Čak 30 milijuna EUR izravnih plaćanja godišnje “pojede” inflacija. To je značajan iznos za domaće poljoprivrednike, koji s pravom traže da se poticaji usklade s inflacijom.
Za europske poljoprivrednike predstoje teška vremena. Razvoj situacije u Bruxellesu nagovještava puno manje novca za agrar u budućem zajedničkom proračunu, a jedino što je u ovom trenutku sigurno je da izravna plaćanja ostaju “zaštićena” u vlastitom fondu.
Međutim, kolika god izdašna bude financijska omotnica za nekadašnji prvi stup od 2028. godine, taj je novac već sada izgubio na vrijednosti, jer nije usklađen sa stopom inflacije. A ona je u Hrvatskoj u zadnje 3 godine iznosila preko 25 posto.
Za sada nema političke ni institucionalne odluke o formalnom indeksiranju izravnih plaćanja prema godišnjoj stopi inflacije. Dosad, hrvatski sustav i većina zemalja EU ovaj su zahtjev stavljale u drugi plan u odnosu na stabilnost državnih proračuna i predvidivost trošenja EU fondova.
Zagovornici indeksacije izravnih plaćanja poljoprivrednicima su mahom ekonomisti, novinari i nezavisni analitičari poljoprivredne politike, dok institucionalne izjave još nisu dijelom službenih stavova ministarstava. Hoće li na tome ostati?
Izravna plaćanja poljoprivrednicima u Hrvatskoj trenutno nisu izravno vezana za indeksaciju s inflacijom – iznosi se definiraju višegodišnjim strateškim planovima i pravilnicima te ostaju isti kroz nekoliko godina programa, neovisno o godišnjoj stopi inflacije.
U aktualnom Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027., izračun godišnjih iznosa za izravna plaćanja temelji se na statičnim omotnicama, a novi iznosi se planiraju i usklađuju na razini EU pravilnicima za višegodišnja razdoblja, bez automatizirane prilagodbe prema inflaciji.
Svima je jasno da inflacija značajno utječe na troškove poljoprivredne proizvodnje, osobito na cijene inputa poput energenata, gnojiva i radne snage, dok izravna plaćanja ostaju zamrznuta.
To potencijalno smanjuje realnu vrijednost potpore iz godine u godinu, što je tema o kojoj u posljednje vrijeme raspravlja i agrarna javnost s argumentom da bi indeksacija na inflaciju učinila plaćanja pravednijima i dugoročno održivijima.
Neki stručnjaci iznose mišljenje da bi indeksacija smanjila neizvjesnost i omogućila bolju gospodarsku održivost poljoprivrednika, budući da drugi oblici državnih ili infrastrukturnih usluga već koriste takve modele.
Pravilnik za izravna plaćanja za 2026. godinu ne predviđa usklađenje izravnih plaćanja s inflacijom, nego se iznosi i struktura potpore određuju za cijelo programsko razdoblje unaprijed, uz mogućnost ciljane izvanredne financijske pomoći u kriznim situacijama.
Analitičar i komentator Agrokluba Ivan Malić, piše o potrebi indeksacije poljoprivrednih potpora, naglašavajući kako su jedinični iznosi poticaja zadnjih deset godina ostajali uglavnom isti, dok su troškovi poljoprivredne proizvodnje porasli više od 30 posto.
“Kad bi pokušao kvantificirati o kojem se iznosu radi, a ako bi koristio sustav indeksiranja prema DZS podacima o inflaciji – 5% inflacije godišnje na isplaćene proizvodne potpore od cca 600 milijuna EUR iznosi oko 30 milijuna EUR godišnje. Nije mali novac za napaćenog hrvatskog poljoprivrednika”, ističe navodeći da je indeksacija nužna radi osiguravanja održivosti poljoprivrednih gospodarstava.
“To bi doprinijelo većoj ekonomskoj stabilnosti i predvidivosti poljoprivrednog sektora. Kod drugih državnih potpora ili infrastrukturnih naknada već se provodi automatsko usklađivanje s inflacijom”, navodi Malić.
O ovoj temi se govorilo i na ovogodišnjoj konferenciji AgroRocks.
Na panel raspravi “Kako ćemo financirati buduću proizvodnju hrane” predstavnik Hrvatske banke za obnvu i razvoj (HBOR), Boris Čagalj istaknuo je da su troškovi u poljoprivredi porasli gotovo 25 posto u tri godine.
“Držim da kao što plaće trebaju pratiti inflaciju, tako bi i izravna plaćanja trebala pratiti rast cijena”, istaknuo je Čagalj.
Za komentar o ovoj temi pitali smo Vladu Čondića Galinčića iz Hrvatske udruge poslodavaca. On ističe da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u periodu 2015-2024 iznosila 32,9 posto.
"Stoga, ako govorimo da je realna vrijednost novca pala u posljednjih deset godina i vidljivo je da poljoprivrednici dobivaju manju vrijednost, a uz to cijene svih inputi rasle u poljoprivrednoj proizvodnji, a cijene proizvoda na tržištu nisu uvijek pratile rast troškova proizvodnje", kaže Čondić Galinčić.
Uzimajući u obzir sve nepovoljne okolnosti za proizvođače, smatra da bi se potpore trebale svake godine indeksirati za inflaciju jer realno novac toliko manje vrijedi i na taj način pomoći proizvođačima.
"Naravno, okolnosti na globalnoj razini ne idu nam u prilog, a pogotovo plan EU oko izdvajanja za naoružanje i vjerojatno smanjenje omotnice za poljoprivrednu proizvodnju i usprkos tome početak svega je proizvodnja zdrave hrane u dovoljnim količinama i još jednom treba razmisliti oko stabilnog financiranja poljoprivrede bilo iz fondova EU, bilo iz nacionalnih sredstava", zaključuje.
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
Ivan Kulak
prije 2 dana
Star S, poljoprivredno zemljište u Slavoniji masovno kupuju političari i vlasnici firmi kojima poljoprivreda nije djelatnost. Tu i tamo se nađe neki seljak da kupi kakav hektar zemlje ali to se ne može mjeriti sa ovim novokomponiranim tajkunima koji su svojom pohlepom i novcem bez dokaza o porijeklu pokupovali sve. Dobar primjer toga ti je saborski zastupnik Pero Čosić HDZ koji je preko noći kupio 130 ha zemlje u jednom komadu i sad pravi projekt za solarnu elektranu na 78 hektara toga zemljišta. Pametnom dosta!
mali poljoprivrednik
prije 2 dana
Stari s; jako zloban komentar iz kojeg se odmah vidi da nemaš veze sa poljoprivredom.Jedne godine cijene naših proizvoda budu nešto više ,ali to moramo rasporediti na iduće godine koje su loše.Oni koji prodaju ili iznajmljuju zemlju odmah se propnu na zadnje noge i dižu cijene zemlje i najma.Sada kad je katastrofa kažu; "a što ćeš bit će na godinu bolje",ali nema smanjenja cijena.Osim toga imamo jako puno muljatora,koji imaju novca svakakog porijekla i ulažu u zemlju,jer im inače inflacija pojede novac.Kupe zemlju,nabiju cijenu i iznajmljuju je seljacima koji je ne mogu toliko platiti.
Marta Radić
prije 2 dana
Bilo bih dobro usporediti zaduženost poljoprivrednog sektora u bankama i dr institucijama 2015 , kao i vrijednost proizvodnje..odnosno udio zaduženosti kreditima u udjelu vrijednosti proizvodnje. Te usporediti sa 2025 g...Vjerujem da bih ti podaci bili relevantni..da bih procjenili pravo stanje HR poljoprivrede. Naime ćini mi se da je poljoprivredni sektor duboko zadužen , puno se investiralo , a malo proizvodilo. Zaduženja će se morati vratiti , ćini mi se da dolazi vrijeme otrežnjenja...mnogi će kleknuti , a banke su nemilosrdne.
Francisca Bruno
prije 2 dana
Izvrsna tvrtka za oporavak investicija treba sjajan tim i samo kada stručnjak služi klijentima s integritetom i povjerenjem mogu se postići izvrsni rezultati. Moje putovanje je započelo kada sam nesvjesno uložio u shemu kriptovaluta, namamljen obećanom zaradom. U početku sam vidio zaradu, pa sam uložio više, očekujući da ću zaraditi milijune u roku od nekoliko mjeseci. Međutim, to je bila prijevara. Unatoč tome što su tražili povrat novca od čak 50%, manipulirali su me da pošaljem još dok nisam shvatio da me žele prevariti. Prijavio sam ih vlastima, a kontakt FBI-a uputio me na TRUSTWAVEHACKERSTECH RECOVERY FIRM. U početku sam bio skeptičan prema ovoj tvrtki zbog izvora. Od početka do kraja, njihov financijski tim radio je profesionalno kako bi povratio sva moja ukradena sredstva i zaradu. Još uvijek sam šokiran ishodom. Kontakt: trustwavehackerstech2@gmail.com
Đuro Japaric
prije 2 dana
Slobodane , danas sam > investirao > 50 eur za kopiranje , slijedi još poštarina . JAVNO sam u Osijeku rekao da je JEDINI mogući pomak u hrvatskoj poljoprivredi da se imenuje POVJERENSTVO na čelu sa Plenkovićem koje bi u roku 30 dana NAPISALO NACRTE zakona za hrvatsku AGRARNU reformu - STRATEGIJU razvoja poljoprivrede ! KAKAV je trebao biti Zakon za državnu zemlju to sam Tuđmanu napisao 95 , a i sada je NAPISANO ! Poslano je Plenkoviću danas i Jandrokoviću ! Slijedi još na 15 klubova zastupnika > hrvatskog > sabora , kojega HRVATI nisu NIKADA imali , čuvenom Odboru za poljoprivredu na čelu sa Plenkovićevom UHLJEBICOM Marijanom Petir ! Ide to i na Skupštinu takozvane HPK koju MOŽE tražiti 1 / 3 članova SKUPŠTINE ! JAVNO se TRAŽI da POLJOPRIVREDNA poduzeća dobiju ŠTO VIŠE VEĆIH PARCELA , JER SU TO KAO OZBILJNI PROIZVOĐAČI ! U tekstu je priča o POTICAJIMA ! Pa to se MOŽE I UKINUTI ! Samo tada je PITANJE KOLIKA BI CIJENA HRANE BILA ? SIGURNO bi se i POVEĆALO neobrađivanje ZEMLJE , bar u Hrvatskoj !
I l
prije 2 dana
ima nas vise vrsta poljoprivrednika 1 . kojima je to jedini prihod stocarstvo i zemljoradnja.2 branitelji sa prihodom . 3 -zaposlen u firmi i taj je nosioc opg. 4- velik sustavi sa nepalcima.. ovi prvi su najlosije prosli u ovom sustavu
Stari S
prije 2 dana
Zanimljivo, svi izračuni, a naročito izračuni u ovim komentarima prikazuju gubitak zbog inflacije, a nek mi netko odgovori zašto je cijena zemljišta u tom vremenu o kojem se priča daaaaleko iznad stope inflacije , a tko ju kupuje, opet ti isti " jadni " poljoprivrednici kojima je inflacija "pojela" profit. Stvarno nešto ili netko ne priča ( piše) istinu!
SASA FRANIC
prije 3 dana
vrijeme je da se sve restukturira s danasnjim vremenom. pogana ljevicarska komunisticka tupa EU mora iskorjeniti gamad koja se usadila u EU vlast, i krenuti stiopama Amerike. ili spasa nece biti. mora se ici na samodostatnost i stititi od svjetskih mesetara izolacijom vlastite ekonomije. samo carine na uvize mogu spasiti i isdustriju i poljoprivredu. isto tako trece-sortni nakot koji nicemu ne koristi se mora izbaciti tamo od kuda su i dosli. a u HR treba restrukturirati ono sto jos od propalog jugo komunizma nije rjeseno, a to je pravosudje, i drzavne sluzbe. migrante treba izbaciti a desetci tisuca besposlicara u drzavnim sluzbama mogu raditi te poslove. a za kraj HR trosi ogromna sredstva na najgoru besposlenu i beskorisnu bagru povezanu s "ljudsim pravima i ljudskosti". tu su gamad besposlena kulturnjaci, razni beskorisnici i iskoristavnje sustava u sportu, nevladine udruge, agencije, pupovac, manjine i sva ostala moguca besposlna i beskorisna olos, koja isisava nas novac. i sredstva treba preusmjeriti u ono sto je potrebno, a to je proizvonja vlastite hrane, obrana, industrija. policiju trebaju financirati gradovi, jer to ce rjesiti da u skupljem gradu i policija bude placnena vise. i to je to. samo osnovno placati. a beskorisnici neka pocmu raditi nesto korisnio ili neka se priroda samo pobrina za rjesenje problema te bagre na nemetu radnog stanovnistva. i politika treba ici na sto vise rada, i sto manje turizma.
slobodan rajić
prije 3 dana
Zašto bi indeksirali poticaje kad se seljaci ne bune , svima dobro, a ukidanje poticaja nas čeka, ovo smanjenje kroz inflaciju dođe nam kao trening. Svi koji čitaju i misle znali su šta se sprema.Svi koji čitaju i misle znaju kakav će biti novi Zakon o državnom zemljištu.
Farma Lužak
prije 3 dana
Poljoprivrednici su od 2014 do 2020 izgubili cijeli jednogodišnji poticaj jer je cijelo vrijeme isplaćivano 18,5% manje (doprinos iz nacionalnog proračuna) u odnosu na sve druge zemlje članice Eu. Po službenoj statistici 1.1.2020 do 31.12.2024 inflacija je 29,5%. Znači bez ikakvih umanjenja tu smo izgubili gotovo 30% poticaj. Od 2023 kad je počela primjena novog programskog razdoblja ukupna masa novaca za poticaje je manja za 15 % ili cca 70 miliona eura ( ukinuto zeleno plaćanje cca 70 eura po hektaru, smanjen iznos ekološke za livade i pašnjake sa 257 na 157 eura,umanjenje za teze uvjete ) Tako da je situacija puno puno gora od onog sta se zvanicno priznaje, međutim za prolovenim mlijekom nema smisla plakati vec je problem u onom sto slijedi i kako ćemo se svi zajedno nositi sa novim smanjem poticaja,to je pitanje na kojem treba raditi
Marta Radić
prije 3 dana
Ako je inflacija u.posljednjih 3 godine 20% kumulativno...zašto su si premijer i ministri digli plače 80%..a poljoprivrednicima u kumalitivi isplačeno 20 % manje. Kad uzmete inflaciju , poljoprivrednici su i 40 % manje primili poticaja..uz iste ili manje cijene proizvoda , te rast troškova od 30% ..realno poljoprivredna proizvodnja izgubila je i vise od 50 % realnog prihoda. Uz klimatske neprilike...čestitam ljudima koji se hoče baviti poljoprivredom.
osijek 2012
prije 3 dana
Nikad,a zasto nikad? Zato kada sam rekao idemo ljudi blokirati obilaznicu sa 50 traktora,skupilo nas se trojica. I onda kad malo razmislis to znaci da je njima 47 dobro. Profesori,doktori, policija,vojska, politicari,pekari, trgovci,telekomi svi znaci svi apsolutno svi su se izborili za sebe i povecanje osim nas poljoprivrednika,jer eto 47-morici je ocito dobro a samo trojici nije. Tako da i ako propadnemo nas troje nije neka steta.