba početi ubrzo nakon pojave prvih listova. Posljednjih godina, kako su zime blage i ne odvija se redukcija štetnika, prvenstveno lisne uši, ubrzo se nakon nicanja listova na naličju javljaju štetnici zato ju je potrebno tretirati pravovremeno. Obično je to polovicom travnja, ali zaštitu treba obavljati i tijekom ljeta.
Prilikom tretmana potrebno je malo saviti list kako bi tekućina doprla i na naličje. Ruže su vrlo cijenjene ukrasne biljke, ali su podložne brojnim bolestima i štetnicima koji mogu znatno narušiti njihov izgled i zdravlje.
Evo pregleda najčešćih bolesti ruža, kao i savjeta za njihovu prevenciju i suzbijanje:
Izuzetno vlažno vrijeme, kao što je ove godine, pogoduje razvoju patogena. Jedna od najučestalijih bolesti je pepelnica ruže, Sphaeroteca pannosa, čiji se simptomi javljaju u vidu bijelo-sive prevlake na listovima, pupoljcima i stabljikama. Vrhovi listova se uvijaju, a mladi izdanci i pupoljci izgledaju kao posuti brašnom. Prilikom zalijevanja treba izbjegavati kvašenje lista. Pri suzbijanju ove bolesti primjenjuju se fungicidi na bazi sumpora kao što su: Thiovit jet, Chromosul i drugi.
Hrđu ruže uzrokuje gljivica Phragmidium mucronatum, to je također jedna od najučestalijih bolesti. Simptomi se obično manifestiraju, u početku, kao male narančaste pjege na listu koje se kako bolest napreduje spajaju u sve veće mrlje. Listovi postepeno žute i dolazi do njegove prijevremene defolijacije, što dodatno iscrpljuje biljku. Zaštita se ogleda u preventivnom tretmanu fungicidima na bazi bakra.
Zvjezdasta pjegavost, Marsonnina rosace, je bolest lista ruže. Javlja se početkom ljeta na gornjoj strani lista u obliku zvjezdastih tamnosmeđih do crnih pjega nepravilnog oblika, veličine 2-12 milimetara. Može dovesti do potpune ogoljenosti grana. Bolest prezimljava u zaraženom listu, pa bi takve listove i grane trebalo odstraniti i zapaliti.
Siva trulež, Botrytis cinerea, je također jedna od učestalih bolesti čiji se simptomi ogledaju u vidu sivo-smećkastih mrlja na listovima, a naročito na pupoljcima i cvjetovima. Poželjno je uklanjati uvele cvjetove i ostale zaražene dijelove biljaka.
Crna pjegavost lista, Diplocarpon rosae, se ogleda u vidu crnih i žutih pjega na licu lista, listovi požute i otpadaju. Potrebno je zaražene listove uklanjati i spaljivati, održavati prozračnost u ružičnjaku, te preventivno koristiti fungicide na bazi bakra.
Plamenjača ruže, Pseudoperonospora sparsa, gljivice iz roda Pseudoperonospora je prisutna i na ružama. Simptomi se ogledaju na listu u vidu nekroze (žućenje) lista, list izgleda kao da je spaljen, s gornje strane listovi su prekriveni smeđim mrljama, s donje sivim. Preventivno bolest se sprječava tretmanima preparatima na bazi bakra.
Što se tiče štetnika prve i najznačajnije su lisne vaši, Aphidoidea, pojavljuju se odmah nakon nicanja mladih listova i pupova u vidu skupina malih zelenih, crnih ili bijelih kukaca na pupoljcima i mladim izdancima. Naseljavaju gljivice čađavice koji luče ljepljivu mednu rosu. Lako se suzbijaju većinom insekticida registriranih za suzbijanje lisnih uši kao što su npr. Talon i dr. Biološka kontrola se može postići prisustvom mrava, bubamara i parazitskih osica tako da ako ove insekte primijetite u svom ružičnjaku ne suzbijajte ih, one rade posao za vas, hrane se lisnim ušima i njihovim jajima.
Koprivina grinja, Tetranychus urticae, je također učestala štetočina na ružama. Ovo je najopasniji štetnik, nevidljiv golim okom. Zadnjih godina je veoma zastupljena. Brzo se širi na temperaturama preko 30 stupnjeva Celzijevih. Javlja se početkom lipnja. Simptomi se javljaju u vidu sitnih, bjeličastih točkica koje nastaju sisanjem listova. Listovi postepeno žute i otpadaju. Suho vrijeme i visoke temperature im odgovaraju pa se održavanje visoke vlage u cvjetnjaku može svrstati u jednu od mjera. Kemijski tretman se obavlja nekim od akaricida: Vertimec i dr.
Ružini tripsi, Thrips fuscipennis, su jako sitni smeđe do crne boje, teško uočljivi pa je njihovo suzbijanje otežano. Napada pupoljke i dijelove cvjetova. Suzbijaju se akaricidima, a učinkovito sredstvo je i Laser.
Kako bi ruže što bolje izgledale i napredovale potrebno ih je saditi na sunčana i prozračna mjesta, redovno im uklanjati zaraženo lišće i cvjetove. Pri zalijevanju, voditi računa da se zalijeva samo pri dnu, izbjegavati vlaženje lista. Neophodna je redovna i umjerena gnojidba kako bi biljka bila otpornija na bolesti i stresne situacije.
Osim preventivno kemijskim sredstvima, ruže u borbi protiv bolesti i štetnika možete tretirati prirodnim sredstvima od koprive, češnjaka i drugim pripravcima.
Tagovi
Autorica
