Pretraga tekstova
Ova ljekovita vrsta ne podnosi niske temperature i zbog toga se unosi u kuće i stanove tijekom zime, u kontinentalnom području.
Uzgoj ružmarina u kontinentalnom području podrazumijeva da će se lončanice najveći dio godine držati u kućama ili stanovima. Ova višegodišnja biljna vrsta raste sporo, a ne podnosi niske temperature i zbog toga se prije jesenskih mrazeva sklanja na neko svijetlo i toplo mjesto. Ružmarin se iznosi napolje u proljeće, poslije kasnih mrazeva. Stariji grmovi mogu izdržati do -5°C dok su mlađi osjetljiviji.
Najveća opasnost za ovu ljekovitu vrstu tijekom zimskih mjeseci su: slabo osvjetljenje, neuravnoteženo zalijevanje, pojava bolesti i napad štetnika.
Slabo osvjetljenje je najčešći problem koji se javlja tijekom zime i može izazvati propadanje. Naglo premještanje u zatvoren prostor sa slabim svjetlom izaziva jak stres i biljka nema vremena priviknuti se na novonastale okolnosti. Posebno je to slučaj ako su se tijekom ljeta držale na osunčanom balkonu gdje je ružmarin bio izložen suncu i do osam sati.
Zbog toga je potrebno postepeno privikavanje na nove uvjete. Nekoliko tjedana prije unošenja trebalo bi ga staviti na sjenovito mjesto kako bi se adaptirao na sjenu pa onda postepeno pomicati prema mjestu s manje svjetlosti. Tako će lakše ići privikavanje na sredinu smanjene osunčanosti.
Najbolje je za prezimljavanje odabrati južni prozor kuće ili stana jer će se tako osigurati dovoljno svjetlosti. Ukoliko je broj sunčanih sati manji od šest tijekom dana, potrebno je biljku izložiti onoj umjetnoj kako bi se nadoknadila njena potreba za osvjetljenošću.
Neuravnoteženo zalijevanje odnosi se na premalo ili previše dodavanja vode. U oba slučaja ružmarin može uvenuti. Vrlo je važno da se na dno lončanice postavi drenažni sloj koji će omogućiti otjecanje suviška vode. Zalijevanje obavljati samo kada je površina supstrata u posudi suha. Tijekom zime potrebno mu je manje vode jer ima sporiji rast. Ako je ima previše, doći će do truljenja korijena dok nedostatak vlage dovodi do njegovog sušenja, što na kraju rezultira sušenjem cijele biljke.
Pojava bolesti i napad štetnika mogu biti uzrok propadanja ružmarina. Posebno je to izraženo kada se previše zalijeva i nema cirkulacije zraka. Prvi znak da je supstrat previše navlažen i da zrak stagnira je pojava brašnaste plijesni. Kuhinje treba izbjegavati kod izbora mjesta za prezimljavanje zbog povišene vlažnosti zraka. Simptomi ove bolesti manifestiraju se kao brašnasta prevlaka po listovima i grančicama. Smanjuje se asimilacijska površina listova i biljka propada. Da bi se spriječio razvoj patogena neophodno je izabrati svijetlo mjesto s dobrom cirkulacijom zraka i umjereno zalijevati zemlju. Kada se već javi plijesan, može pomoći otopina praška za pecivo ili ona od češnjaka.
Što je biljka ružmarina zdravija i što su bolji uvjeti tijekom zime, to su manje šanse pojave bolesti ili napada štetnika. Najčešće ga u zatvorenom prostoru napadaju biljne i leptiraste uši ili grinje. Može se tretirati i uljem neem-a, ukoliko se pojave ovi štetni insekti na biljci.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri? Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog b... Više [+]
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri?
Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog boravka u Hrvatskoj i Istru. Poseban naglasak njegova posjeta bio je i na gastronomiji. U tradicionalnom okruženju kušao je istarske specijalitete, među kojima fritaju s tartufima, kao i autohtona istarska vina.
Fogle je dio svog istarskog putovanja posvetio otkrivanju svijeta maslinovog ulja u kušaonici braće Chiavalon koja već desetljećima gradi autentičnu priču.
Obišao je ekološke maslinike, pomno slušao priču o obiteljskom gospodarstvu, kušao njihova višestruko nagrađivana ekstra djevičanska maslinova ulja i razgovarao o vrijednostima koje svakodnevno usmjeravaju njihov rad - poštovanju prema prirodi, predanosti kvaliteti i uvjerenju da vrhunski proizvodi nastaju na zdravom tlu i u skladnom ekosustavu.
"Posebno smo ponosni što je Ben upravo kod nas doživio svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja. Kroz mirise i okuse otkrio je kako prepoznati karakteristike vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kako se različite sorte izražavaju u čaši te kako aroma i okus otkrivaju kvalitetu, svježinu i osobnost svakog ulja. Benove vlastite riječi to su najljepše opisale: Nisam imao pojma da maslinovo ulje može imati ovakav okus", objavio je na društvenim mrežama OPG Chiavalon.
Ono što ih je posebno impresioniralo bila je Benova iskrena znatiželja i interes za ljude i priče koje stoje iza proizvoda.
Izvor fotografija: OPG Chiavalon
Blanka Kufner
prije 2 tjedna
Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :) Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :)
Blanka Kufner
prije 2 tjedna
Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija? Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija?
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Blanka, koji je to njegov serijal? Blanka, koji je to njegov serijal?