Cvjeta uvoz cvijeća

U Hrvatsku se godišnje uveze cvijeća u vrijednosti 50 milijuna dolara, dok domaći cvjećari, sve teže, nalaze put do potrošača. Zato se sve češće žale da im posao kvare uvoznici, koji uvoze jeftinije cvijeća, dok njima zarada nije više kao nekad.

Domaći proizvođači cvijeća smatraju da bi trebalo proštriti kontrolu uvoza cvijeća te posebno upozoravaju na deklaracije na proizvodima, jer se uvozi sve i svašta. Naime, na domaće tržište dolazi cvijeće koje je vraćeno s aukcijske prodaje na robnim burzama u drugim zemljama i koje uvene dva do tri dana nakon kupnje. Pojedine županije, kao Zagrebačka i Varaždinska te Grad Zagreb, potiču proizvodnju cvijeća, jer se bez ulaganja u nove tehnologije teško može opstati na tržištu.

Samo u Zagrebačkoj županiji registrirano je 65 uzgajivača cvijeća, a cvijeće se proizvodi na 79.314 četvornih metara, od čega je pola natkriveno. Najčešće se uzgajaju maćuhice, jaglac, petunija, surfinija, pelagonija te krizanteme. U Hrvatsku se uvozi oko 90 posto cvijeća. Samo u sklopu Veletržnice cvijeća na Žitnjaku u Zagrebu, posluje oko 30 uvoznika cvijeća. Tamo se prodaja cvijeća na veliko odvija svaki dan, ali veliki posao mora sačekati blagdan Svih Svetih, Božić i Valentinovo te Uskrs. Ni na nedavni Dan žena prodaja cvijeća nije bila kao nekad.

Na Žitnjaku ima i kolumbijskih ruža, kojima je rok za prodaju samo četiri dana. No, najviše je ukrasnog cvijeća za cvjećarnice, koje polako nestaju, jer je prodaja sve manja. Hrvatska ima gotovo sve uvjete za mnogo veću proizvodnju cvijeća, od prirodnih do zemljišnih uvjeta. Cvijeće se, osim iz hobija, može proizvoditi i na malim usitnjenim poljoprivrednim površinama, kakvih je najviše u Hrvatskoj, od tri do pet hektara, ali nužno je osigurati plastenike, vodu i ljudski rad.

I Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja potiče proizvodnju cvijeća na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Riječ je o lavandi, buhaču i ljekovitom bilju, koji se najviše uzgajaju na otocima, ali i u Istri te Podravini. S druge strane, sve bolji posao s cvijećem rade samozvani dekorateri, koji svoj rad odnosno cvjetne aranžmane masno naplaćuju. Dobar posao s cvijećem, osim različitih smotri na Bundeku i Boćarskom domu u Zagrebu, rade i veliki trgovački centri, koji imaju cijele odjele za prodaju ukrasnog cvijeća za domaćinstva.
Za pohvaliti je manifestacije koje potiču ukrašavanje balkona cvijećem, jer bi takve akcije mogle potaknuti veću sadnju cvijeća za osobne potrebe. Riječ je se o unosnom hobiju, koji može biti i dodatni izvor zarade na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Najviše cvijeća iz Italije

Najveće izvoznice cvijeća su Italija, otkud se u Hrvatsku uvozi nešto više od 8988 tona, a iza nje je Nizozemska sa 6500 tona. To su i dvije najveće zemlje po proizvodnji cvijeća u Europi, koje prate i cijela cvjećarska industrija. Velike količine cvijeća uvoze se i iz Mađarske, Njemačke i Španjolske, dok se godišnje iz Slovenije uveze 470 tona cvijeća, Srbije 391 tona, a iz Ekvatora 263 tona.

Autor: Marinko Petković