Pretraga tekstova
Sadrži vitamin C, antioksidanse, potiče probavu, djeluje diuretski, no pretjerana konzumacija može izazvati i probleme. Koje biljke još sadrže oksalnu kiselinu?
Kiselica, kisela djetelina, cecelj, (Oxalis)... više je naziva za biljku sitnih listića i cvjetića, a najčešće ju smatramo korovom. No, vjerujem da nema onoga tko u djetinjstvu nije žvakao njezine listiće ili osluškivao pucanje zrelih mahunica iz koje su na sve strane skakale sitne sjemenke.
Danas se ona poslužuje u vrhunskim restoranima kao sastojak juha, salata, dekoracija na prilozima, čak i u slatkim jelima.
Ova niska, višegodišnja biljka čiji rod ima oko 800 vrsta ima trodijelne, srcolike listove koji podsjećaju na djetelinu. Cvjetovi su sitni i najčešće bijeli, žuti ili ružičasti.
Bogata je vitaminom C, a djeluje i kao blagi diuretik što može biti korisno kod problema s mokraćnim sustavom.
Njezin blago kiselkast okus može potaknuti apetit i poboljšati probavu.
Sadrži flavonoide i druge antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju upale u tjelu.
Kiseli okus listova je zbog visokog sadržaja oksalne kiseline. Upravo zbog toga ju treba jesti u malim količinama, budući da je oksalna kiselina antinutrijent i može spriječiti apsorpciju kalcija u organizam.
Osim toga, svakodnevno konzumiranje većih količina moglo bi dovesti do problema s bubrežnim kamencima ili probavnim tegobama.
Preporuka je da odrasla osoba ne prelazi količine od 5 do 10 grama cecelja u svježem stanju.
Termička obrada može smanjiti, ali ne i potpuno eliminirati oksalnu kiselinu.
Osim cecelja, visok sadržaj oksale kiseline ima špinat, posebno kada se konzumira sirov. Nešto manje imaju blitva i rabarbara te cikla kod koje oksalnu kiselinu sadrži korijen.
Peršin i šparoge imaju umjerenu količinu ovog prirodnog spoja. Sadrži ju i badem, kelj, neke vrste čajeva te soja i sojini priozvodi.
Tagovi
Cecelj Oksalna kiselina Jestivi korov Dobrobit cecelja Apsorpcija kalcija Vitamin C
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.