Rebalansom proračuna Ministarstvu poljoprivrede 221 milijun kuna više

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. Procjene rasta BDP-a s prvotnih 5,2 penju se na 9 posto.

Proračun Ministarstva poljoprivrede povećava se rebalansom s predviđenih 7,9 milijardi kuna za 221 milijun kuna, od čega će 100 milijuna kuna biti usmjereno prema sektorima govedarstva i svinjogojstva koji su zbog porasta cijena inputa i stanja na tržištu u doista teškoj situaciji. 

"Unatoč tom povećanju stočari smatraju da ta sredstva neće biti dostatna kako bi poslovali s pozitivnom nulom, stoga je dobro da su Hrvatska i Mađarska uz potporu još 13 država članica zatražile dodatna sredstva iz EU proračuna za pomoć stočarskom sektoru", rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu.

Nužni kapaciteti za skladištenje žitarica 

Navela je i da je, uz ovu mjeru, nužnost osiguravanja kapaciteta za skladištenje žitarica i izgradnju silosa, a u skladu s najavom koju je Ministarstvo poljoprivrede dalo da će takve projekte sufinancirati, posebice onim poljoprivrednicima koji povezuju ratarsku i stočarsku djelatnost. "To je važno jer se suočavamo s vrtoglavim rastom cijena stočne hrane, a što posljedično ima utjecaj i na cijene hrane na policama trgovina za naše građane“, naglasila je.

Nužnim smatra i razmotriti da se u budućnosti intervenira i kroz robne rezerve kako se ne bi više događalo da žitarice izvozimo, pa ga potom uvozimo po 30 posto većim cijenama.

Kako se čulo na sjednici, dok se sredstva za gotovo 57 milijuna kuna povećavaju za veterinarstvo i sigurnost hrane, smanjuju se za 20 milijuna kuna za lovstvo, za smanjenje šteta od divljači i naknadu šteta.

"Smanjenje sredstava za više od 20 milijuna kuna dovodi me do zaključka da će i ove godine poljoprivrednici koji su ostali bez usjeva jer im je divljač sve pojela, sada ostati kratkih rukava, tj. i bez obeštećenja obzirom da lokalna lovačka društva tvrde da nemaju novaca, a Ministarstvo problem planira rješavati kroz policu osiguranja premda se na prethodna dva natječaja nije javilo niti jedno osiguravajuće društvo“, rekla je Petir i dodala da su šume državna imovina i divljač je državna imovina, a kao što poljoprivrednik brine da njegova stoka ne radi drugima štetu, tako i država tj. lovoovlaštenici moraju brinuti da divljač ne radi štetu poljoprivrednicima. Ako se to ipak dogodi, onda ih treba pravično obeštetiti. 

Postavljen je na sjednici i upit o razlozima predloženog potpunog ukidanja sredstava za potporu braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i potporu klasterima poljoprivrednih proizvođača. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima planiranog 100 postotnog smanjenja sredstava za Nacionalnu inventuru šumskih resursa, hrvatski zemljišni informacijski sustav, monitong tla, ali i značajno smanjenje sredstava za kontrolu izravnih plaćanja, nacionalni sustav označavanja poljoprivredno prehrambenih proizvoda i unapređenje šumarstva. Postavljen je i upit o financiranju projekata navodnjavanja i iskorištenosti sredstava za izgradnju aglomeracija koje se financiraju iz Proračuna Hrvatskih voda. 

Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako ukupna vrijednost programa pomoći sektoru stočarstva iznosi oko 200 milijuna kuna. Sukladno ovom prijedlogu prihvatljivi korisnici povećanja sredstava su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, a Program potpore je zbog pravednije raspodjele ograničen brojem grla.

Kako se čulo, u Agenciji  za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu je zaposleno 735 osoba koji prate i nadziru provedbu potpora vrijednih oko 7 milijardi kuna. Usporavanje postupaka provedbe natječaja većim je dijelom vezano uz provođenje postupaka javne nabave. 

Za navodnjavanje 660 milijuna kuna

Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je kako je za popratnu dokumentaciju za projekte navodnjavanja izdvojeno više od 30 milijuna kuna. U koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede za aktivnosti navodnjavanja koje se financiraju iz Programa ruralnog razvoja ukupno je planirano 660 milijuna kuna (85% europska sredstva, ostalo nacionalna potpora). Ukupno 20 projekata trebalo bi osigurati navodnjavanje na više od 7.000 hektara zemljišta, a planirana je iskoristivost potpune alokacije za projekte aglomeracija. Predstavnik Ministarstva financija odgovorio je kako je u 2020. godini za mjere očuvanja radnih mjesta isplaćeno 7,7 milijardi kuna, a do kraja listopada ove godine oko 4,7 milijardi kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu većinom je glasova (7 glasova 'za i  2 glasa 'suzdržan') odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje rebalansa proračuna.