Pretraga tekstova
Piširit je porijeklom iz Srednje Amerike. Koristi se u kozmetičkoj i farmaceutskoj industiji, no primjerice, u Gruziji, njegove su latice važan začin jelima. U Hrvatskoj ga većina sadi kao ukrasnu biljku, no neke podravske obitelji njime se bave kao poljoprivrednom kulturom.
Na području grada Ludbrega u Varaždinskoj županiji, brojna se obiteljska gospodarstva bave cvjećarstvom. Na površini od 2.000 m² cvijeće sadi i obitelj Blatarić iz Novog Sela Podravskog, no kao ljekovitu biljku. Riječ je o Tagetesu patuli, u Podravini poznatijem kao piširit.
"Sadimo ga već osam godina. Iako cijena varira od godine do godine, ipak se može zaraditi, a kad djeca idu u školu, pa na fakultet, novaca nikad dosta. Imamo sklopljen ugovor sa tvrtkom Trako-Agroludbreg d.o.o. iz Velikog Bukovca. Ovogodišnja otkupna cijena bila je 12,00 kn za kilogram. Ne prodajemo cijele cvjetove, već ih orezujemo i tvrtki predajemo svježe latice koje oni onda suše posebnom tehnologijom", priča nam Snježana Blatarić.
Presadnice uzgaja jedan drugi tvrtkin kooperant. Sadnja počinje u prvoj polovici svibnja, a berba dva mjeseca kasnije. I obično traje do kraja kolovoza, no ponekad se produži i na rujan.
"Piširit se ne može brati strojem, jer svi cvjetovi ne sazriju u isto vrijeme. Već isključivo ručno. I tako svakoga dana za vrijeme cvatnje, treba obići cijelo polje i ubrati cvjetove koji su spremni za tu fazu. I to je zapravo najveći posao, pa nam pomognu prijatelji i rodbina. Na polju se cvjetovi ubiru, no kod kuće opet svaki treba proći kroz ruke, jer se ne prodaje cijeli cvijet, već samo njegov gornji dio. Tako da posla s njim ima dosta. S druge strane, biljku ne treba tretirati nikakvim preparatima, uzgaja se ekološki, pa se na tome uštede vrijeme i novac", pojašnjava Snježana.
Osim nje i supruga Dražena, u berbi pomažu i kćerke studentice Nikolina i Mateja. Tim više što imaju praznike upravo u vrijeme kad s ovom biljkom ima najviše posla. Daleko od toga da ne bi htjele ljeto provesti i izvan polja, no znaju da je zarađeni novac namijenjen njima.
"Za uspješan uzgoj piširita potrebno je puno sunca, ali i prilično vlage koja pospješuje rast cvjetova. Površine pod piširitom ne navodnjavamo, no biramo tla koja nisu sklona prekomjernom isušivanju. Dakle posla s njim ima puno, treba uložiti i nešto novca, no nastavit ćemo ga saditi i dalje", kaže Snježana Blatarić.
Na području općine Mali Bukovec, još se nekoliko obitelji bavi ovim poslom, ali na manjim površinama.
Foto: Snježana Blatarić
Tagovi
Ludbreg Varaždinska županija Cvjećarstvo Snježana Blatarić Novo Selo Podravsko Ljekovita biljka Tagetes Patuli Podravina Piširit Trako-Agroludbreg d.o.o. Veliki Bukovec Orezivanje Cvjetovi Svježe latice Sušenje Presadnice Kooperanti Ručna
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.