Europska komisija pokušava ograničiti iznos subvencija koje svaki poljoprivrednik može dobiti, što dovodi do sukoba s nekim zemljama članicama i velikim proizvođačima.
Bruxelles se priprema za jesensku bitku oko ograničavanja subvencija velikim poljoprivrednim gospodarstvima. Većina europskih poljoprivrednika ne bi osjetila posljedice novih pravila, no veliki zemljoposjednici mogli bi pretrpjeti značajne gubitke, prenosi Politico.
Europska komisija pokušava ograničiti iznos subvencija koje svaki poljoprivrednik može primiti, što dovodi do sukoba s nekim zemljama članicama i velikim proizvođačima. Ovo nije prvi put da je izvršna vlast sa sjedištem u Bruxellesu predložila pravila koja ograničavaju plaćanja velikim gospodarstvima - poznata kao ‘ograničenje’ i ‘degresivnost’
Prethodni pokušaji naišli su na žestoko protivljenje, a povjerenik za poljoprivredu EK Christophe Hansen očekivao je otpor.
"Znam da se to neće svidjeti određenim državama članicama. No, ako želimo rasporediti isti iznos novca tako da bolje podržimo mlade i male poljoprivrednike, moramo pronaći način da ga premjestimo s nekih drugih mjesta“, rekao je zastupnicima Europskog parlamenta tijekom rasprave o novom prijedlogu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Uoči pregovora s Vijećem EU-a, analizirani su podaci o zemljama koje bi mogle biti najviše pogođene. U financijskoj godini 2023. dvadeset pet posto gospodarstava u EU-u primilo je 80% izravnih plaćanja, većinom po hektaru, što znači da velike farme ostvaruju znatno veće isplate.
Novi prijedlog omogućuje zemljama članicama da plaćaju prosječno 130–240 eura po hektaru, s maksimalno 100 tisuća eura godišnje po poljoprivredniku. Do tog praga, zemlje članice trebaju postupno smanjivati plaćanja (npr. 25% između 20.000 i 50.000 eura ili 50% između 50.000 i 70.000 eura).
Više od 54% novca isplaćenog kao nevezana plaćanja u 2023. potrošeno je na iznose iznad 20.000 eura, što znači da bi više od polovice potrošnje moglo biti podložno ograničenju ili degresiji.
U Slovačkoj i Češkoj taj broj prelazi 85%, a velika gospodarstva od 50 hektara ili više čine preko 90% korištenog poljoprivrednog zemljišta. Na razini EU, velika gospodarstva obrađuju oko dvije trećine korištenog poljoprivrednog zemljišta.
U Grčkoj, 90% novca išlo je poljoprivrednicima s isplatama ispod 20.000 eura, pa samo 10% novca bilo bi pod rizikom novih pravila.
Iako bi veliki dijelovi sredstava mogli biti pogođeni ograničenjem i degresijom, većina poljoprivrednika ne bi bila izravno pogođena. Preko 90% poljoprivrednika u EU primilo je manje od 20.000 eura u 2023., a u Luksemburgu i Francuskoj oko 40% korisnika odvojenih plaćanja moglo bi osjetiti posljedice. U svim drugim zemljama EU taj je broj ispod 25%.
Nova pravila bi "najteže pogodila one poljoprivrednike koji su trenutno okosnica europske proizvodnje“, tvrdi Farm Europe, savjetodavna institucija poljoprivredne industrije, dodajući da su predložena pravila mjera smanjenja troškova, a ne stvarne pravednosti.
"Nadam se da će ovo biti prvi korak prema stvarnoj preraspodjeli i postupnom ukidanju potpore dohotku temeljene na površini. Suočavamo se s mnogim utjecajima na okoliš u poljoprivrednom sektoru i za to je potrebno osigurati novac. A za nas je to očito mjesto gdje novac treba osigurati“, rekao je Théo Paquet, viši službenik za poljoprivredu pri Europskom uredu za okoliš.
* Naslovne fotografije: Shutterstock/Alexandros Michailidis & Shutterstock/Photo Nature Travel
Tagovi
Autor
Provjerite Agronet, započela je dostava Odluka o ostvarivanju prava na potporu za 2024.
Imali ste lani štetu od prirodnih nepogoda? Podnesite zahtjev za potporu
Afrička svinjska kuga: Program potpore zbog narušenog proizvodnog potencijala
Litva: Četiri osobe uhićene zbog sumnje na zlouporabu EU poljoprivrednog fonda
Litva: Četiri osobe uhićene zbog sumnje na zlouporabu EU poljoprivrednog fonda
Provjerite Agronet, započela je dostava Odluka o ostvarivanju prava na potporu za 2024.
Osigurano 100.000 eura za proizvođače proizvoda sa zaštićenim oznakama
Afrička svinjska kuga: Program potpore zbog narušenog proizvodnog potencijala
Damir Senjan
prije 1 sat
mali poljuprivrednik Ma nisi ti izgubio ništa. Ako nisi čuo postoji ti BERMUNSKI TROKUT u kojem nestaju, brodovi, avioni idt.. Tako da kod nas balkanu također postoji BERMUTSKI BALKANSKI TROKUT gdje nestaje tuđi novac, nekretnine i pokretnine, znači nije inflacija ili da nas netko potkrada. Nismo ni svjesni koliko dobro svi na selu živimo dobro u tom BERMUTSKOM BALKANSKOM TROKUTU da bi mnogi Balkanski trokutari gradili bespravno na moru svoje bajke, ali taj Bermutski naš trokut se brzo raširio cijelom EU.
Damir Senjan
prije 1 sat
SASA FRANIC Ja bi ti se samo nadovezao ovaj dio što si prije kometirao za državno zemljište. Prvo neka riješe pravno imovinsko vlasništvo oko državnoga zemljišta. Vidio sam ti komentar izvana pa pogledao preko katastra za te državne zemlje za koje ja znam i vidio da u katastru da tu nema RH vlasništva, več imena sasvim drugih osoba, tako da ni nemožeš nekome dati 100-300 hektara državnog zemljišta ako država nije uredila pravno imovinsko stanje.
mali poljoprivrednik
prije 2 sata
Ovo nema nikakve veze sa pravednošću.Ionako je sam poticaj izgubio pola svoje vrijednosti zbog utjecaja inflacije,te umjesto da pričamo o povećanju i nadoknadi te izgubljene vrijednosti oni planiraju rezove zbog rupe u proračunu namjenjene za vojnu industriju i onoga što su pokrali za vrijeme covida.Sam poticaj je zamišljen kao nadopuna dohotku za stanovnike ruralnih krajeva,koji žive u otežanim uvjetima u odnosu na stanovnike gradova.Velike su firme zbog globalnih tokova sa vremenom dobivale na desetke milina eura i umjesto da tu naprave ograničenja,kako je i bilo predlagano,oni sada hoće sve udariti po džepu.Ustvari će time većini nekih srednjih opg-ova zakucati zadnji čavao u lijes,a veliki će se na konto toga još povećati.Istovremeno guraju zelene politike održivog razvoja,koje dodatno poskupljuju proizvodnju.Očito su se elite dobro zaigrale i nemaju više volje i vremena da nas postepeno izbrišu sa lica zemlje.Hoće li im uspjeti...?Bumo vidjeli,ali moglo bi biti burno...
SASA FRANIC
prije 4 sata
ja ne bi to ogranicio. ali bi napravio malo drugacije: 1.nema dodjele drzavog zemljista osim maksimalno 100-300 ha ovisi o regiji i to je sve sto bilo tko moze dobiti. 2.nije dozvolejno strancima posjedovati HR zemljiste. 3. ne moze nitko tko nije rodjen i svi njegovi predci do 3 generacije u HR raditi na poljoprivrednom zemljistu, osim sezonske berbe iznimno.