Bazga: Pomaže kod alergija, ali i mršavljenja

Bazga je jedna od najljekovitijih i najstarijih biljaka koja raste na području Europe. Ovaj listopadni grm cvjeta u proljeće, a plodove daje u jesen.

U narodu je osim pod nazivom bazga poznata i pod nazivima zova, abzov, bazgovina, crna zova, bazovika, belika, boz, buzovka, zovik, zoha, zovljika, zofa, budzova. Za ovu biljku se govorilo kako je toliko zdrava da vraća iz mrtvih.

Sadnja bazge

Iako se radi većinom o samonikloj biljci koja naraste od 3 do 10 metara, nju je moguće uzgojiti uz pomoć presadnica. Sadnja se preporučuje u proljeće ili u jesen kad se korijen bolje razvija. Za uzgoj bazge idealna je mjesečna temperatura od 7 do 15 stupnjeva, međutim ona može podnijeti temperaturu i do -30 stupnjeva.

Voli tlo bogato dušikom i blago kisele do neutralne reakcije te zahtijeva puno vlage prilikom uzgoja. Pri sadnji svakako treba pripremiti tlo te je ne treba saditi u drvored. Potrebno je redovito obavljati gnojidbu te obavljati rezidbu. Samonikloj bazgi životni vijek je oko 40 godina, a uzgojenoj u pola manje.

Ljekovita svojstva

Zbog svojih ljekovitih svojstava od ove biljke se prave čajevi, sokovi, likeri te razni džemovi.

Cvjetovi i plodovi su bogati taninima, karotenima i vitaminom C. Pokazala se kao učinkoviti lijek protiv gripe, alergija, konjunktivitisa i osipa. Dobra je za osobe koje pate od bubrežnih oboljenja, te astmatičare. Podiže oslabljeni imunitet te liječi upale dišnih putova. Djeluje kao laksativ i diuretik, a dobra je i za znojenje. Pokazala se kao učinkovita pomoć pri mršavljenju.

Zanimljivo kako korijen, list, stabljika i nezreli plod sadrže cijanogene glikozide koji bi mogli odigrati ulogu u liječenju malignih oboljenja.

Ono na što je potrebno pripaziti pri korištenju bazge je da plodoviti budu u potpunosti zreli prilikom korištenja. U suprotnom može doći do nuspojava poput mučnina.

Foto: Pixabay/szjeno09190