Cvijeće uljepšava prostor, čini nas sretnijima i pomaže nam da izrazimo misli i osjećaje.
Cvijeće privlači naša osjetila mnoštvom oblika, boja i mirisa. Kao naš pratitelj, od davnina je bilo uz nas, kako u važnim životnim trenucima, tako i svakodnevno. Najljepši cvijet ne postoji, svaki se izdvaja svojom posebnošću i nosi određeno značenje.
Pored prirodnih staništa, cvjetnim vrstama se okružujemo i u životnom prostoru, čije uređenje skoro da je i nezamislivo bez njega. Ali cvijeće ima mnogo veću ulogu od estetske, jer pozitivno utječe na kvalitetu života. Ono ima relaksacijsko djelovanje, u blizini cvijeća smanjuju se tuga, napetost, nelagodu, koji ustupaju mjesto zadovoljstvu, radosti i optimizmu.
Ljudi u cvijeću, kao jednoj od najljepših kreacija prirode, uživaju na različite načine. Oni koji ga uzgajaju sigurni su da je ljubav između čovjeka i cvijeća uzajamna, njeguju ga i poklanjaju mu pažnju, a ono ih nagrađuje svojom ljepotom. Drugi se samo dive cvijeću posmatrajući ga s distance, u prolazu, a najmanje je ravnodušnih prema cvijeću i onih koji ga ne vole. Cvijeće povećava društvenu interakciju među ljudima i jača intimne veze, a sam čin poklanjanja je aktivnost u kojoj uživaju obje strane.
Poklanjanje cvijeća je mnogo više od običnog dara i znaka pažnje koji pružamo drugome. Svaki cvijet ima određenu simboliku kojom može se prenijeti poruka ili osjećaji, ali ne samo lijepa, već i ona poput mržnje, nepovjerenja, ljutnje. Potreba ljudi da misli i osjećaje izraze diskretno, bez riječi, predstavlja jezik cvijeća ili floriografiju. Počeci stvaranja ovakvog načina izražavanja vežu se za drevne istočnjačke kulture, zatim se dalje razvijao u haremima otomanskog carstva.
U Europi jezik cvijeća postaje popularan tijekom viktorijanskog doba Ujedinjenog kraljevstva u 19. stoljeću, iz potrebe izražavanja emocija u društvu u kojem su vladala stroga pravila. Tada se počinju tiskati i posebni riječnici koji su otkrivali značenje cvijeća. Najpoznatije djelo tog razdoblja je "Jezik cvijeća i poezije", koje je napisala Henrietta Dimon 1851. godine. S vremenom, javljala su se i druga tumačenja jezika cvijeća, od istovjetnih do potpuno različitih. Početkom 20. stoljeća poznavanje jezika cvijeća smatralo se dijelom opće kulture.
Skoro svaki narod i svako podneblje ima sebi svojstven jezik cvijeća, pa prema tome i način izražavanja poruka i osjećaja putem cvijeća. Ali čest je slučaj da za jedan cvijet postoje više, ponekad sasvim suprotnih tumačenja. I sam jezik cvijeća kroz vrijeme trpi promjene i mijenja se, kao rezultat preplitanja i prodora različitih kultura, običaja i trendova.
Iako se danas poruke i osjećaji mogu razmjenjivati na različite načine, cvijeće je u određenim prilikama i dalje jedinstveno sredstvo komunikacije. Svaka vrsta cvijeća u kombinaciji s bojom detaljnije određuje njegovu simboliku. Buket sastavljen od više vrsta raznobojnog cvijeća može izreći jednu cijelu priču.
- Bijela boja je simbol čistoće, mira, nevinosti, poštovanja.
- Cvijeće žute boje potiče osjećaj sreće i prijateljstva.
- Narančasta predstavlja energiju, toplinu i želju za životom.
- Crveni cvjetovi su simbol snage, hrabrosti, strasti, požude.
- Ružičastom bojom opisuju se mladost, sreća i uživanje.
- Ljubičasta ukazuje na dostojanstvo, ponos, divljenje.
- Plava ima umirujuće djelovanje.
- Cvijeće zelene boje simbolizira zdravlje i regeneraciju.
Najčešće se poklanjaju ruže, crvene kao znak ljubavi, bijele čistote i nježnosti. Margaritama se ističe istinitost osjećaja, nada i prijateljstvo. Ljiljan je simbol ljepote, sreće, besmrtnosti. Orhidejama se iskazuje želja za romansom i intimnošću. Narcis je simbol neuzvraćene ljubavi, ali i novog početka.
Foto: Tejvan Pettinger, Walmarc04, Lydie/Flickr
Tagovi
Autorica
Botaničko čudo u Vodnjanu! Procvjetao divovski tropski lopoč - Victoria cruziana
Oleandar očarava bojama, ali i skriva opasnost - evo savjeta za uzgoj
Trideset godina ljubavi i truda: Kako su Luka i Milka Adžić stvorili oazu cvijeća i povrća
Lavanda prepuna pesticida kobna je za oprašivače, pažljivo birajte biljke
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
