Netko mora pratiti i malog poljoprivrednika

Imaš ideju u poljoprivredi, a nemaš se kome obratiti. Banka? Ni ući u nju ne možeš. Nekada smo imali svoje banke kao što su bile Gradska, Županjska, Cibalia, Slavonska, Požeška. Tamo su radili domaći ljudi i mogao si doći do nekoga.

Danas tim osobnim bankarima i nekim kreditnim referentima u današnjim bankama možeš samo prići, dobiti hrpu papira koje ne možeš ni skupiti ni razumjeti. I tu staješ sa svim svojim idejama i željama. U redu je ako pokrenemo i Agro banku. Ali ona neće imati podružnice u malim mjestima. A tko će ići uvijek do Osijeka ili Zagreba i po desetak puta?

Krediti u poljoprivredi mogu biti i od pomoći

Prvi kredit od Kreditne unije NOA je Hrvoje Glavačević iz Strizivojne realizirao u iznosu od 10 tisuća tadašnjih njemačkih maraka za kupnju prasadi za tov. Od tada je realizirao još 10 kredita za poljoprivredu, a treba istaknuti da u tom gospodarstvu rade i supruga, i sin sa svojom obitelji. Ima 30-tak hektara zemlje i poznati je uzgajivač Slavonskog podolskog goveda i u ratarstvu proizvođač žitarica za stočnu hranu.

Gizela i Atila Karakaš tamo još davne 1999. godine realizirali su kredit za plasteničku proizvodnju, a sin je jednom prilikom i digao kredit za kupnju polovnog kombajna. Danas ova obitelj radi približno 160 hektara zemlje, a bave se i tovom junadi i svinja.

Josip Rajković iz Rezine u Zapadnoj Slavoniji je tako prvim kreditom kupio prvu liniju za baliranje sijena s omotačem bala, što je tada, prije 15-tak godina bilo pravo tehnološko čudo. Kasnije su kredite koristili za svoj obrt za kupnju i prodaju poljoprivredne mehanizacije.

Prednost mikrokreditnih organizacija

Ovo su kratke zabilješke o poljoprivrednicima koji su se koristili tim mikrokreditima, malim pozajmicama i kreditima mikro kreditnih organizacija. U ovom slučaju radi se o štednoj kreditnoj udruzi NOA iz Osijeka koja je proslavila nedavno 20 godina rada. Sjećam se početka. Tada je američka Vlada dala donaciju koja se morala razdijeliti putem povoljnih kredita malim poljoprivrednicima i obrtnicima te poduzetnicima početnicima s ratom pogođenih područja. I tada se toga nije htjela prihvatiti niti jedna banka, pa su se posla prihvatili entuzijasti i volonteri.

Dr.sc. Slavica Singer, Marko Kovačević, Milorad Mišković, Antal Balog, Luka Slišković, Tanja Škrbić i Jaroslav Pecnik. Kupiti jednu ili dvije krave, stari traktor, kupiti komad zemlje, nabaviti repromaterijal tada je bilo jako važno. I danas bi mikrokreditne organizacije trebale imati svoje mjesto u Hrvatskoj jer za brzu realizaciju banke nemaju snage. A kredit za primjerice sjeme ili gnojivo treba dobiti po hitnom postupku. I to takve Unije danas imaju problem što smiju djelovati samo na području županije.

Nekome se moraju obratiti i oni mali i novi

Pružaju financijske usluge članovima unije: obrtnicima, obiteljskim farmerima i osobama slobodnih zanimanja. Njihova misija je prikupljanje depozita članova unije i kreditiranje članova unije te na taj način kroz samozapošljavanje ili razvoj postojećih poslova, pružanje jednake šanse početnicima, mladima, ženama, nezaposlenima, raseljenima i siromašnima da se vlastitim radom izbore za materijalnu egzistenciju, bez obzira na njihovu rasnu, nacionalnu, spolnu i vjersku pripadnost. U svakodnevnom radu vođeni su načelima uzajamne pomoći i solidarnosti, koja se zasnivaju na opće ljudskim vrijednostima: poštovanju, predanošću, integritetu i dobrom gospodarenju.

Jer netko mora pratiti i onog malog poljoprivrednika običnog seljaka. S malo hektara, s malo stoke. Ali ipak živi na selu i od zemlje, bar dio obitelji. Njega daviti raznim BON i sličnim dokumentima nema smisla. Posadio bi primjerice dva hektara kupusa, a to nikada nije, ali mu baš fali novac za sjeme i navodnjavanje.

Fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost proizvodnjom i prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, siromašni, koji ne mogu dobiti kredit u drugim bankama jer nemaju dovoljnu garanciju te mali projekti koji ne zanimaju komercijalne banke, nezaposleni, početnici, mladi ljudi, osobe s posebnim potrebama. Njima upravo trebaju male mikrokreditne institucije. Danas se mnogo priča o agro start up poslovima i poduzetnicima. Tek u nekoj višoj fazi, ako do nje i dođe ide se na ruralne razvoje, projekte EU, HBOR-a i slično. Mnogo je obitelji gdje jedan član ima posao, a drugi bi kućni budžet punio svojim prihodom sa svoje zemlje i gospodarstva, a ne da svoje hektare daje u najam jer je on sam previše malen.